Korak bliže europskom digitalnom novčaniku koji bi objedinio sve naše dokumente

Korak bliže europskom digitalnom novčaniku koji bi objedinio sve naše dokumente

Zamisli kako putuješ Europom i potrošio si lijek kojeg kupuješ na recept. Zahvaljujući europskom digitalnom novčaniku, moći ćeš ući u svaku ljekarnu u EU, a ljekarnik će pročitati recept na svojem jeziku. Evo što nam sve donosi digitalni novčanik...

Europski parlament usvojio je pravila prema kojem će se razvijati europski digitalni identitet, a jedan od ključnih dijelova upravo je razvijanje digitalnog novčanika. Govorimo o aplikaciji u kojoj ćemo moći pohranjivati dokumente poput osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole, diplome, bankovnog računa, OIB-a, zdravstvenog kartona, porezne kartice i još mnogo drugih dokumenata.

Kako bi bolje razumjeli što nas čeka, razgovarali smo s glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta za Zakon o europskom digitalnom identitetu, Romanom Jerković (SDP/S&D).

Kako će izgledati digitalni novčanik?

Digitalni novčanik zamišljen je kao aplikacija za mobitel putem koje će se građani moći identificirati pri korištenju javnih ili privatnih servisa, a istodobno će u njega moći pohraniti dokumente poput vozačke dozvole, rodnog lista, domovnice ili zdravstvenog kartona. Sve mogućnosti koje će digitalni novčanik pružati građanima u Hrvatskoj, one će ujedno vrijediti u bilo kojoj državi članici Europske unije, ističe Romana:

Dakle, najveću prednost digitalnih novčanika vidim u tome što ćemo značajno pojednostaviti i ubrzati neke, ponekad nepotrebno, komplicirane i duge procedure. To znači da građani više neće morati stajati u dugačkim redovima, hodati od šaltera do šaltera kako bi, primjerice, obnovili postojeću putnu ispravu ili izvadili svoj rodni list. Sve radnje moći će obaviti na svojim pametnim telefonima uz samo nekoliko klikova.

S druge strane, poduzeća će imati pristup digitalnim identitetima u svojstvu pravnih osoba. Njihove će aktivnosti itekako imati koristi od digitalne transformacije jer će mnoge postojeće usluge biti redizajnirane, proširene i poboljšane, a nove usluge osmišljene u okviru digitalnih identiteta:

Regulatorni i tehnološki razvoj koji pruža ovaj zakon predstavlja ogroman potencijal za komercijalni razvoj i poboljšanje usluga u svim profesionalnim područjima i sektorima Europe.

27 nacionalnih novčanika

Svaka država će morati ponuditi građanima svoju verziju digitalnog novčanika što znači kako će Europa imati 27 različitih varijanti tog novčanika, ali bit će izrađeni na zajedničkom standardu i tehničkim specifikacijama. Zato će međusobno biti kompatibilni, objašnjava nam Romana:

U praksi će to značiti da će građani digitalni novčanik izdan od strane hrvatskih vlasti moći koristiti u interakciji s administrativnim tijelima u svim državama Unije, uključujući i privatni sektor.

Aplikacija će biti povezana sa sustavom e-Građani

Korištenje digitalnog novčanika bit će besplatno i isključivo na dobrovoljnoj bazi te će građani i dalje moći nesmetano koristiti fizičke dokumente, ističe Romana:

Digitalnim novčanikom idemo u korak s razvojem tehnologije i, ono što je najvažnije, građanima dajemo alat za sigurno i pouzdano upravljanje i dijeljenje osobnih podataka i dokumenata.

Otvaranje digitalnog novčanika je u nadležnosti svake države i Romana pretpostavlja kako će taj proces biti sličan otvaranju korisničkog računa za sustav e-Građani. Bit će dovoljno ispuniti osnovne uvjete, navodi Romana:

Vjerodajnica najviše razine sigurnosti bi svakako bila naša e-osobna koja u svome čipu sadrži osnovne podatke poput datuma rođenja, spola, adrese. To je naš digitalni identitet. Građani će i dalje moći koristiti tokene izdane od strane banaka, koji također s visokim stupnjem sigurnosti garantiraju naš identitet.

Dakle, u digitalnom novčaniku objedinjujemo naše osobne podatke i osobne dokumente iz različitih registara (npr. vozačka dozvola, diplome, bankovni račun, OIB, zdravstveni karton, porezna kartica, itd.).

Građani će virtualni novčanik moći skinuti kao aplikaciju na Google Play i Apple storeu.

On će se moći i povezati s platformom e-Građanin jer će se digitalni novčanik temeljiti na već postojećim nacionalnim identifikacijskim shemama.

