Želite li uspješan proizvod, prvo uložite u dobar tim! Evo kako rade timovi A1, Lemaxa i Farseera

Želite li uspješan proizvod, prvo uložite u dobar tim! Evo kako rade timovi A1, Lemaxa i Farseera

Kako stvoriti funkcionalan tim koji razvija uspješne digitalne proizvode? Saznali smo od stručnjaka iz A1 Hrvatska, Lemaxa, Poslovne inteligencije i Farseera.

Potrebe korisnika na prvom su mjestu product tima što znači kako je za dobar proizvod potrebno istražiti, upoznati i dobro razumjeti zahtjeve kupaca odnosno korisnika i klijenata, ali i najvažnije – zaposlenika koji moraju odgovoriti na te potrebe i iz te zapetljane komunikacijske priče stvoriti dobitnu kombinaciju.

U konačnici vidimo kako iza svakog uspješnog proizvoda stoji funkcionalan tim, a svoje tajne u građenju takvog tima otkrili su i panelisti konferencije RockPaperProduct, nove uspješnice nakon prošlotjedne održane konferencije RockPaperStartups.

Na panelu Timovi iza uspješnih proizvoda sudjelovali su Dražen Oreščanin, su-osnivač i član Uprave Poslovne Inteligencije; Ana Burica, Head of Product and Digital Platform developmenta u A1 Hrvatska; Matija Martić, Senior Product Manager iz Lemaxa te Matija Nakić, su-osnivačica i CEO startupa Farseer, a panel je moderirala izvršna urednica Netokracije, Ana Marija Kostanić.

RockPaperProduct prva je online konferencija posvećena razvoju digitalnih proizvoda u B2C i B2B području namjenjena developerima, dizajnerima i product menadžerima.

Balansiranje u početku

“Bilo je ludo, ali uspjeli smo se organizirati tako da hibridno radimo 8 mjeseci“, ističe Matija Nakić koja je tada uz zaposlenje u agenciji Five, razvijala startup. Razvoj ove nesvakidašnje financijske aplikacije koju znamo i kao “Excel na steroidima” trajao je 3 godine, pri čemu su svi članovi tima ujedno radili i na drugim projektima, odnosno svojim redovnim poslovima.

No, kada radiš nešto što voliš, kaže Matija Nakić, ne tretiraš to kao dodatni posao. Netko vikendom gleda Netflix, a netko radi na svom proizvodu, dodala je. No je li dovoljna samo ljubav i strast prema poslu i proizvodu ili je za hit proizvod potrebno još nešto?

Iz startupa u korporaciju

S druge strane, u velikim je korporacijama zaista teško raditi suštinske strukturalne promjene, ali to Anu nije zaustavilo da prenese navike iz startupa u korporacijski svijet.

Bila sam jako odlučna da način razmišljanja kojeg sam izgradila u poslovnom svijetu zadržim u korporaciji što je prilično teško, ali to je najvažnije što možeš donijeti u korporaciju.

Svojim dolaskom u A1 Hrvatska svakodnevno se trudi u timove prenijeti “startupovski” duh čije je radno obilježje sažela kao tim ljudi koji zajedno dišu, koji su uhodani i koji usredotočeno gledaju u jednu točku te su predani istom cilju.

Slušajte klijente, ali srž problema i rješenje morate pronaći sami

Kada je Farseer dobio prve klijente, Matija Nakić ističe kako su naglasak stavili na detaljno osluškivanje klijenata i velik broj UX testiranja. Kako bi izbjegli s klijentima situaciju „mi smo mislili, vi ste mislili“, iako žele i traže povratno mišljenje korisnika često ignoriraju njihove prijedloge jer uz razgovor s klijentima i UX testiranja radije sami pokušavaju pronaći stvarni problem i najbolje rješenje.

Kako pronaći ravnotežu u osluškivanju klijenata, ali i korisnika te na kakvu komunikaciju staviti fokus? Matija Martić nadodaje da većina povratnih informacija tvrtkama dolazi u pisanom obliku jer kupcima javljanje problema predstavlja izazov.

Nama je potrebno nešto iznad toga, nama treba pravi kontakt i rad s kupcima, mi trebamo sjesti u avion i otići do kupaca te raditi s njima na mjestu.

Pristup Lemaxa tako se temelji na verbalnom kontaktu koji često zahtijeva niz podpitanja kako bi došli do srži problema. A kao i u Farseeru drže se toga da:

Ne želimo ponuditi rješenje koje kupac želi, već ono koje treba.

