Nakon sedam godina u Omnicom Media Grupi, za što sam kaže da je za digitalnu industriju poprilično dug period, Saša Škorić odnedavno je izvršni direktor u Httpoolu Hrvatska. Uzimajući u obzir Sašino višegodišnje iskustvo u digitalu, ali i novu poziciju, to mi je bio povod da sa Sašom razgovaram o trendovima u zakupu medijskog prostora, društvenim mrežama te Httpoolovim aktivnostima u Hrvatskoj.

Na početku razgovora, Saša Škorić mi objašnjava kako je sedam godina koliko je proveo kao digital manager u Omnicom Media Grupi za ovu industriju prilično dug period te da je došlo vrijeme za neke nove izazove. Budući da je cijelo radno iskustvo vezan za internet i online industriju, od Vipneta, Oglasnika, MTV-a te Omnicom Media Grupe, bilo je za očekivati da će ostati u digitalu. Ovoga puta riječ je o Httpoolu Hrvatska gdje se nalazi na mjestu izvršnog direktora.
Na sadašnjoj poziciji pokušavam objediniti sva znanja i iskustva koja sam stekao kroz dosadašnjih 19 godina digitalne karijere te s timom iskusnih profesionalaca uspješno surađivati s velikim klijentima, ali i medijima kroz njihov portfolio proizvoda i usluga, kaže mi Saša o onome što radi u Httpoolu.
Sam Httpool je već dugi niz godina prisutan na gotovo svim tržištima središnje i istočne Europe, od Austrije do Rusije, te od Baltika do Grčke, uz urede i u Indiji i Hong Kongu. Globalna suradnja s medijskim partnerima poput Twittera, LinkedIna, WeTransfera, Spotifya, TripAdvisora i mnogih drugih te jaka engagement mreža desktop i mobilnih siteova nam daje razlog za optimizam i da će i u Hrvatskoj Httpool imati bitnu ulogu na digitalnom tržištu.
Okretanje Twitteru i LinkedInu kao specifičnim društvenim mrežama
S obzirom na dosadašnje radno iskustvo u media buying agenciji te novu poziciju koja naglasak stavlja na zakup na društvenim mrežama, zanimalo me s kojim se izazovima susreće, posebno na tržištu kao što je hrvatsko. Budući da su društvene mreže najbitniji trend u digitalu već dugi niz godina, Saša ističe kako je i prije, ali i sada dobar dio vremena posvetio upravu ponašanju korisnika na njima te mogućnostima oglašavanja.
Najveća razlika je što mi je dosad fokus bio više na Facebooku, a sada se okrećem nešto specifičnijim (bar u Hrvatskoj) društvenim mrežama poput Twittera ili LinkedIna. Naravno da broj korisnika Facebooka u Hrvatskoj je ogroman u odnosu na bilo koju drugu mrežu, ali i zbog specifičnih ciljnih skupina i alata koje nude mreže poput Twittera i LinkedIna se na njima lakše ostvaruju ciljevi određenih kampanja.
Govoreći o izazovima, kaže da su oni kod oglašavanja na društvenim mrežama slični onima na bilo kojoj drugoj digitalnoj platformi – stalne promjene koje se događaju i potreba za neprestanim učenjem.
Ono što je bilo dobro raditi prije godinu ili dvije na jednoj mreži najčešće više nije potrebno raditi, a pogotovo ne na svim mrežama te je doslovno bacanje novca.
Telekomi kao najnapredniji klijenti
Httpool je Twitterov ad sales partner za regiju uključujući i Hrvatsku, o čemu je Netokracija već pisala, a mene je zanimalo u čemu se sastoji uloga lokalnog Httpool tima.
Httpool je ekskluzivni partner Twittera za 25 zemalja koji obuhvaćaju većinu zemalja regije, ali isto tako i nekih velikih tržišta poput ruskog. Kako Twitter nema tako veliki prodajni tim, mi smo mu „desna ruka“ te je nama prepustio dosta tržišta gdje radimo i na edukaciji klijenata i agencija o mogućnostima oglašavanja, te samu prodaju njihovih proizvoda.

