Slavonia.travel dokaz je da HTZ ne zna promovirati slavonski turizam

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Vikend iza nas u Osijeku je obilježio jedan od najboljih događaja kojeg sam bio dio, Gumiranje na Dravi. Gotovo stotinu posjetitelja ove je godine bicikliralo sat vremena kako bi se iduća dva sata spuštalo Dravom uz druženje, glazbu i opuštajuć ambijent rijeke. Ovaj događaj je za mene sve ono što je Osijek koji poznajem i volim: opušten, zabavan i kul – i obavezan za svakog tko posjeti Osijek u ljetu!

U jeku rasprava o tome kako je naš morski turizam u mogućem problemu zbog povećanja slučajeva koronavirusa razmišljao sam tako o regiji u kojoj ima relativno malo slučajeva i za koju je jesen možda i važnija od ljeta: Slavoniji i Baranji. Igrom slučaja, upravo je ova regija prije dva mjeseca dobila novu internetsku stranicu Slavonia Travel koja je zapravo sjajan primjer kako se malo truda ulaže u turizam istoka Hrvatske, iako se konstantno govori o projektima koji će ga revitalizirati.

Projekt pet slavonskih županija (Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske) i Hrvatske turističke zajednice nastoji biti mjesto koje će nadograditi ponudu njihovih internetskih stranica i biti prvo mjesto za informiranje prije nego što se odlučite na odmor u jednoj od ovih županija. U teoriji zvuči sjajno, jer moderna stranica koju možete podijeliti na društvenim mrežama i privući goste uvijek je super ideja, samo što ovaj puta realizacija kaska za idejom. Umjesto ulaganja u digitalne kanale, mi ulažemo u jedno te iste stvari koje donose solidne rezultate, ali to je možda 30 posto onoga što bismo zaista mogli.

U doba pandemije, kraja turističke sezone i nesigurne budućnosti, mi gledamo u stranicu koja naizgled ne služi ničemu, a mogla bi biti izuzetno korisna za sve one koji se bave turizmom u ovome dijelu Hrvatske. Ovo zapravo ne bi trebalo čuditi jer na upite stranih gostiju o tome kako se snaći u Hrvatskoj u vrijeme pandemije ionako odgovaraju Bradbury, Krešimir Macan i njihovi kolege, a ne Hrvatska turistička zajednica kojoj bi to trebao biti posao.

Gumiranje je sjajno – dođite nagodinu! Osječka Tvornica Ideja

Slavonia, ali ne na engleskom

Očekivalo bi se da će stranica na adresi slavonia.travel biti usmjerena na turiste iz stranih država, jer se na hrvatskom ne kaže “Slavonia”, a bome se ne kaže ni “travel”. Ovo drugo razumijem jer se radi o domeni koja je stvorena za turizam, ali ovo prvo bi osobi koja posjećuje stranicu dalo dojam da se radi o stranici na engleskom – ili barem onoj koja je internacionalno usmjerena.

Krivo. Koliko god se trudio nisam uspio pronaći tipku za promjenu jezika s hrvatskog na engleski. Ovo mi je izuzetno čudno jer danas gotovo svaka informativna stranica s različitim ciljanim skupinama ima mogućnost promjene jezika i ne mogu vjerovati da se tijekom čitavog razvoja baš nitko nije sjetio ubaciti prijevod i decidirani gumb da se na njega prebaci, pogotovo jer na stranici zaista nema puno teksta (devet pojedinačnih stranica).

Isti slučaj je sa stranicom visitslavoniabaranja. Istina, ova stranica iza koje stoji Turistička zajednica Osječko-baranjske županije ima mogućnost preuzimanja letaka na engleskom i još nekim jezicima. Aktualni događaji se pojavljuju na stranici u vrijeme kada se održavaju i redovito ažuriraju na hrvatskom, ali ako ste stranac – imate samo brošuru. Zašto? Koliko saznajem, ova stranica još nije dovršena, ali je u izradi izuzetno dugo. Sada je već malo prekasno da se izvuče na taj način.

Odmah u glavu tamburom.

