Želite li uspješan proizvod, prvo uložite u dobar tim! Evo kako rade timovi A1, Lemaxa i Farseera

Potrebe korisnika na prvom su mjestu product tima što znači kako je za dobar proizvod potrebno istražiti, upoznati i dobro razumjeti zahtjeve kupaca odnosno korisnika i klijenata, ali i najvažnije – zaposlenika koji moraju odgovoriti na te potrebe i iz te zapetljane komunikacijske priče stvoriti dobitnu kombinaciju.

U konačnici vidimo kako iza svakog uspješnog proizvoda stoji funkcionalan tim, a svoje tajne u građenju takvog tima otkrili su i panelisti konferencije RockPaperProduct, nove uspješnice nakon prošlotjedne održane konferencije RockPaperStartups.

Na panelu Timovi iza uspješnih proizvoda sudjelovali su Dražen Oreščanin, su-osnivač i član Uprave Poslovne Inteligencije; Ana Burica, Head of Product and Digital Platform developmenta u A1 Hrvatska; Matija Martić, Senior Product Manager iz Lemaxa te Matija Nakić, su-osnivačica i CEO startupa Farseer, a panel je moderirala izvršna urednica Netokracije, Ana Marija Kostanić.

Balansiranje u početku

“Bilo je ludo, ali uspjeli smo se organizirati tako da hibridno radimo 8 mjeseci“, ističe Matija Nakić koja je tada uz zaposlenje u agenciji Five, razvijala startup. Razvoj ove nesvakidašnje financijske aplikacije koju znamo i kao “Excel na steroidima” trajao je 3 godine, pri čemu su svi članovi tima ujedno radili i na drugim projektima, odnosno svojim redovnim poslovima.

No, kada radiš nešto što voliš, kaže Matija Nakić, ne tretiraš to kao dodatni posao. Netko vikendom gleda Netflix, a netko radi na svom proizvodu, dodala je. No je li dovoljna samo ljubav i strast prema poslu i proizvodu ili je za hit proizvod potrebno još nešto?

Iz startupa u korporaciju

S druge strane, u velikim je korporacijama zaista teško raditi suštinske strukturalne promjene, ali to Anu nije zaustavilo da prenese navike iz startupa u korporacijski svijet.

Bila sam jako odlučna da način razmišljanja kojeg sam izgradila u poslovnom svijetu zadržim u korporaciji što je prilično teško, ali to je najvažnije što možeš donijeti u korporaciju.

Svojim dolaskom u A1 Hrvatska svakodnevno se trudi u timove prenijeti “startupovski” duh čije je radno obilježje sažela kao tim ljudi koji zajedno dišu, koji su uhodani i koji usredotočeno gledaju u jednu točku te su predani istom cilju.

Slušajte klijente, ali srž problema i rješenje morate pronaći sami

Kada je Farseer dobio prve klijente, Matija Nakić ističe kako su naglasak stavili na detaljno osluškivanje klijenata i velik broj UX testiranja. Kako bi izbjegli s klijentima situaciju „mi smo mislili, vi ste mislili“, iako žele i traže povratno mišljenje korisnika često ignoriraju njihove prijedloge jer uz razgovor s klijentima i UX testiranja radije sami pokušavaju pronaći stvarni problem i najbolje rješenje.

Kako pronaći ravnotežu u osluškivanju klijenata, ali i korisnika te na kakvu komunikaciju staviti fokus? Matija Martić nadodaje da većina povratnih informacija tvrtkama dolazi u pisanom obliku jer kupcima javljanje problema predstavlja izazov.

Nama je potrebno nešto iznad toga, nama treba pravi kontakt i rad s kupcima, mi trebamo sjesti u avion i otići do kupaca te raditi s njima na mjestu.

Pristup Lemaxa tako se temelji na verbalnom kontaktu koji često zahtijeva niz podpitanja kako bi došli do srži problema. A kao i u Farseeru drže se toga da:

Ne želimo ponuditi rješenje koje kupac želi, već ono koje treba.

Slušajte i zaposlenike jer interni problemi se lako prenose u odnos s klijentima

Naravno, proizvod ne može dosegnuti svoj puni potencijal isključivo kroz kvalitetnu i proaktivnu komunikaciju s klijentima i korisnicima. Potrebno je ispolirati komunikaciju unutar svakog tima jednako kao i dijeljenje informacija među različitim timovima. Matija Martić ističe kako su njima u Lemaxu prije stvari bile lakše jer nisu prolazile kroz više ruku, ali naravno i to je imalo svojih nedostataka.