Digitalni novčanik će razvijati državne ili privatne agencije

Tko će razvijati digitalni novčanik ovisi od države do države. Mnoge europske države već sada imaju vrlo dobro razvijenu digitalnu infrastrukturu i tehnološka rješenja koja su gotovo u cijelosti kompatibilna sa zahtjevima novog zakona, navodi Romana:

Primjera radi, Francuska je prije dva tjedna predstavila vlastiti prototip digitalnog novčanika u kojega se za sada mogu pohraniti e-osobna i e-vozačka u sklopu nacionalne identifikacijske sheme nazvane Francuski identitet. U razvoju tog rješenja su sudjelovale razne državne agencije.

S druge strane, neke europske države svoj nacionalni identifikacijski sustavi temelje na rješenjima iz privatnog sektora poput banaka i teleoperatera. Ovom reformom želi se dati državama mogućnost nastavka korištenja već postojećih nacionalnih rješenja u čiji su razvoj uložena znatna sredstva, ističe Romana:

Usklađivanjem standarda i tehničkih zahtjeva ti nacionalni sustavi će evoluirati do točke gdje će konačno moći komunicirati jedni s drugima. U naredne dvije godine morat će u svoje nacionalne identifikacijske sustave integrirati i digitalne novčanike.

Kako će se čuvati sigurnost tih podataka?

Svakodnevno pristupanje društvenim mrežama, e-mail računima i internetskim stranicama podrazumijeva neki oblik identifikacije, a svima je jasno da se naši osobni podaci koriste za praćenje naših online aktivnosti i prodaju tvrtkama koje te podatke koriste za ciljano oglašavanje, navodi Romana:

Pri tome generatori naših podataka, čitaj velike platforme poput Googla i Facebooka, na njima masno zarađuju. Novi zakon o Europskom digitalnom identitetu jedan je od načina da se zaštiti građane i njihove osobne podatke od takvih predatorskih praksi.

Europski digitalni novčanici će, za razliku od onih izdanih od strane privatnih kompanija, biti certificirani u skladu s Europskim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. Isto tako, države članice će osigurati da korištenje i obrada osobnih podataka bude transparentna i u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Kada govorimo o sigurnosim mjerama, Romanin prijedlog bio je privacy by design što znači da novi sustav mora od početka razvoja biti posvećen sigurnosti ili drugim riječima, da njegova tehnička struktura prema zadanim postavkama štiti privatnost i načelo zaštite podataka:

Pored toga, kako bismo osigurali transparentnost i nadzor nad provedbom nove uredbe, kao glavna izvjestiteljica predložila sam uspostavu Europske grupe za suradnju na digitalnom identitetu kao krovne europske platforme u sklopu koje će nacionalna tijela zadužena za provedbu i nadzor moći razmjenjivati najbolje prakse i informacije o kibernetičkim prijetnjama, incidentima i drugim ugrozama. Mislim da će ta grupa biti ključna za uspješnu provedbu novih pravila.

Što europski digitalni novčanik znači za nas?

Romana vidi digitalne novčanike kao veliku prednost za Hrvatsku jer omogućavaju sigurnu i brzu komunikaciju građana i poduzeća sa često sporom upravom. Zato očekuje da će digitalni novčanici još više digitalizirati javni sektor.

Posljednje Izvješće Europske komisije za 2023. o stanju digitalnog desetljeća koje prati napredak svake od zemalja EU-a upozorava kako u odnosu na druge europske zemlje Hrvatska i dalje znatno zaostaje u segmentu digitalizacije javnih usluga.

Kad se samo sjetim pečata i biljega, beskonačnih redova na šalterima. Ušli smo u 2024., a i dalje živimo u začaranom krugu birokracije koja se, umjesto da bude partner građanima, ponaša kao zla maćeha. Zakon o digitalnom identitetu ima ogroman potencijal za reformu javne uprave.

Prvi europski digitalni novčanik stiže za 2 godine

Nakon što je digitalni novčanik usvojen na plenarnoj sjednici Strasbourgu, zakon se formalno privodi kraju. Sljedeći korak je izrada provedbenih akata na kojima će Europska komisija raditi u dogovoru s državama članicama. Paralelno s tim procesom, države članice počinju s predradnjama neophodnima za prenošenje uredbe u nacionalno zakonodavstvo.

Za neke zemlje će to značiti prilagodbu postojećih, a za neke države usvajanje novih zakona. Kako bismo olakšali implementaciju, Europska komisija i države članice su paralelno s izradom zakona radile na paketu instrumenata, tzv. toolboxa, kojim se propisuju detaljna tehnička arhitektura i referentni okvir, skup zajedničkih standarda i tehničkih specifikacija te skup zajedničkih smjernica i najboljih praksi:

Ako sve bude išlo po planu, očekujem kako će hrvatski građani prvi europski digitalni novčanik moći početi koristiti već krajem 2025. ili početkom 2026.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.