Je li Revolut banka? Možete li na Revolut primiti plaću - otkrivamo...

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Prije nekoliko dana mogli ste naletjeti na vijesti o tome kako će Revolut, poznati fintech startup, postati “banka” u Hrvatskoj. Govorilo se o raznim licencama, dozvolama i postavljalo pitanja poput: “što sada imamo, a prije nismo imali” i “možemo li primati plaću na Revolut kada već kažu da su banka”. Naravno, kako bismo odgovorili na ta (i još neka) pitanja obratili smo se direktoru Revolut Bank(a)- Virgilijusu Mirkesu.

Revolut Bank je, kao što ime kaže, bankovna institucija iza koje stoji Revolut. Smještena u Litvi, ova banka je ondje licencirana kao i sve druge, a putem Revolut aplikacije se tamo mogu dizati krediti i primati plaća, na primjer. 

Nedavno je Revolut pustio u pogon Revolut Bank uslugu u Hrvatskoj, ali je ona zapravo za hrvatske korisnike donijela samo osiguranje depozita do 100 tisuća eura. Ovo u principu znači da, ako imate novac na Revolut Bank računu, on je osiguran u Litvi i ako mu se nešto dogodi vi ćete ga dobiti natrag. Preporučio bih stoga da se prebacite na korištenje Revolut Bank usluge što prije, ako ništa drugo onda zbog malo veće sigurnosti – sve ostalo vam je isto. Kada uđete u Revolut dobit ćete obavijest želite li početi koristiti usluge Revolut Banka – samo stisnite da želite i to je to.

Osim toga, Revolut Bank za korisnike u Hrvatskoj ne donosi neke pretjerano velike promjene, ali pokazuje što bi se moglo dogoditi i kod nas u budućnosti, ako bismo jednoga dana dobili sve mogućnosti kao i u Litva.

150 tisuća korisnika u Hrvatskoj

Ako još niste korisnik Revoluta, to zapravo i ne čudi. Iako je ova tvrtka u Hrvatskoj okupila nešto više od 150 tisuća korisnika, i dalje nije široko poznata kao klasične banke. Razlog za to leži, između ostalog, i u mentalitetu. Virgilijus nam kaže kako su u dosadašnjem poslovanju primijetili kako su zemlje sjeverne Europe mnogo otvorenije tehnologiji i beskontaktnom plaćanju, dok neke od zemalja južne i istočne Europe još uvijek uvelike koriste gotovinu – no pandemija ubrzano mijenja njihove navike.

Unatoč otporu prema novim oblicima plaćanja, podrška za fintech rješenja raste u čitavom svijetu, a samim time i u našoj regiji. Revolut i konkurenti poput Monesea uvelike se koriste jer daju mogućnosti koje vaša “klasična” banka često ne daje. To su, između ostalog, trgovanje dionicama i kriptovalutama (iako ne u punom smislu jer se ne radi o trgovanju kao na Coinbaseu ili burzi), a sve kontrole računa imate u aplikaciji čije je korisničko iskustvo mnogo bolje nego ono vaše “obične” banke. 

Revolut ima niz značajki koje se stalno proširuju i variraju od tržišta do tržišta, a Virgilijus mi kaže kako planiraju uskoro lansiranje novih značajki upravo kod nas. Doduše, nije mogao reći o čemu se radi, ili kada. Ono što mi je mogao reći je:

Nudimo kreditne proizvode kao što su krediti i kreditne kartice u Litvi i Poljskoj. Paralelno, Revolut aplikacije će se nadograđivati i dobivati nove značajke – u budućnosti će sigurno biti vrlo uzbudljivih vijesti za korisnike iz Hrvatske.

Ovo može značiti niz vijesti – jer postoji dosta toga što nemamo. Prave bankovne usluge, registriran Revolut kao tvrtka u Hrvatskoj, mogućnost podizanja kredita i slično.

Koristili Revolut Bank ili ne, i dalje možete normalno koristiti svoju Revolut karticu. Revolut

Bankarska licenca: Iz Litve u druge zemlje Unije

Uz spomenute usluge, važno je dodati da Revolut diljem svijeta ima i poslovne račune, prikladno nazvane Revolut Business. Oni omogućavaju korištenje Revoluta za potrebe tvrtke, povezivanje s aplikacijama poput Slacka, vođenje nekoliko računa i kartica.

Super stvar u teoriji, a neki kažu i da se radi o “najboljem poslovnom računu” za one koji ga mogu koristiti. Iako Virgilijus kaže kako su ovi računi dostupni samo za područje Euro zone, a neki izvori navode kako ovo uključuje i Hrvatsku te Švicarsku i SAD, kod nas se čini da Revolut Business nije pretjerano zaživio. Razlozi zašto neke države koje imaju Revolut podršku nemaju Business podršku ovise o svakoj državi, pojašnjava Virgilijus, i dodaje kako ubrzano rade da se to promijeni.

