Ne znate kako pristupiti problemu rodnih stereotipa u školama i vrtićima? Prođite edukaciju Treniraj trenera

Znate li u kojoj dobi djeca misle da su dječaci bolji u matematici i da ju više vole? Već u dobi od 5 godina. Znate li koliko djevojaka smatra za sebe da će se u dobi od 30 godina baviti nekim od STEM zanimanja? Samo njih 13%.

Ti podaci izvrsno ocrtavaju uzročno-posljedičnu vezu čiji rezultat vidimo danas. Samo 21% žena se obrazovalo na području informacijske i komunikacijske tehnologije tijekom 2020. godine u Hrvatskoj.

Kada se čovjek suoči s ovakvim brojevima, prvo se pita zašto je ovakva neuravnotežena situacija danas prisutna. Kao jednog od glavnih krivaca možemo istaknuti rodne stereotipe s kojima se djeca susreću od najranije dobi, a sami postoci su dokaz koliko stereotipi značajno utječu na njihova uvjerenja o vlastitim sposobnostima i primjerenim budućim zanimanjima.

Upravo je to ono što jedna edukacijska platforma želi postići u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u Hrvatskoj.

Kako odgajati djecu koja neće misliti da postoje “muški” i “ženski” poslovi?

Jednakost IN stereotipi OUT, edukacijski program za nastavnike razredne i predmetne nastave, stručne službe u osnovnim školama i odgajatelje u vrtićima, namijenjena je otklanjanju rodnih stereotipa u školi. U sklopu programa napravljena je edukativna platforma Treniraj trenera koja nas upoznaje s rodnim stereotipima kroz video sadržaj koji je nastao iz osobnog iskustva učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

Cjeline su podijeljene na određene situacije koje se tiču svakodnevice unutar i izvan učionice i vrtića, razgovora odraslih, prihvaćanja različitosti, ali i profesionalnog usmjerenja što je područje koje smo poprilično obrađivali kroz konferencije Ladies of New Business.

Pored samih situacija, sadržaj na platformi podijeljen je prema specifičnim radnim mjestima za koga je on namijenjen u obrazovnom sustavu poput stručnih suradnika, odgajatelja, nastavnika raznih područja, a upravo jedni od njih su i STEM nastavnici.

2649 učenika i učenica iz Hrvatske podijelilo svoja iskustva: koga se proziva za sastave, a koga za računanje?

Želite li da vam dijete bira između konformizma i diskriminacije?

Na platformi nastavnici mogu pronaći primjere koji im zorno pokazuju kako bi se trebali ponijeti u specifičnim situacijama. Jedna situacija koja se tiče profesionalnog usmjeravanja izgleda ovako:

Nastavnik pita učenike koju će srednju školu odabrati. Ani se sviđa elektrotehnička škola, no pribojava se da bi mogla biti jedina djevojka u razredu. Petar kaže da je jednom pred prijateljima rekao da bi volio raditi s djecom u vrtiću ili školi pa su mu se svi smijali i rekli da nije pravi muškarac. Od tada više nije siguran što bi volio raditi.

Saznajemo kako se ovdje radi o konformizmu, fenomenu zbog kojeg su ljudi skloni prikloniti se grupi kako bi se udovoljilo njenim očekivanjima i postiglo prihvaćanje. Pojedinci koji odstupaju od pravila grupe se kažnjava i pokušava vratiti na “put kojem pripada”, a jedan od način kako se to postiže je zadirkivanje.

U krajnosti, nepriklanjanje grupi može imati negativne posljedice za pojedinca u smislu odbacivanja i diskriminacije što može dovesti do niskog samopoštovanja. Zato stereotipi oblikuju različita očekivanja od učenika i učenica, što utječe na njihovu sliku o sebi, odnose s drugima, na uspješnost u školi i odabir budućeg obrazovanja i zanimanja.

Kako sami sebi krivo dokazujemo vlastita uvjerenja?

Ono što ide ruku pod ruku s komformizmom je samoispunjavajuće proročanstvo što je fenomen koji se ne javlja samo u obrazovnom sustavu, već i u društvu općenito. Fenomen se javlja kada ljudi imaju očekivanja o tome kakva je druga osoba, a ta očekivanja utječu kako se ponašamo prema toj osobi što posljedično izaziva da se ta osoba ponaša u skladu s početnim očekivanjima. Tako očekivanja postanu istinita.

Na isti način mogu se potvrditi i rodne uloge. Jedan od primjera povezanih sa STEM područjem izgleda ovako:

Ako pretpostavimo da su npr. djevojčice u školi dobre samo za jezike, svoje ponašanje ćemo usmjeriti tako da ih potičemo da razvijaju svoje jezične sposobnosti i usmjeravati da se dalje obrazuju u tim i sličnim domenama.

Djevojčice će i same početi vjerovati da je sukladno njihovoj rodnoj ulozi prikladniji profesionalni razvoj u humanističkim znanostima, a ne prirodnim. To će dovesti do rodne segregacije u zanimanjima, a mi ćemo potvrditi svoja očekivanja.

Umjesto da popravljamo problem kasnije, izbjegnimo da on uopće nastane

Kada djeca i adolescenti smišljaju viziju svojeg života, neupitno je kako će na njih utjecati društvene norme i okruženje. Rodno uvjetovani stereotipi vjerojatno nikada neće nestati, ali barem možemo nove generacije od malih nogu naučiti kako interes za određene predmete ne ovisi o spolu. To je barem jedan od načina kako ćemo izbjeći podjelu zanimanja na “muške” i “ženske” poslove u budućnosti.

Lakše je odgajati djecu bez stereotipa, nego mijenjati mišljenja kao odrasli. Zato je program Jednakost IN stereotipi OUT namijenjen svim sudionicima u odgojno-obrazovnom procesu, što naravno uključuje i roditelje.

Sve navedene materijale možete pronaći na službenoj stranici projekta Jednakost IN stereotipi OUT.