Regija paradoksa

Kad smo kod paradoksa i bizarnosti –  ponajveći projekt regije je imena HEAD.ON.EAST, što je englesko ime. Osim toga, ako slučajno kliknete na neki članak kontakt forma ispod njega je na engleskom. Kao šlag na tortu web stranica vas često usmjerava na staru stranicu koja ima englesku verziju, ali izgleda kao da je dizajnirana u doba kada je Windows 98 bio aktualan.

Paradoks je veći time što je čitav brend hrvatske “Croatia full of life” poznat u čitavom svijetu upravo zbog toga što je napisan na “svjetskom jeziku”. Zamislite kako biste se osjećali da kao Britanac ili Australac dođete na stranicu čije je ime napisano vašim jezikom, samo da vas dočeka tekst koji ne razumijete i kontakt forma koju možete ispuniti, ali ćete odgovor sigurno dobiti na hrvatskom i pisat će:

No ingliš onli kroatian.

Ne znam jesam li samo ja zaprepašten ovim nizom nelogičnosti koji ne staje ovdje, ali zaista mislim da bi se o ovome trebalo više razmisliti jer prijevod svih materijala na engleski nikome ne može donijeti ništa loše. U svijetu u kojem se svi trudimo prilagoditi turizam pandemiji, u Slavoniji je vrijeme stalo. Ali ne 2019., nego otprilike 1919.

Čini se da je misao vodilja HTZa: lijepa stranica, malo informacija

Kulena i igara

No, dosta o engleskom. Možda će vam ovo doći kao velik šok ako niste nikada bili u Slavoniji, ali:

  • Slavonija nisu samo kulen, bećari, konji, vinogradi i rakija.

Jedan od mojih problema s ovom stranicom leži u tome što se naslanja direktno na stereotipe. U redu, stereotipi često dođu iz iskustva i u Slavoniji zaista volimo rakiju i fiš paprikaš, ali to nije poanta. Problem je u tome što, ako se i targetira hrvatska ciljana skupina gostiju (jer stranica nema dio na engleskom), Hrvati već znaju za slavonski fiš i rakiju! To je gotovo pa jedino što itko sa sigurnošću može reći o Slavoniji, a sada imamo potpuno novu stranicu koja im servira – isto to.

Koliko to daleko – i nepromišljeno ide možemo vidjeti na primjeru pod-stranice weba “Upoznaj”. Ova stranica trebala bi čitatelja upoznati s nekim od glavnih aduta regije, ali kada kliknemo na opciju dobijemo ponuđeno za istražiti nekoliko nepovezanih stvari:

  • CITY BREAK – Prva kategorija koja je opet neobjašnjivo na engleskom jer je valjda to pojam s kojim se susreću svi ljudi u Hrvatskoj? Zašto ovo nije na Hrvatskom? Zašto stranica nije na Engleskom?! Ujedno i jedini “moderni” pojam na ovom popisu.
  • BEĆARAC – Istina, ovo je tradicija, ali nije nešto zbog čega biste doletjeli iz Solina ili Šibenika osim ako ste zaljubljenik u tradicijsku glazbu, a ako jeste vjerojatno znate za njega.
  • LIPICANCI – U redu, velika je stvar imati dvije državne ergele u Slavoniji, to je posve točno i mislim da je pametno istaknuti ergele kao veliko kulturno blago ove regije. Ako niste, svakako se zaputite u Lipik ili Đakovo, iskustvo je sjajno.
  • ŠOKAČKO KOLO – Isto kao i s Bećarcem, razumijem da se radi o tradiciji, ali mislim da se barem ovo moglo zamijeniti s nekim modernijim pojmom, ili barem uklopiti u dio s Bećarcem pod naslovom “tradicija” ili slično.

Zašto bi se netko odlučio na uske kulturne događaje poput bećarca i kola, a ne na neke koje voli i posjećuje šira publika i poznati su, poput Vezova ili Vinkovačkih jeseni?

Drugi od tri glavna izbora na glavnoj stranici, “okusi”, još je bolji: vino, rakija, fiš i kulen! Ni riječi o sve većem broju uspješnih zanatskih pivovara poput Malog Diva, Beckersa, Walkowa, Popstera i velikoj sceni kućnih pivovara okupljenih u Panonski pivarski sindikat, a ni o domaćoj mini tvornici gina u Požegi. Pravi hrvati ne piju gin, samo gase kulen rakijom.

