#SaveYourInternet: Europljani izlaze na ulice 26. kolovoza, pridružite se i vi!

#SaveYourInternet: Europljani izlaze na ulice 26. kolovoza, pridružite se i vi!

Zastupnici u Europskom parlamentu glasat će o nastavku reforme autorskih prava 12. rujna, a 26. kolovoza diljem Europe organiziraju se prosvjedi koji upozoravaju da se moraju naći alternative spornim člancima. Hoćemo li vidjeti nešto slično i u Hrvatskoj?

5. srpnja ući će u povijest kao dan kad smo zaustavili zakon koji bi dramatično ograničio našu slobodu izražavanja i kada smo nanijeli nezapamćen poraz moćnim lobistima”, piše Europarlamentarka Julia Reda na svom blogu. Vrlo znakovito, prije šest godina na sličan je način odbačena omražena ACTA, kojoj je ova direktiva najbliži rođak. Sretan nam, dakle, Dan nezavisnosti interneta!

Mnogima trebamo zahvaliti na ovome, uključujući i iduće hrvatske MEP-ove: Jozo Radoš, Ivan Jakovčić, Biljana Borzan, Tonino Picula, Davor Škrlec i Ruža Tomašić. Ipak, hrvatski su MEP-ovi iz stranke EPP svi bez iznimke (a bilo ih je na europskoj razini) glasali za prijedlog cenzorskih mašina i “poreza na linkove” – iako su mnogi od njih, poput Ivane Maletić i Ivice Tolića, prethodno iznosili skepsu prema direktivi koja je u nekim medijima prozvana europskim ZAMP-om. Usput, direktiva je u hrvatskoj javnosti podržana od grupacija koje su stajale iza ZAM-a.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Odluke političkih blokova u Europskom parlamentu i zemalja članica možete naći u analizi European Digital Rightsa, a lista pojedinačnih glasova je ovdje.

Zahvaljujem i hrvatskim medijima, posebno Netokraciji koja je prva iznijela ovaj problem u hrvatskoj javnosti još prije godinu dana. Jutarnji list napravio je detaljan follow up događanja na temu reforme autorskih prava u svojim offline i online izdanjima. Tema je nakon toga popraćena u Telegramu, Zimo magazinu, Faktografu i drugim portalima. Zahvaljujem i Novoj TV koja mi je dala prostor u večernjim vijestima na dan odluke Parlamenta 5. 7. te me ugostila u emisiji Informer, kao i N1 koja mi je dala prostor uživo.

Zaustavili ste vlak, ali naš posao nije gotov, sad ga tek moramo postaviti na prave tračnice.

Dan odluke – 12. rujna

Zastupnici u Europskom parlamentu glasat će o nastavku reforme autorskih prava 12. rujna. Prijedlozi za direktivu trebaju biti podneseni do 5. rujna.

Europski parlament mora usvojiti alternative članku 11 i članku 13 koji ne prisiljavaju platforme da instaliraju filtere koji bi utjecali na učitani sadržaj te koji ne prijete linkovima i snipetima s dodatnim slojevima autorskih prava.

Također moramo suzbiti lošu odluku Odbora za pravna pitanja. Za samo jedan glas, Odbor je odlučio odbiti prijedlog koji bi omogućio iznimku autorskih prava za sadržaj koji su kreirali korisnici (remiksi, sinkronizacije ili zabavna fikcija) te također odbio razjasniti da linkanje zapravo nije kršenje autorskih prava.

Umjesto toga, odobrio je  zaštitu autorskih prava organizatorima sportskih događanja, pa bi u slučaju da fanovi postaju svoje vlastite snapshote ili matcheve (Amandman 76) to bila povreda autorskih prava. Također je predloženo da bi pretraživači slika trebali zatražiti skupe licence kako bi nam se omogućilo da uopće nađemo slike na webu (Amandman 79).

