Kako su pokazali rezultati nekoliko istraživanja provedenih u SAD-u, često snimanje 'selfieja' i njihovo objavljivanje na društvenim mrežama može se povezati s nekoliko uglavnom negativnih karakternih obilježja, među kojima odskače narcisoidnost. Ipak, dobra je vijest da vas učestalo 'selfiranje' ipak neće pretvoriti u nešto što niste.
Ljubav velikog broja korisnika mobilnih uređaja prema snimanju i objavljivanju ‘selfieja‘ i dalje je vrlo snažna i u nekim slučajevima strastvena, a sada su se s njome pozabavili i znanstvenici. Nekoliko istraživanja provedenih u SAD-u u središte je pozornosti stavilo sadržaj koji objavljujemo na društvenim mrežama, s naglaskom na ‘selfieje’, povezujući ono što se zbiva s karakternim osobinama korisnika.
Nije iznenađenje, ali u rezultatima istraživanja u prvom se planu našla narcisoidnost. No, to nije sve. Jesse Fox sa Sveučilišta Ohio State, jedan od autora istraživanja objavljenog u travanjskom izdanju časopisa o razlikama među osobnostima i pojedincima, izdvojio je da su česti objavljivači ‘selfieja’ na društvenim mrežama zahvaćeni “tamnom trijadom“. Osim naglašene ljubavi prema samome ili samoj sebi, skloniji su manipulirati drugima i reagirati naglo i impulzivno, ne mareći za osjećaje ljudi koji ih okružuju.
Nećete postati ‘sebičnjaci’ snimanjem ‘sebića’ – to već jeste 😉
Snimanje i objavljivanje ‘selfieja’, ali i drugih fotografija na kojima se vidi vaše lice, a možda i ostalo, često će drugima dati poruku da ste najvažniji – samo vi. Istraživanje koje se pozabavilo povezivanjem postavljanja statusa na Facebooku s mogućom sebičnošću onih koji to rade također je otkrilo vezu između postavljanja fotografija i narcisoidnosti. Ipak, dobra je vijest što će sve ostati barem u nekim granicama. Nijedno istraživanje nije otkrilo da će vas učestalo ‘selfiranje’ pretvoriti u nešto što niste.
Sklonost snimanju ‘sebića’ i stavljanju takvih uradaka na profil na društvenoj mreži neće od altruista napraviti sebičnjaka. Pored toga, iako postoji povezanost između karakternih obilježja i pojavnih oblika poput ‘selfieja’, nema naznake da će sklonost takvom promoviranju samoga sebe nekoga učiniti još narcisoidnijim ili većim manipulatorom koji ne mari za druge.
Ipak, bez obzira na to što pričali znanstvenici i neovisno o negativnim karakteristikama s kojima se povezuje, ‘selfiranje’ će vjerojatno preživjeti, s porastom i širenjem tradicije koja prve korijene ima sada već jako davno. Možda će izdržati i rat protiv ‘selfie stickova‘ koji nisu dozvoljeni na sve većem broju mjesta, poput Disneyjevih zabavnih parkova ili sportskih natjecanja u Engleskoj, gdje bi mogli predstavljati opasnost za druge ili za onoga tko se njima služi.