No, ono što će sigurno obradovati korisnike Revoluta u Hrvatskoj je činjenica da Revolut planira koristiti licencu koju je Revolut Bank dobila u Litvi – time se mogućnosti koje “prava” banka ima polako šire u druge zemlje Unije. Trenutačno teče proces nakon kojeg će Revolut postati i banka u Ujedinjenom Kraljevstvu, a postoje planovi i za druge države.

Zanimljivo, ovdje se ne spominje Hrvatska jer – u Hrvatskoj Revolut nije “prava” banka, i zapravo uopće još nije izrazio želju to postati.

Možemo li primati/isplaćivati plaće na Revolut račun?

Ovo nas dovodi do zanimljive situacije. Naime, Revolut je u Hrvatskoj postao “prava” banka samo po pitanju osiguranja vašeg novca, što potvrđuje i Virgilijus. Banka sigurno nisu postali ako se pita našu Narodnu banku ili Poreznu upravu, koji na Revolut još uvijek gledaju drugačije.

Ono što smo se svi pitali pak; možemo li sada kada naši mediji kažu kako je “Revolut postao punopravna banka u Hrvatskoj” tretirati isti taj Revolut kao i neku drugu banku u Hrvatskoj i na Revolut račun primiti plaću?

Što se njih tiče, to je apsolutno moguće, kaže Virgilijus:

Primanje plaće na Revolut trebalo bi biti dozvoljeno u Hrvatskoj osim ako ne postoje lokalni zakoni koji ovo brane.

Kada aktivirate Revolut Bank, dobit ćete obavijest i možete nastaviti dalje koristiti aplikaciju kao i prije. revolut

HNB nema ništa protiv isplate plaće

Naravno, da ne postoje lokalni zakoni koji ovo brane ne bih pisao ovaj tekst.

Hrvatska narodna banka, zanimljivo, uopće nema ništa protiv toga, a iz samog HNB-a su mi rekli kako je Revolutu dozvoljeno raditi sve za što ih je ovlastila matična država te banke, odnosno Litva. Tako da, što se tiče njih, ne bi trebala postojati prepreka da, ako građani Litve mogu koristiti Revolut za isplatu plaće, to ne radimo i mi:

U pogledu poslovanja kreditne institucije Revolut Bank UAB možemo Vas izvijestiti da u skladu s člankom 83. Zakona o kreditnim institucijama (“Narodne novine”, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020.) kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije može u Republici Hrvatskoj pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj.

Također, kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može privremeno neposredno pružati usluge koje je ovlaštena pružati u državi članici u kojoj ima sjedište, i to od dana kada Hrvatska narodna banka dobije obavijest nadležnog tijela iz te države članice o neposrednom pružanju usluga s popisom usluga koje kreditna institucija namjerava pružati na području Republike Hrvatske.

Jednom ćemo i u Hrvatskoj moći koristiti Revolut kao svoj glavni račun.

Problem je u Poreznoj?

No, tu dolazimo i do problema s Poreznom upravom, koja, na žalost, ima nekoliko pravila i mjera kojima brani da se tekuća primanja isplaćuju na račune banaka koje nisu registrirane u Hrvatskoj. Prema tome, Revolut bi možda teoretski mogao registrirati Revolut d.o.o. u Hrvatskoj i putem njega imati sva prava koje imaju Addiko, Zagrebačka i druge banke u Hrvatskoj.

U Pravilniku o porezu na dohodak u članku 92 stoji da se primanja od nesamostalnog rada imaju isplatiti na tekući račun kod banke, ali problem nastaje jer je Revolut zapravo “institucija za elektronički novac”, a ne banka kao takva. Iako je Revolut Bank registriran kao prava punopravna banka u Litvi, u Hrvatskoj se radi o gore spomenutoj instituciji. Terminologija je ovdje zeznuta, ali i nosi razlike.

Istražujući ovo shvatio sam da, kako bi poslodavac mogao isplaćivati plaće na Revolut račun, Revolut bi se ipak trebao registrirati kao banka u Hrvatskoj, i čekati odobrenje od naše Porezne.

Budući da se Revolut oslanja na EU i razmišlja kako će s vremenom u EU biti svuda jednako poslovati, a ne računaju na naše interne procese  – tu smo gdje jesmo. Naravno, ovdje nije kriv Revolut, već naša pravila koja ne uzimaju u obzir brze promjene na tržištu financijskih startupa. Istini za volju, tržište se toliko brzo mijenja da je gotovo nemoguće pratiti ga, ali sama činjenica da EU i Revolut pa čak ni HNB nemaju ništa protiv toga – čini se, ako ništa, iznenađujućom.

Svaka je država drugačija

Posljednja stvar o kojoj bismo trebali govoriti je činjenica da Porezna uprava ne dopušta svakome da isplaćuje tekuća primanja gdje bi htio jer u tom slučaju nema sustave provjere financija u svrhu ovrhe i slično. Postoji mogućnost i da smo malo zatvoreni prema Revolutu jer Porezna još uvijek nije sigurna kako bi mogla imati detaljne uvide u inozemne račune. Jasno, ovo je neslužbena informacija.

Virgilijus mi za kraj kaže kako se oni kao Revolut trude prioritizirati glavne značajke koje su korisnicima svake države potrebne, i zato neke države jednostavno imaju više stvari. No, uz to sigurno postoji mnogo regulativa koje se mijenjaju od države do države i zbog kojih Revolut ne može nuditi apsolutno sve proizvode u apsolutno svim državama.

Sve u svemu, Revolut i dalje širi svoj spektar mogućnosti i u Hrvatskoj, što treba veseliti sve one koji ga koriste za svakodnevne financijske poslove. Hoće li ova tvrtka u Hrvatskoj jednog dana postati punopravna banka kod koje možete primiti plaću i dići kredit ostaje upitno, ali siguran sam da bi Virgilijus i njegov tim vrlo rado voljeli da se to dogodi u čitavoj Uniji.

Za očitovanje smo upitali i Poreznu upravu, čiji odgovor u trenutku objave teksta nije stigao i još ga čekamo. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Danijel

    Danijel

    23. 03. 2021. u 10:01 am Odgovori

    Na stranu što se opet pokazuje nejedinstvo EU tržišta, ali financijski startupi zapravo ne donose ništa novo ili revolucionarno u odnosu na banke, osim fancy prikaza troškova i sličnih besmislica.

    Zapravo najveća inovacija dolazi od klasičnog bankarskog sistema i zove se TIPS tj Target instant payment settlement. Dakle bilo kojem primatelju možeš platiti iznos koji će trenutno biti na njegovom računu u bilo kojoj banci, i po noći i subotom i nedjeljom. Što se mene tiče i ne treba mi druga inovacija osim te, ali banke sporo prihvaćaju taj sistem, kod nas mislim da je samo HPB zasad.

  2. Robert Žarković

    Robert Žarković

    23. 03. 2021. u 2:44 pm Odgovori

    Nije stvar u mentalitetu običnih ljudi nego je Vujčić small time crook , i radi za banke koje posluju u Hrvatskoj i kako ove prisutne još ni nisu krenule u svijet crypto valuta on ih štiti od konkurencije .

  3. Željan Alduk

    Željan Alduk

    27. 03. 2021. u 6:04 pm Odgovori

    To je sve bullshit. Nejednom mojem poznaniku su blokirali poslovni racun nakon vecih uplata. Mjesecima su trajale borbe s bot agentima da se dokaze da se ne radi o pranju novaca. Nisam ni siguran da su svi uspjelo doci do svojih novaca. Zaobilaziti u sitokom luku sve dok be dodju u punu nadleznost hrvatskih sudova. Do onda je to lov u mutnome.

  4. Paulin

    Paulin

    30. 03. 2021. u 7:31 pm Odgovori

    Revolut je pravo osvježenje
    Korostim ga već dvije godine i puno sam uštedio i vremena i novca i živaca. Svaki dan imam posla sa plaćanje o PBZ i RBA mi uvijek zaštekaju…

  5. Dubravko Belscak

    Dubravko Belscak

    30. 03. 2021. u 9:16 pm Odgovori

    Sta se mene tice taj Revoult mi je zakon
    Zasto?
    Iz nekog razloga sto su naknade kod nasih banaka visoke.Nemogucnost prelaska iz HR u SLO da bi placali tamo
    Kurs odlican i nikakvih problema vec godinu i par mj..

  6. Dzeri

    Dzeri

    07. 04. 2021. u 5:11 pm Odgovori

    Marketinske gluposti. Za licencu i HR IBANove se ceka kod HNB jako dugo, Revolut je ruski izvoz registriran u Londonu i dobar je samo za money exchange at descent rate (pazite kad mjenjate nema comparison listinga) i p2p sending overseas, opet pazite jer kod greske refund moze biti nocna mora. Kako cujem ugasli su i ured u Kanadi, a sad poslije Brexita svasta moze biti zato bolje gledati provider-a s pravom licencom HNB-e s full-cloud digial platformom i AML zakonskom regulativom.

  7. Luka

    Luka

    24. 04. 2021. u 9:36 pm Odgovori

    Revoult se ne može registrirati kao d.o.o. Sve kreditne institucije moraju biti registrirana kao dionička društva i imati određenu razinu kapitala tako da valjalo bi istražiti nešto prije pisanja članka i ne širiti dezinformacije

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Karijere

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Prikaz

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?