Bot ne vidi ono što vidi ljudsko oko

Ako još niste upoznati s konkretnim primjerima o tome kako će ovi upload filteri blokirati osnovne funkcionalnosti interneta našeg svagdašnjeg, ovdje je u detalje opisano kako se tehnologija filtriranja primjenjuje u praksi na recentnom slučaju Julije Rede, zastupnice EP-a koja predvodi kampanju protiv cenzorskih botova. Ljudsko bi oko, naime, odmah vidjelo potpunu apsurdnost tvrdnje australske pjevačice da članak EP zastupnice o glasanju EU zemalja o direktivi autorskih prava krši njena glazbena autorska prava, ali Googleov bot to jednostavno ne može prepoznati.

Pri tome se ne narušava samo osnovna funkcionalnost weba, nego i osnovna funkcionalnost zakona o autorskim pravima. Taj se zakon bazira, kako na mogućnosti zaštite autorskih prava, tako i na mogućnosti da se prepoznaju i zaštite iznimke. Zbog toga su memovi postali najpoznatija kolateralna žrtva ove direktive. Ako se zahtijeva da se samo ono što je apsolutno originalno smije učitati na internet, a memovi su grafička parodija, oni sami po sebi ne mogu udovoljiti tom zahtjevu kao niti bilo koji drugi oblik parodije ili satire. Nažalost ne može niti kod. Niti vaša fotografija s mora pokraj kioska Tiska s njegovim logom. Niti video vašeg ljubimca ili djeteta u vašem dnevnom boravku dok se u pozadini čuje prijenos utakmice sa svjetskog nogometnog prvenstva. A možda niti vaša slika s Tindera s tetovažom ili slika koju imate na majici? #SaveYourTinder😊

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Najmanje poznata, a najtužnija žrtva ovakvog načina uređivanja autorskih prava mogla bi biti edukacija. Članak 4 sporne direktive zabrinuo je knjižničare, učitelje, sveučilišne profesore, studente, sindikate nastavnika i okupio ih na konferenciji u Bruxellesu. Svi problemi koji su navedeni u streamingu su i dalje aktualni, a budući da na ovoj konferenciji nije bio nitko iz Hrvatske tko predstavlja ovaj sektor, u kojem nemam kontaktata, molim podijelite link svojim prijateljima iz te struke.

Internetski lobisti digli lažnu buru, Europljani žele cenzuru?

Nismo još pobijedili. Nakon prvotnog šoka koji im je stigao u srpnju, zagovornici upload filtera i “poreza na linkove“ došli su do prigodnog narativa kako bi omalovažili masovno javno protivljenje kojemu su bili izloženi.

Tvrde da su svi protesti bili lažni, generirani botovima i orkestrirani od strane velikih internetskih kampanja. Prema njima, Europljane nije briga za njihovu slobodu izražavanja. Nama zapravo nije dovoljno stalo da se naš glas čuje. Mi ćemo radije pasivno gledati kako se naš pristup internetu ograničava kako bi služio samo korporativnim interesima.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Tu je priču preuzeo i hrvatski tisak, pa je Jutarnji list naveo da je Google utrošio samo na lobiranje protiv ove direktive budžet predviđen za pet godina sveokupnog lobiranja. Ove su brojke lako dokazive kroz jednostavni uvid u registrar, u koji rijetko tko gleda, kao i u same prijedloge zakona – što mnoge ne sprječava da ipak kreiraju svoje mišljenje o tome. Tako je i rapporteur te najžešći zagovornik ove direktive Axel Voss u međuvremenu uhvaćen u eskiviranju odgovora na pitanje o poštivanju istih propisa koje tako strastveno zagovara.  Svojim sam ga ušima čula u Bruxellesu na konferenciji o utjecaju direktive o autorskim pravima na edukaciju kako izgovara u dva navrata (u dijelu nakon 3:20) da je ovo “samo” direktiva i da smo je, bit će, shvatili previše ozbiljno. Mazel tov.