Govoreći o tome koliko su agencije i tvrtke u Hrvatskoj prihvatile oglašavanje na Twitteru, ali i kako stvari stoje s LinkedInom, Saša ističe da je riječ o specifičnim društvenim mrežama s posebnom publikom te ponašanje korisnika nije istovjetno onome na Facebooku. Primjerice, postoji veliki broj korisnika Twittera koji gotovo nikad aktivno ne kreiraju nikakav sadržaj, no ipak ga redovito koriste kao alat za informiranje. Saša podsjeća na nedavno objavljene LinkedInove podatke da već pola milijarde ljudi koristi njihovu mrežu, uz procjenu da čak polovica tih korisnika je aktivna putem mobilnih uređaja svaki mjesec uz stabilan i stalan rast. U Hrvatskoj je tih korisnika preko 420 tisuća.
Što se tiče samih klijenata, naravno, kao i u većini slučajeva, klijenti iz telekom industrije su tu najnapredniji i najviše su koristili i koriste sve proizvode koje imamo. Osim njih je i Hrvatska turistička zajednica puno uložila u platforme koje su njima interesantne zbog potencijalnih turista. Vjerojatno je svima poznata kampanja #SuperBowlCroatia od prije godinu i pol kada je Hrvatska Turistička Zajednica na londonskom City Nation Place forumu uz podršku Httpoola proglašena pobjednikom u kategoriji Best Usage of Social Media.
O programmaticu se u Hrvatskoj više priča nego radi
Trendovi u zakupu medija mijenjaju se kako se mijenjaju i trendovi i ponašanje korisnika na digitalnim platformama, kaže mi Saša u nastavku razgovora. Za usporedbu, objašnjava kako su se korisnici više okrenuli društvenim mrežama, one zauzimaju veći udio u medijskom miksu, ali i kako već danas više korisnika surfa putem mobilnih nego desktop uređaja te se sve više zakupljuju i mobilni formati. Dodaje da je ista stvar i s video ili s nativnim oglašavanjem.
Programmatic na stranim tržištima nije više trend nego prevladavajući način zakupa, dok se kod nas o tome i dalje više priča nego stvarno radi, zbog specifičnosti i zatvorenosti tržišta (zbog straha od pada cijena), a i nedostatka kvalitetnih podataka o hrvatskim internet korisnicima koji su ključna stavka programmatic platformi.
Kad govorimo u automatizaciji u oglašavanju, najbitnije je definirati o čemu točno govorimo, objašnjava Saša.
Možemo pričati o kompletnoj marketinškoj automatizaciji, ali kao i u većini slučajeva, budžeti u Hrvatskoj su i dalje prilično mali da bi se većina tvrtki tome više posvetila jer automatizacija podrazumijeva povezivanje raznih sustava unutar tvrtke (Webshop, CRM, Analytics…) i na osnovu povezanih podataka, aktiviranje automatiziranih daljnjih koraka.
Dodaje, da je druga stvar što pod automatizacijom možemo podrazumijevati i neke jednostavnije automatizirane aktivnosti koje se već rade i kroz njihovu i razne druge platforme u Hrvatskoj, u kojima se kroz skup pravila automatizirano upravlja kampanjama te optimizira njihova uspješnost, kaže Saša.
Gdje su društvene mreže u programmaticu?
A kako se u svijet programatskog oglašavanja uklapaju društvene mreže? Saša ističe da su društvene mreže na našem tržištu prve i imale nešto što bi se moglo zvati programatsko oglašavanje, uz Google Display Network, i zbog toga što one najčešće imaju puno podataka o samim korisnicima, a i alate koji olakšavaju optimiziranje kampanja.
A u kojem smjeru bi mogao ići programmatic, Saša daje naslutiti, otkrivajući za kraj da su u okviru svoje grupacije osnovali AI odjel, koji se baš zbog velikog potencijala prvo posvetio – automatizaciji oglašavanja na društvenim mrežama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.