U jeku poplava i ostalih tragedija koje su zahvatile regiju, ovog se vikenda u srcu Bosne i Hercegovine ipak uspio zadržati tračak pozitivne atmosfere, u sklopu događaja SarajevoFTW. Nije možda sam događaj po sebi bio toliko značajan, koliko je bilo ono što on simbolizira, a to je, kako je u nekoliko navrata naveo Tobias Stone, a drugi se složili s njime, rađanje startup ekosustava u toj zemlji.

U jeku poplava i ostalih tragedija koje su zahvatile regiju, ovog se vikenda u srcu Bosne i Hercegovine ipak uspio zadržati tračak pozitivne atmosfere, u sklopu događaja SarajevoFTW. Nije možda sam događaj po sebi bio toliko značajan, koliko je bilo ono što on simbolizira, a to je, kako je u nekoliko navrata naveo Tobias Stone, a drugi se složili s njime, rađanje startup ekosustava u toj zemlji.
Nakon prvog dana događaja, koji je bio fokusiran na startupe, drugi se više bavio izgradnjom lokalne infrastrukture potrebne za rast i razvoj tehnoloških tvrtki. U tome veliku ulogu u tome imaju (i imat će) postojeći uspješni poduzetnici koji preuzimaju uloge anđeoskih investitora i mentora. Tijekom predavanja i panel rasprava fokus je bio upravo na njima – izazovima s kojima se oni susreću i s kojima će se susretati, ali i ostalim sastavnicama koje jedan ekosustav treba imati. Kako je u svom predavanju naveo Tobias Stone, član akademske zajednice i poduzetnik, ali i dobar poznavatelj ovdašnjih ekonomskih prilika, u bosanski startup ekosustav već su uključeni, osim mentora i anđeoskih investitora, akceleratori i startupi. No, da bi bio potpun, nedostaje mu veća uključenost vladinih institucija, sveučilišta, ali i medija. Također, naveo je primjere okolnih ekosustava s kojima bi se sarajevski trebao povezati – u Beogradu tako djeluju SEE ICT, Impact HUB, SBAN, StartLabs; u Zagrebu su Zagrebački inkubator poduzetništva, također Impact HUB te Netokracija; u Sofiji su akceleratori, inkubatori i fondovi, poput Elevena, Launchuba, Betahausa, Teres Capitala… No, priča tu ne staje, treba gledati i europske ekosustave i povezati se s njima – s berlinskim, londonskim, nordijskim… A preko njih treba doći i do američkih i kineskih.
Zahvaljujući ovom događaju, dotaknuli ste sve spomenute okolne sustave, potom i londonsku i nordijsku i berlinsku i SEE startup scenu, ali i Mikea Butchera, jednog od urednika TechCruncha, koji je globalni igrač. Ovdje se kreiralo nešto zanimljivo i zbog toga smo svi doletjeli ovdje – što je jači ekosustav, jače će osobe i privući. Rekao bih da je ekosustav službeno ‘rođen’ ovoga vikenda, iako se na njemu već radilo mnogo mjeseci.

Dobar startup ekosustav je darežljiv, nastavio je, stoga morate nastaviti pomagati jedni drugima. Jedan startup iz Bosne i Hercegovine neće sjati dovoljno jako da bi bio vidljiv u Londonu i San Franciscu. Morate sjati zajedno da biste bili vidljiviji. Rješavajte prave probleme, ne pokušavajte kopirati Silicijsku dolinu. Kao uzore u regiji naveo je Farmeron, Bellabeat, TruckTrack i Teddy the Guardian – svi oni rješavaju prave probleme, nisu pokušali biti “idući Facebook”. To je i Tobyjev savjet za sve druge startupe – rješavajte probleme koje razumijete.
Lokalni pokretači scene
Rasprave, kojima su prisustvovali Nina Rawal (Swedish Industrial Development Fund), Ceco Gaković (BraveStartup.com), Edin Mehić (Posao.ba) i mnogi drugi, uključivale su razgovor o ulaganju u poslovne modele na novim tržištima te rizicima, prednostima i nagradama od ulaganja u projekte u ranim fazama. Također, kao primjer uspješnog poduzetnika koji bi sada želio i ulagati u sustav u nastajanju, predstavio se Hamdija Jusufagić, koji je prisutnima pojasnio svoj put i tvrtku System Verification. A kako bi prisutne upoznao o tome kako je uopće nastao HUB387, kao i sve aktivnosti oko njega, o kojima smo već ranije pisali, na scenu je stupio i Edin Saračević prezentiravši svoj pitch koji je slao sarajevskim IT tvrtkama prilikom pokretanja inicijative. U njemu su bile navedene logične stvari – da bi Bosna i Hercegovina postala IT odredište, tvrtke moraju surađivati zajedno. Želio se stvoriti vibrantni IT ekosustav koji bi ponudio nove nivoe suradnje i interakcije unutar zajednice. Imali su i dobru priliku za prostor, jer su željeli unajmiti prazan shopping centar, stoga je cijena najma bila povoljnija no inače. Na taj su način dobili više od 2000 četvornih metara otvorenog uredskog prostora, prostore za treninge i edukacije, dva optička kabela za internetsku konekciju, mogućnost parkiranja, prostor za urede, coworking i druženje… U HUB-u je sada 18 tvrtki, a tu su i freelanceri.