Zahvajujući mnogim interesima, poput glazbene industrije ili političara koji zagovaraju interese offline izdavača (ako je išta sigurno, gašenje osnovnih funkcionalnosti weba dovest će do bolje prodaje novina), Google (koji će dodatno učvrstiti svoju poziciju ovom direktivnom budući da je među rijektima koji posjeduje potrebnu tehnologiju) je postao najveći borac protiv copyright cenzure. Ovaj teatar apsurda najbolje je opisao Joe McNamee, izvršni direktor krovne organizacije digitalnih prava, EDRi, u svom popularnom tvitu. Budući da me Jutarnji list prozvao “svećenicom interneta”, dovoljno sam kvalificirana da prepoznam metafizičku narav ovakvog načina donošenja zakonodavstva, u kojem svi u nešto vjeruju, a nitko ne čita ni zakonske prijedloge te ignorira povezane dokazive činjenice.

https://twitter.com/why0hy/status/1016040546111025161

Mit o tome kako će ova reforma pogodovati autorima kojima su pirati najveći neprijatelji, dok činjenica da ih muzička industrija potplaćuje i iskorištava od samog početka njihovog ugovornog odnosa (prema dostupnim informacijama, dobivaju 12% ukupnog prihoda industrije), posebno mi je drag jer, dok svi koji su glasali za ovu direktivu ponavljaju “moramo zaštititi autore”, ne postoji niti jedan dokaz da će upravo oni profitirati od ove direktive. Brave new world of post truth policy making.

Građani diljem Europe spremni su uzaći na ulice. Prikupili smo milijun potpisa protiv upload filtera i “poreza na linkove” i spremi smo našu opoziciju direktivi učiniti dovoljno vidljivom da je nitko ne može negirati. Naša je poruka:

We’re 1 million standing strong to #SaveYourInternet from censorship & control!

Pridružite nam se u nedjelju, 26. kolovoza, u vašem gradu. Različite grupe (lokalni partneri, savezi i individualci) organiziraju okupljanja diljem Europe (zanimljivo, u Hrvatskoj još nitko!). Upute o tome kako se uključiti u prosvjede možete naći na blogu Julije Rede, koji je dijelom poslužio kao predložak za ovaj tekst. Njen će tim ažurirati i dijeliti informacije o vremenu i lokacijama protesta na Facebooku i Twitteru. Ne zaboravite se javiti lokalnim političarima i strankama koje su glasale protiv, kao i lokalnim medijima.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marjan Skoric

    Marjan Skoric

    27. 08. 2018. u 9:34 am Odgovori

    Poštovana,
    lijepa inicijativa, ako bude protesta najvjerojatnije (ako me štogod urgentnije ne spriječi) ću se pridružiti. Međutim …
    Često čujem kako se ljudi kod nas pitaju zašto masa već jednom ne izađe na ulicu i pokaže vlastima ili već kome treba zube i jasno da do znanja da im je nečeg dosta.
    Ako to često čujem znači da ljudi imaju potrebu pobuniti se. Zašto onda nemamo stalno nekog na ulici koji se buni (takva je situacija da bi svakodnevna pobuna bila normalna)? Razlog je jednostavan: spontano okupljanje, samo na osnovu frustracije je mit. Okupljanje radi protesta treba vrlo pažljivo organizirati, do u detalja. Ako toga nema – nema ni masovnih okupljanja. Onda organizatori kažu smo mi Hrvati inertni i samo gledamo svoj vlastiti interes. Dajte mi dobar narod pa ćete vidjeti kakav sam ja vođa. No to je posebna tema.
    Nekoliko riječi o vašem članku. Ako želite da ljudi osjete potrebu da nešto poduzmu ključne informacije i to u najkraćim mogućim crtama stavite na sam početak: zašto protest, kada protest, što će se desiti ako se usvoji ono protiv čega ili za što protestiramo, gdje se mogu naći dodatne informacije o okupljanju itd.
    Nakon toga možete isto to i detaljno razraditi u daljnjem tekstu.
    Nisam neki hi-tech lik ali recimo da sam solidno obrazovan i materiju koju obrađujete u tekstu poznajem nešto bolje od prosječnog građanina ali sam se jedva prisilio pročitati članak do kraja, gdje sam (na kraju) konačno došao do informacija koje su me inicijalno i primarno zanimale.
    Puno sreće u budućem radu i vašim nastojanjima u širenju demokracije (digitalne, kao i bilo koje druge).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.