Sve naše MB72 proizvode možete kupiti u Slavonski dućan u Novoj Gradiški. A slavonske recepte za slavonske specijalitete možete pronaći na fb stranici Slavonka.Hvala ti Ena! 🍸🌺

Posted by Bošnjak Beer&Gin on Thursday, July 16, 2020

Bic, bajs, bećarac

Jedina naznaka nečeg zanimljivog mlađim dobnim skupinama je dio “cikloturizam” na pod-stranici “Osjeti”, a koji svoje mjesto dijeli sa šumama, rijekom Dravom, lovom i ribolovom te parkovima prirode. Ovaj dio mi pokazuje naznake onoga što bi ova stranica trebala biti, jer je cikloturizam zaista nešto što bismo trebali gurati prema svima kao zanimljiv dio turističke ponude Slavonije i Baranje.

U kategoriji Slavonija naširoko se govori o tradiciji:

Izvorna narodna kultura predstavljena je u brojnim folklornim, glazbenim i gastronomskim manifestacijama, tamburaškoj glazbi, bećarcu te tradiciji čuvanja narodnih nošnji poznatih po karakterističnom slavonskom zlatovezu.

…što je super, ali je u isto vrijeme bizarno da se na stranici koja baš jako voli tradiciju ne spominje Tvrđa i secesijski niz u Osijeku. Ako je ideja da se oslanjamo na tradiciju, meni bi Tvrđa prva pala na pamet. Zašto se u dijelu o Vukovarsko-srijemskoj ne spominju Vinkovci koji su najstariji grad Europe, ako nam je kriterij povijest?

Zašto je Spačva bitnija od Dunava i zašto se nije moglo prikazati oboje u Vukovarsko-srijemskoj? Gdje su spomenute Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi? Možda i jesu negdje na stranici, ali nije ih lako naći stoga kao da i nisu – iako se radi o najvećim događajima dvaju važnih gradova Slavonije.

U dijelu o Vukovarsko-srijemskoj kao jedna od zanimljivosti navodi se i spomen na Domovinski rat, a u Virovitičko-podravskoj županiji ponavljaju se riba i vino kao i u Osječko-baranjskoj. Požeško-slavonska također se dići vinom. Zapravo vina nisu ključna samo u Brodsko-posavskoj županiji iako i ta županija njeguje bogatu tradiciju vinske kulture. Možda se moralo iskoristiti samo četiri glavna pojma pa vino nije stalo? Zaista ne razumijem.

U Osijeku se održava vjerojatno najpoznatiji događaj u Slavoniji na međunarodnoj razini – Pannonian Challenge. Pannonian Challenge

Za koga je ova stranica?!

Ako ste poput mene (uz to iz Slavonije), do sada već razbijate glavu jer ne znate koja je ciljana skupina za ovu stranicu i zašto ona uopće postoji. Jednostavno rečeno, ova stranica je loše korisničko iskustvo za svakog turista, a koji nema nikakve koristi od nje osim produbljivanja onih znanja koje već zna (ako je iz Hrvatske). Jer, imajte na umu da ciljana skupina ove stranice nisu strani turisti koji bi vjerojatno uživali u svemu navedenom na njoj da isto razumiju, ali stranica nije na engleskom. Prema tome, ostaju nam iseljenici i možda stanovnici neke od susjednih država čije se kontinentalne turističke ponude također naslanjaju na tradiciju i gastronomiju.

Ono što je zaista sjajno je činjenica da gotovo svatko tko živi u Hrvatskoj na spomen Slavonije misli o hrani i vinu, a mi mu nudimo stranicu baš s time. Tko je htio jesti kulen u Baranji je vjerojatno to i napravio, a tko nije neće ga zanimati stranica ovog tipa. Kulenom i rakijom zadovoljili smo jedan dio gostiju koji će doći na jednodnevni izlet, to je točno – ali kao što Dalmacija ne nudi samo sunce i more ne smijemo ni mi nuditi samo gastronomiju, nego sadržaj koji će ljude zainteresirati čitav odmor.

Zanimljivo kako je najteže s ove stranice otići na nešto korisno.