Kako se tvrtka razvijala, uvedene su nove uloge i dok se timovi nisu ustabilili, bilo je puno “povuci-potegni” situacija, prisjeća se. Zato pažljivo osluškuju svakog zaposlenika jer smatraju da svaka interna promjena utječe pozitivno ili negativno na kupca te su eksperimentom došli do organizacije koja im odgovara. Ipak, ona nije uklesana u kamen te je svaki panelist ostavio prostora za prilagodbu i ostavio dojam da zapravo sve ovisi o situaciji, proizvodu i setu vještina koji posjeduje tim koji ga razvija.

Pronaći dobre project/product managere težak je i dugotrajan proces

Meke i tvrde vještine ne idu jedno bez drugog, a Dražen u šali skromno priznaje kako mu meke vještine nisu jača strana, ali zato Anita Cvetić Oreščanin i Lidija Karaga, suvlasnice Poslovne Inteligencije, taj dio nadoknađuju.

Ističe kako je project management izrazito težak jer zahtjeva puno stručnog znanja (kako o upravljanju projektima općenito, tako i o prirodi projekata same tvrtke). Upravo iz tih razloga je i Poslovnoj inteligenciji velik problem predstavljalo traženje takvih stručnjaka.

Tim mora prihvatiti project managera kao autoritet, a ako nemaš dovoljno znanja, timu se ne možeš nametnuti. A opet – ako pitaš stalno ljude iz tima da ti nešto objasne, onda postaješ “pain in the ass”.

Pravi project manager mora uživati u vođenju projekata zbog čega Dražen zaključuje i kako se velik dio uspjeha u tom poslu oslanja na sam karakter osobe.

Potrebno je postaviti prave ljude, s pravim znanjima i pravim afinitetima na prava mjesta, a to zna biti jako, jako teško i dugotrajno.

Isto vrijedi i za product managere.

Matija Martić iz svog iskustva primjećuje kako product manageri većinom dolaze iz svijeta inženjerstva jer, kada se zasite kodiranja, prelaze u razvoj proizvoda. Problem nastaje u korelaciji između projektnog i poslovnog načina razmišljanja – netko može imati kreativan razvojni um, ali mu nedostaje žica za biznis, a Martić navodi kako problem može biti i obrnut. Smatra kako pravi product manager mora biti autoritet na sastancima sa svakim timom, a to sve više postaje nešto obavezno. Idealni product manager kombinacija je inženjerskog i poslovnog znanja u omjeru 50:50, zaključuje.

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Zaposliti senior product managera ili tražiti nekoga unutar tvrtke s potencijalom

Matija Nakić smatra kako u startup fazi sve ovisi o vremenskim i novčanim resursima pa tako i pronalazak kadrova, pojašnjava:

Product manageri su rijetke biljke jer se u njima presijecaju poslovna znanja, znanja o tehnologiji i vještine empatije. A rijetko srećemo ljude s takvom širinom i dubinom. Ako želite veliki i brzi rast, onda trebate pronaći nekoga s iskustvom kako bi mladi kolege u firmi imali od koga učiti.

A kad smo kod učenja, Ana dodaje kako su u A1 Hrvatska iz tog razloga posebnu pažnju posvetili jačanju timova i napretku zaposlenika te redovito održavaju edukacije te mentoriranja kroz vlasititi program A1 Future HUB. “Learning by doing je daleko najvrednija metoda učenja” zaključuje Ana.

RockPaperProduct organizirala je Netokracija i mladim hrvatskim poduzetnicima donijela product iskustva stručnjaka koji svoja znanja i savjete dijele direktno, iskreno i bez uljepšavanja. Čar startupa upravo je u tom iskrenom naporu i strasti za razvojem proizvoda, a najbolji product tim redovito je rezultat zahtjevnog, upornog i strpljivog rada te dobre organizacije pojedinaca koji su predani ostvariti zacrtano.

Glavni pokrovitelj konferencije je A1 Hrvatska, a podržali su je Five, Poslovna Inteligencija, Productive, Microblink i OptimoRoute. Snimku konferencije pogledaj na našoj Facebook stranici i prijavi se na iduću konferenciju RockPaperGrowth koja će ti pokazati kako vrijedan startup s dobrim proizvodom razviti i pretvoriti u globalni brend s dobrim marketingom u digitalnoj sferi.