Slušajte i zaposlenike jer interni problemi se lako prenose u odnos s klijentima

Naravno, proizvod ne može dosegnuti svoj puni potencijal isključivo kroz kvalitetnu i proaktivnu komunikaciju s klijentima i korisnicima. Potrebno je ispolirati komunikaciju unutar svakog tima jednako kao i dijeljenje informacija među različitim timovima. Matija Martić ističe kako su njima u Lemaxu prije stvari bile lakše jer nisu prolazile kroz više ruku, ali naravno i to je imalo svojih nedostataka.

Kako se tvrtka razvijala, uvedene su nove uloge i dok se timovi nisu ustabilili, bilo je puno “povuci-potegni” situacija, prisjeća se. Zato pažljivo osluškuju svakog zaposlenika jer smatraju da svaka interna promjena utječe pozitivno ili negativno na kupca te su eksperimentom došli do organizacije koja im odgovara. Ipak, ona nije uklesana u kamen te je svaki panelist ostavio prostora za prilagodbu i ostavio dojam da zapravo sve ovisi o situaciji, proizvodu i setu vještina koji posjeduje tim koji ga razvija.

Pronaći dobre project/product managere težak je i dugotrajan proces

Meke i tvrde vještine ne idu jedno bez drugog, a Dražen u šali skromno priznaje kako mu meke vještine nisu jača strana, ali zato Anita Cvetić Oreščanin i Lidija Karaga, suvlasnice Poslovne Inteligencije, taj dio nadoknađuju.

Ističe kako je project management izrazito težak jer zahtjeva puno stručnog znanja (kako o upravljanju projektima općenito, tako i o prirodi projekata same tvrtke). Upravo iz tih razloga je i Poslovnoj inteligenciji velik problem predstavljalo traženje takvih stručnjaka.

Tim mora prihvatiti project managera kao autoritet, a ako nemaš dovoljno znanja, timu se ne možeš nametnuti. A opet – ako pitaš stalno ljude iz tima da ti nešto objasne, onda postaješ “pain in the ass”.

Pravi project manager mora uživati u vođenju projekata zbog čega Dražen zaključuje i kako se velik dio uspjeha u tom poslu oslanja na sam karakter osobe.

Potrebno je postaviti prave ljude, s pravim znanjima i pravim afinitetima na prava mjesta, a to zna biti jako, jako teško i dugotrajno.

Isto vrijedi i za product managere.

Matija Martić iz svog iskustva primjećuje kako product manageri većinom dolaze iz svijeta inženjerstva jer, kada se zasite kodiranja, prelaze u razvoj proizvoda. Problem nastaje u korelaciji između projektnog i poslovnog načina razmišljanja – netko može imati kreativan razvojni um, ali mu nedostaje žica za biznis, a Martić navodi kako problem može biti i obrnut. Smatra kako pravi product manager mora biti autoritet na sastancima sa svakim timom, a to sve više postaje nešto obavezno. Idealni product manager kombinacija je inženjerskog i poslovnog znanja u omjeru 50:50, zaključuje.

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Zaposliti senior product managera ili tražiti nekoga unutar tvrtke s potencijalom

Matija Nakić smatra kako u startup fazi sve ovisi o vremenskim i novčanim resursima pa tako i pronalazak kadrova, pojašnjava:

Product manageri su rijetke biljke jer se u njima presijecaju poslovna znanja, znanja o tehnologiji i vještine empatije. A rijetko srećemo ljude s takvom širinom i dubinom. Ako želite veliki i brzi rast, onda trebate pronaći nekoga s iskustvom kako bi mladi kolege u firmi imali od koga učiti.

A kad smo kod učenja, Ana dodaje kako su u A1 Hrvatska iz tog razloga posebnu pažnju posvetili jačanju timova i napretku zaposlenika te redovito održavaju edukacije te mentoriranja kroz vlasititi program A1 Future HUB. “Learning by doing je daleko najvrednija metoda učenja” zaključuje Ana.

RockPaperProduct organizirala je Netokracija i mladim hrvatskim poduzetnicima donijela product iskustva stručnjaka koji svoja znanja i savjete dijele direktno, iskreno i bez uljepšavanja. Čar startupa upravo je u tom iskrenom naporu i strasti za razvojem proizvoda, a najbolji product tim redovito je rezultat zahtjevnog, upornog i strpljivog rada te dobre organizacije pojedinaca koji su predani ostvariti zacrtano.

Glavni pokrovitelj konferencije je A1 Hrvatska, a podržali su je Five, Poslovna Inteligencija, Productive, Microblink i OptimoRoute. Snimku konferencije pogledaj na našoj Facebook stranici i prijavi se na iduću konferenciju RockPaperGrowth koja će ti pokazati kako vrijedan startup s dobrim proizvodom razviti i pretvoriti u globalni brend s dobrim marketingom u digitalnoj sferi.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...