Ako nije staro, ne želimo to

Razumijem da sajt služi kao digitalna brošura koja predstavlja neke glavne stvari Slavonije i Baranje bez previše kompliciranja, ali bi li zaista bilo toliko komplicirano dodati i neke druge stvari koje u ovoj regiji radimo, a da nisu ostale iste posljednjih 300 godina?

Još važnije, gdje su linkovi? Zašto s ove stranice ne mogu otići na stranicu Ergele, stranicu Kopačkog Rita i drugih istaknutih mjesta? Zašto s nje jedino mogu otići na visitslavoniabaranja koja je jednako tako loša? Kakvo je to korisničko iskustvo kada mi stranica ne ponudi da se dalje informiram niti mi omogućuje da zatražim ponudu neke od vinarija ili drugih sadržaja? Misle li u HTZ-u zaista da ću ugasiti ovu “zapaljenu kantu smeća” od stranice i onda guglati “lipicanci slavonija” da bih saznao više? Ne.

Gdje su Ferragosto Jam, najpoznatiji kontinentalni festival u Hrvatskoj i druge glazbene manifestacije? Gdje je Pannonian Challenge, Vinski maraton, utrka Noćni cener u Osijeku, festival Hang Loose u Vinkovcima, Vukovar Film Festival, craft pivovare, male vinarije, Wine and Bike tour Erdut, Gumiranje, adrenalinski parkovi, off-road avanture, Adventska događanja, festival Head on East (super ime na engleskom 🙂 ), u Michelinov vodič uključeni restorani, NK Osijek i Kohorta, OSC i tehnološke tvrtke, Urban Fest Osijek, In Da Sofa događanja i ReArt festival, pa i Dunav? Ovo je samo mali dio dobrih događanja koja trebate posjetiti, a ne misliti samo na kulene i šunke.

Možda su ovi i još stotine sličnih zanimljivih i modernih događaja upravo ono što ova stranica naziva “neispričanim pričama”. Da nema ljudi koji žele da Slavonija bude moderna, takvi bi i ostali – HTZ sigurno tu ne bi pomogao.

Šest čimbenika brenda Slavonije. HTZ

Treba nam skok u 2020.

Za kraj treba reći i kako ova stranica, iako služi kao poziv ljudima da dođu u Slavoniju i Baranju, nema nikakve informacije o pandemiji niti ju ikako spominje. Vjerujem da nije ni ažurirana mjesecima, što također nema smisla jer se turistička ponuda stalno mijenja i treba biti aktualna. Ovoj stranici treba promjena i produbljivanje sadržaja, ali prije svega mogućnost promjene jezika i bilo kakva strategija informiranja javnosti o njoj. Nisam siguran da ste za nju znali do danas i to je prava greška – ako nitko osim nekoliko portala o njoj nije govorio, kako HTZ očekuje da ona privuče turiste? Ako ne žele da ih privuče, zašto su ju uopće platili?

Ali na kraju ništa od ovog nije previše čudno. Prema Strateškom planu turizma Slavonije ni ne pomišlja se na išta drugo, očito nam kulen i bećarci donose milijune. Njegovanje tradicije, gastronomija i ruralnost kao i lokalna kultura glavni su aduti brenda Slavonije za HTZ, nikakav spomen ničega modernog ondje nećete pronaći. U vrijeme kada koronavirus uništava turizam mi ne radimo ništa kako bismo si pomogli, a onda će nam kasnije netko drugi biti kriv.

Sve što trebamo raditi je iskoristiti ove gore spomenute prednosti poput čiste vode i zraka, ali ih modernizirati. Trebamo dati više prostora i podrške događajima koji će Slavoniju staviti na kartu ne samo onih koji vole jesti, već i svih drugih turista. Trebamo podržati i sjajne lokalne inicijative poput Go2Baranja i drugih. Ulaganje u digitalne kanale i bolja prezentacija na društvenim mrežama može učiniti ogromnu razliku, ali iz nekog razloga mi to kao da ne želimo raditi.