Što se tiče projekta edukacije Academy387, on je krenuo s web stranicom kao teaserom, kako bi se vidjelo koliko je osoba uopće za njega zainteresirano. U dva tjedna prikupilo se njih 55, koji su se zainteresirali za pet kurseva, a cilj je da u ovoj godini pokrenu 20 kursova za 300 osoba.
Kako živjeti kao investitor u jugoistočnoj Europi?
Maxim Gurvits ispričao je kako to izgleda biti ulagač u ovom dijelu Euope. Max je svoj put počeo osnivanjem tvrtke u Nizozemskoj koja se bavila davanjem pravnih savjeta putem interneta. Potom je radio s New Europe Corporate Advisory u Bugarskoj, nakon čega je otišao u bugarski akcelerator Eleven, a sada ima svoj fond, Teres Capital. Dao je i pregled rizičnih ulaganja u IT ulaganja u regiji, odnosno fondova i akceleratora, a primijetilo se kako se njihova slika poprilično promijenila u zadnje tri godine.
Zašto uložiti u ovu regiju? Zbog mozgova. Ova regija i dalje proizvodi odlične matematičke umove i inženjere. Također, plaće programera su daleko manje no u SAD-u, što je jedan od faktora koji utječe na to da je potrebno je uložiti manje da bi se dobilo više. No, problem je što nema tržišta – tehnologija se ne može prodavati lokalno. Mora otići na veća tržišta, poput američkog, kako bi se vratilo na lokalno. No, to je europski problem, na koji su naišle i uspješnice poput Skypea i Spotifya.

Samim time, postoji i nedostatak vještina – imamo dobre inženjere, ali ne i one koji se bave razvojem posla. Stoga, ako ste investitor, poslušajte isti savjet koji je Tobias dao startupima – nemojte kopirati Silicijsku dolinu. Tamo postoje određene lokalne vještine, jer su one specifične određeno tržište. No, možete riješiti neke probleme koje Silicijska dolina ima. Ako znate što im tamo treba, a što je izvedivo ovdje, fokusirajte se na to, naglasio je Max.
Još smo tri do pet godina daleko od održive tehnološke scene, ali polako stižemo tamo. Danas je možda teško monetizirati ulaganja. No, može se “posijati sjeme”, čiji će se plodovi kasnije ubrati.
U Bosni i Hercegovini nikako ne treba zaboraviti na dijasporu, koja ovdje može itekako pomoći. Dobar dio potencijalnih ulagača i mentora upravo je barem dio svog radnog vijeka provelo u inozemstvu. No, i oni koji žele ulagati u startupe podijelili su svoje probleme – ne znaju kako biti anđeoski ulagači, jer ova regija nema tu kulturu. To je pokazalo kako nije potrebno educirati samo buduće poduzetnike, nego i njihove investitore te mentore.
Neka nova lica kao simbol uspješnije budućnosti

A među prvim mentorima mogu biti i pobjednici startup natjecanja održanog u sklopu događaja #SarajevoFTW, 16-godišnji Emin Hodžić i 17-godišnji Adnan Mujić. Oni kao osnivači Light Docsa u listopadu odlaze na TechCrunch Disrupt u Londonu, gdje će na Startup Alleyju imati svoj demo stol i moći se prezentirati posjetiteljima konferencije. Da, možda neće dospjeti na samu pozornicu Disrupta, i da, možda njihov projekt neće biti globalno uspješan – ali to je u ovom trenutku u drugome planu. Emin i Adnan sada su lica koja predstavljaju sarajevski IT ekosustav, uz druge glavne igrače, koji zajednički postavljaju temelje za neku bolju budućnost IT zajednice u Bosni i Hercegovini. A taj će proces biti uzbudljivo pratiti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari