Bosna i Hercegovina treba odgajati novu generaciju poduzetnika, ali i ulagača – kažu pokretači scene

Ususret Netokracijinom događaju #SarajevoFTW o bosanskoherecegovačkoj startup i poduzetničkoj sceni razgovarali smo s Edinom Saračevićem, osnivačem prvog tamošnjeg tehnološkog huba HUB387, te Selmom Šehić, projektnom menadžericom iz poduzetničkog akceleratora i mreže poslovnih anđela BIZOO. Kakva je poduzetnička klima u Sarajevu i šire, što se može napraviti kako bi se lokalna i regionalna startup scena potaknula te kako njihove institucije planiraju tome doprinijeti neke su od tema kojih smo se dotaknuli, a i o kojima će se pričati u Sarajevu za desetak dana.

Oboje se slažu u jednome – lokalna startup scena još je na niskim granama. S jedne strane, i sam pojam “startupa” ondje se smatra novim, a ekosustav se počeo značajnije razvijati tek oko 2012. godine, smatra Selma:

Startup ekosistem je relativno nova riječ ovdje. Sve do posljednjih nekoliko godina bilo je malo pokušaja da se razvije ekosustav u Bosni i Hercegovini te u Sarajevu, kao glavnom gradu. U 2012. godini, organizacijom Startup Weekenda Sarajevo, počelo se pričati o startupima i načinima pomaganja poduzetnicima na višim nivoima kao što su međunarodne organizacije i privatne IT/ICT kompanije.

Prostora za rast svakako ima, no pitanje je samo koji je najbolji smjer i način za razvoj domaćeg ekosustava.

Bitno je da u ovome procesu pronađemo naš ugao i model unutar tržišta na kojem djelujemo. Mislim da slijepo kopiranje modela koji funkcioniraju u naprednijim ekonomijama nije optimalan model za nas i da će svaki od regionalnih centara morati odgojiti svoju poduzetničku kulturu i pronaći investicijsku potporu da bi se sustav oformio.

Odgoj nove vrste poduzetnika

Korak prema tome svakako je oformljavanje institucija i programa koje kombiniraju poznavanje lokalnog tržišta i svjetskih praksi, kao što su BIZOO i HUB387 te širenje svijesti o novoj vrsti poduzetništva. Najvažnije, ali i najteže je pritom odgojiti novu generaciju IT poduzetnika, smatra Edin, onih koji ne žele ostati u zapećku modernih tehnologija i koji će biti primarni faktor za kreiranje IT ekosustava.

Za promociju IT poduzetništva i stvaranje urednijeg IT ekosustava neophodno je ostvariti nekoliko preduvjeta. Prvi korak je bombardirati novi naraštaj uvjerenjem da su “velike ideje iz garaže” ostvarive i da je ne pokušati u suštini najveći neuspjeh. Treba pažljivo ukloniti stigmu s “nije bio uspješan” i prebaciti je na “nije bio dovoljno hrabar da pokuša”.

Time se bavi i BIZOO, koji kao akcelerator organizira više različitih edukativnih programa namijenjenih startupima i malim i srednjim poduzetnicima, koji im se sve češće javljaju. No osim promjene mentalnog sklopa mladih i poduzetnika, potreban je i zaokret u stavu države prema ovom vidu gospodarstva, tvrdi Selma, pogotovo kad je riječ pretjerano kompliciranim i nepotrebno dugim procedurama koje su boljka cijele regije:

Po izvještaju Svjetske banke, za kreiranje kompanije u Bosni i Hercegovini potrebno je 37 dana i 11 procedura, što je jako nepovoljno za ljude koji žele pokrenuti vlastito poslovanje. Kako bismo to promijenili, moramo utjecati na državu da olabavi procedure i pruži podršku u vidu poticajnih programa za tek osnovane tvrtke.

Dok se stav države radikalno ne promijeni, i BIZOO i HUB387 rade na razvoju ICT i poduzetničkog ekosustava kako bi se poboljšala horizontalna i vertikalna razmjena znanja. HUB387 najavio je i svoju vlastitu “školu poduzetništva” Academy387  koja će biti napravljena po modelu otvorenog edukativnog prostora i ponuditi platformu za intezivne tečajeve iz IT segmenta.

Na taj se način želi oživjeti prostor samog huba, s regionalnim TED konferencijama, tematskim radionicama i seminarima, ali i cijela tehnološka i poduzetnička zajednica koja bi od takvih događaja mogla profitirati.

Investitori kao ključni igrači u obrazovanju

Sam HUB387 otvoren je prije 5 mjeseci upravo s ciljem da otvori nove oblike komunikacije i suradnje između tvrtki te ukloni lokalnu rezerviranost vezanu uz slične modele povezivanja, a korak u tom smjeru je organizacija događaja koji promiču poduzetničku kulturu.

Upravo će se tamo održati i #SarajevoFTW, u sklopu kojeg će se 17. svibnja će se po prvi put organizirati i Startupbootcamp Pitch Day, gdje će desetak odabranih startupa iz regije imati priliku pitchati osnivaču ovog akceleratora, Alexu Farcetu, te moći osvojiti 100 dana inkubacije u Berlinu, što Edin smatra odličnom prilikom:

Mislim da je to najbolja nagrada koju neiskusni startup tim moze dobiti. Startupbootcamp ima preko 300 mentora koji su uvezani sa njihovim akceleratorom u Berlinu i mislim da je iskustvo iskustvo koje  timovi mogu steći neprocjenjivo.

No nisu sva događanja i svi pogledi usmjereni samo na poduzetnike – vrlo je bitno i stvaranje investitorskog sustava, smatra Edin, koji bi na lokalnoj razini trebao preuzeti veću ulogu no što je to uobičajeno:

VC fondovi moraju preuzeti ulogu “pametnog novca”. Oni se moraju nametnuti kao izuzetno bitna komponenta mentorstva, odnosno suvlasničkog sustava koji je izravno uključen u procesu oblikovanja i poliranja startup proizvoda, poslovnih modela i razvoja poslovanja. Njihova aktivna uloga savjetodavca koju moraju preuzeti je beskonačno bitna.

Drugi dan konferencije #SarajevoFTW, 18. svibnja, zato je usmjeren je ponajviše na investitore i stvaranje povoljne klime za razvoj poduzetništva. Među lokalnim investitorima je BIZOO Angels, mreža poslovnih anđela koja trenutno broji 13 investitora koji žele ulagati u inovativne biznise u Bosni i Hercegovini, a o daljnjem razvoju takvih investitorskih pothvata te o tome što mogu učiniti za zajednicu više će se pričati na samoj konferenciji.

Kako je riječ o događaju ponajprije edukativnog karaktera, oba su dana događanja #SarajevoFTW otvorena za javnost, a želite li sudjelovati prijaviti se možete ovdje.