Govorilo se ove godine i o otkazima u HTZ-u, ali naravno da ih na kraju neće biti. Zašto bi i bilo kada svoj posao rade tako vrhunski, zar ne? Možda bi se preustrojem eliminirala potreba za ovim tekstovima, ili onima koje smo pisali u kontekstu Viber grupa s informacijama, ili činjenica da HTZ blokira fotografe na Instagramu. Ali evo, ekipa će si malo smanjiti plaće, iako imamo više od 300 turističkih zajednica koje koštaju lijepih tristotinjak milijuna kuna godišnje. Zašto postoje ako ne rade kako treba?

Upravo zato pozivam sve čitatelje Netokracije iz Osijeka, Vukovara, Đakova, Slavonskog Broda, Našica, Orahovice, Požege, Miholjca i svih drugih mjesta da u komentarima ostave njihova kul mjesta koja se ne vežu samo za kulen i paprikaš, pa ako netko od začetnika ove stranice bude čitao kolumnu može vidjeti kako radimo i druge stvari, osim što jedemo kulen, pecamo te ribe i pijemo žestu.

21.4.2021. Stranica Slavonia.travel je u međuvremenu dobila svoju verziju na Engleskom jeziku, ali stranica visitslavoniabaranja i dalje nije – iako je ime i dalje na Engleskom. Također, i dalje postoje nelogičnosti poput činjenice da je cijela stranica na Hrvatskom, a kada skrolate do dolje dobijete gumb na kojem piše “back to top”.

Dakle, i dalje nedovršeno – nekoliko godina od početka razvoja. Ovo samo pokazuje koliko su teze iznesene u ovome tekstu i dalje aktualne, gotovo punih godinu dana od njegove objave. Zanimljivo je kako je dodana kategorija za digitalne nomade na Engleskom, ali nije bilo vremena za prevesti ostatak stranice. 

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    26. 08. 2020. u 9:24 am Odgovori

    Odlican clanak i osvrt!

    Ivane, imas li prijedlog kako potaknuti HTZ da se ove stvari dovedu u red? Pisanje mailova na HTZ adrese ili nesto drugo?

    Dok mi Slavonci i Baranjci zatvaramo oci na ovakve stvari i dopustamo da nas se percipira kao seljake koji samo jedu kulen i zalivaju rakijom, istovremeno stvaramo odlicne price o kojima se malo pise. Manifestacije koje svake godine privlace sve vise ljude iz cijele Hrvatske, mali proizvodjaci piva, voca i povrca, vinari koji svoje proizvode plasiraju sirom Hrvatske, Europe, itd.

    • Ivan Šimić

      Ivan Šimić

      26. 08. 2020. u 9:31 am Odgovori

      Puno hvala!
      Mislim da pisanje mejlova HTZ-u neće donijeti previše toga, na žalost. Tu se, barem za mene, radi o nekoliko slojeva problema, od toga da htz zaista nema pojma što bi do toga da i projektima kod nas u slavoniji često fali tih nekih zadnjih 10-20% poliranja, i gotovo uvijek se tu radi da ljudi ne ulažu truda koliko bi trebali u digitalno. To mi je i jasno, jer ipak imaju “pametnijeg” posla jer organiziraju evente, ali danas više nije dosta samo se truditi napraviti kul događaj, nego ga treba pokriti kao što bi to radili u Njemačkoj ili SAD-u. To nam često fali, čast izuzecima naravno.

  2. Josip Špoljarec

    Josip Špoljarec

    26. 08. 2020. u 7:39 pm Odgovori

    Neosporna činjenica je, da jeHTZ katastrofa i u njoj rade uhljebi i debili koji blage veze o životu nemaju i da promoviraju sve jako loše i interesno. A što se tiče ovih urbanih promocija to je opet sve isto klimavo. Neće sigurno švabo doć terat bajs od udičarskog do kopike, dobro možda neki hoće ali rijetki. Imaju oni toga na pregršt u svojim zemljama. Ili bi trebali kotljat sir s Banovog brda?? Naravno da nebi. Na bicikliranje i gumiranje vam došlo 100 ljudi. Daj se malo zapitajte jer to nije jadan odaziv s obzirom na jedan grad i okolici. Tako da ima tu nekih dobrih stvari ali sve je to nedorečeno. Ne može jedan biciklista, kanuista,traktorista ili šta ti ja znam, vodit turističku zajednicu. To mora bit svestran čovjek koji zna više nego koliko našpanat lanac na bicu.

    • Ivan Šimić

      Ivan Šimić

      27. 08. 2020. u 10:31 am Odgovori

      Mislim da je glavni zaključak ove (i dosta sličnih priča), da nije samo X krivac, nego da se može upirati prstom u dosta toga. Jasno je da neće turisti na gumiranje u stotinama, kao sto neće ni kotrljati sir ili ne znam, gladiti ovce ili nešto treće, ali da treba takvih stvari – treba. Opet je problem to što uvijek fali to poliranje da svi ti događaji i inicijative budu bolji, ali činjenica je da HTZ može tu više pogurati a ne gura. 🙂 Tenks na čitanju!

  3. Ivana Kuna Raguž

    Ivana Kuna Raguž

    27. 08. 2020. u 6:12 pm Odgovori

    Guglaj Požešku kriglu. Festival craft piva na kojem izlažu pivari iz cijele Hrvatske. Odličan provod uz fenomenalno pivo. Što ti više treba? 🙂
    Aurea Fest, također u Požegi.. Prije znano kao festival Zlatne žice Slavonije, a sada su tamburaši samo jednu večer dok u preostalim danima ima svega za svakoga, pop, rock, jazz, hip hop, sevdah.. Odlična organizacija!

  4. Marko V.

    Marko V.

    06. 06. 2021. u 12:13 am Odgovori

    Glavni problem TZ-a je što svako manje mjesto ima svoju TZ umjesto da se udruže i povećaju kvalitetu i online vidljivost. Teško je u tolikom broju okupiti kvalitetan kadar (te ga i platiti) s iskustvom u digitalnom marketingu koji je nužan za bilo kakav napredak. Tako je nastalo puno projekata koji su fokusirani na kvalitetu i modernu prezentaciju mjesta, regije ili cijele zemlje. Jedan od takvih je i https://laganini.com/hr

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Prvi hrvatski 3D printeri za dentalnu industriju zvijezde najvećeg dentalnog sajma na svijetu

Hrvatski 3DTECH definitivno se veseli povratku događaja uživo, sa svojim 3D printerom za dentalnu industriju vratio se s International Dental Show (IDS) sajma u Kölnu s odličnim dojmovima.

Tehnologija

Oni su web developeri u robotici: Ne razvijaju web stranice već sustav uz koji bilo tko može upravljati flotom robota

U poznatoj hrvatskoj robotičkoj tvrtki upravo su web developeri zaduženi za to da se naprednim i inovativnim autonomnim robotima može lako i jednostavno upravljati. S nama su podijelili kako izgleda posao tih - malo drugačijih web developera.

Digitalni marketing

Kako smo izgubili pitch, a dobili klijenta

Prošle godine Wolt Hrvatska pozvao nas je na natječaj za kampanju koju su planirali za domaće tržište, no nismo dobili posao. Već kad smo na to pomalo i zaboravili, stiže mail iz centrale Wolta u Finskoj. Kažu da su im se svidjela neka naša rješenja i žele ih koristiti na globalnoj razini.

Startupi i poslovanje

Ovo je nova generacija ZICER-ovog Startup Factoryja! 12 timova natječe se za 800.000 kuna

Oni stvaraju ekološki prihvatljive supstitute pesticidima, omogućuju efikasnije 3D printanje, unapređuju edukacijski sustav i poboljšavaju zdravlje stanovništva... upoznajte novu generaciju Startup Factoryja.

Startupi i poslovanje

Vodič kroz PR i medije za startupe, IT profesionalce i poduzetnike

Zaboravite generične savjete s Interneta i što vam PR agencije prodaju - ne trebate prvo, a često ni drugo, posebno ako svoj posao rade loše. Tena, Ana Marija i Ivan objašnjavaju što se zapravo događa u pozadini odnosa s (IT) medijima i zašto trebate znati pojmove kao ekskluziva i embargo!

Intervju

“Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji”

Danas se digitalne umjetnike više doživljava kao dio IT industrije, nego umjetničke zajednice. Ipak, mlade to ne brine, sve više ih se zaljubljuje u video igre te sami žele stvarati nove svjetove i likove... Evo kako su im Nanobitovi "3D/2D artisti" prenijeli svoja znanja kako bi im u tome pomogli.