Kako je #PitaZaDvije Mlinaru i agenciji ReRoot donijela internetsku slavu (i kupce)

Kako je #PitaZaDvije Mlinaru i agenciji ReRoot donijela internetsku slavu (i kupce)

Osječka agencija ReRoot bavi se gotovo svim digitalnim vještinama; uključujući i memove, a njima možete zahvaliti za krumpirušu od dvije kune u Mlinaru.

Ako ste proteklih tjedana pritisnuli like na fotografiju krumpiruše kako bi njezina cijena pala na dvije kune, zapravo ste podržali ideju mlade agencije ReRoot iz Osijeka, koja ne postoji ni punih godinu dana. Agencija koja stoji iza posta s krumpirušom za dvije kune raste velikom brzinom i pokazuje kako i opušten pristup može uroditi rezultatima.

Tajming razgovora s Karlom Bilandžić,, marketing menadžericom i Ivanom Škojom, vlasnikom i direktorom Reroota, nije mogao biti bolji; dok je povod za naš razgovor bila njihova kampanja #PitaZaDvije koju su radili s Mlinarom, mladi tim iz Osijeka upravo 31. siječnja slavi prvi rođendan, a samim time su i njihova postignuća impresivnija.

#PitaZaDvije kune – i 50.000 lajkova!

Iako se osim društvenih mreža i razvoja aplikacija, dizajnom, web developmentom bave i razvojem igara, ReRoot još uvijek nije stvorio igru koja će biti popularna kao brzinska kampanja za krumpirušu. Ako niste upoznati s prošlotjednim viralnim događajem, riječ je o kampanji na društvenim mrežama kojom je pekara Mlinar obećala smanjiti cijenu krumpiruše ako se za nju skupi određen broj lajkova. Tako je za krumpirušu od dvije kune bilo potrebno čak 50 tisuća lajkova objave koji su ovaj proizvod pretvorili u pravi internetski hit. Lajkovi su se skupljali, memovi su se nizali, a ideja je ispala ništa manje do genijalna.

Ivan kaže kako je čitava avantura s krumpirušom nastala sasvim neplanirano nakon jednog radnog dana, a smiješna ideja se i realizirala samo u par sati. Nakon kratkog istraživanja o optimalnoj količini lajkova, koja bi bila zahtjevna, ali ne i nedostižna za prikupiti, dogovoreno je da će najviši cilj biti 50 tisuća lajkova, a nagrada: krumpiruša za samo dvije kune.

Ostalo je, kako kažu, povijest, a diljem Hrvatske 21. siječnja u Mlinaru su krumpiruše zaista i bile dvije kune.

[PITA S KRUMPIROM ZA 2 KN] 😍Ako Pita s krumpirom do nedjelje u 23:59 prikupi dovoljan broj oznaka "sviđa mi se",…

Posted by Mlinar on Monday, January 14, 2019

Kampanja koja je inspirirala druge CM-ove

Karla ističe kako su u ReRootu bili izuzetno zadovoljni reakcijama klijenta koji je pozdravio odluku o jeftinijoj krumpiruši i čak pristao proizvesti ekstra pite kako bi bilo dovoljno krumpiruša za sve entuzijaste lisnatog tijesta. Na ključni dan, neki su kupci iz Mlinara odlazili i s po 50 komada, ističe Karla, no osim što se podigla prodaja i svijest o krumpiruši, kampanja je korisnike aktivirala i na druge načine:

Najljepša stvar koja se dogodila u kampanji nije 50.000 lajkova, nego interakcija koju smo kroz komentare i inbox ostvarili s publikom koja je „admine“ nazivala kraljevima i zajedno s nama umirala od smijeha na komentare i memove koje smo i mi i publika radili za vrijeme kampanje. Osim toga, komunikaciju smo prebacili i na Instagram gdje su uključeni koristili naš hashtag #PitaZaDvije, a upravo s tim hashtagom repostali smo preko 50 storyja u inbox!

Poslije viralne slave krumpiruše, rukave su zasukali i CM-ovi drugih brendova te se u idućim danima pojavilo mnogo sličnih postova i ideja koje su samo dokaz da je Mlinar  pogodio u srž svojom originalnom objavom. Iako je ideja ReRootovaca kopirana kako bi se uhvatio interes publike, najviše oduševljava činjenica da su neki proizvodi postali jeftiniji samo kroz moć društvenih mreža. Karla ne krije da su u ReRootu ponosni na to što su ih drugi kopirali te vjeruje kako je to samo dokaz dobro pogođenog sadržaja.

Ova kampanja me osobno podsjetila na Twitter ideju restorana Wendy’s koji je za godišnju zalihu pilećih nuggetsa tražio 18 milijuna retweetova. Carter, za razliku od Mlinara, nije skupio dovoljan broj, ali priča se kako je svejedno imao besplatnu piletinu.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Ne samo “standardna” agencija

Za agenciju ReRoot sam prvi put čuo kada su izdali svoju igru EdgeBalls, a tada sam iskreno mislio kako se radi o malom game dev studiju. Vrlo je brzo postalo jasno kako se ovdje radi o još mnogo toga, a Ivan o počecima kaže:

Već nakon dva mjeseca postojanja marketing tim dobiva nove klijente i polako se pozicionira na tržištu, a ReRoot (ili od milja RR) ozbiljno počinje raditi na web dizajnu i web developmetnu za klijente. Nedugo nakon toga, izbacujemo i prvu aplikaciju za klijenta.

Danas se ReRoot bavi web dizajnom i developmentom te razvojem aplikacija, a projekti im, kao i u svakoj agenciji, počinju po nekoliko puta mjesečno. Upravo je ova dinamična i brza atmosfera odgovorna za činjenicu da ReRoot raste izuzetno brzo. U početku se tim sastojao od četiri osobe, danas ih je 18 i zapošljavaju do osam novih ljudi u najskorije vrijeme. Zbog brzog širenja preselili su se u novi ured u centru Osijeka, a njihov tajni sastojak za uspjeh i rast jest činjenica da nitko u timu nije stariji od 30 godina:

Mladi smo i predani, energični i ambiciozni, a ciljevi su nam zbog toga puno veći od onih materijalnih. Izbaciti kvalitetan proizvod s kojim smo zadovoljni i mi i klijenti nije jednostavno, a upravo je to ono što nas pokreće.

Ono što ReRoot izdvaja od “standardne” agencije gore su spomenuti poslovi razvoja igara. U redu, to nisu AAA igre poput Battlefielda već nešto manje, ali je ipak zanimljivo kako jedna agencija ima vremena za razvoj igara sebi “za dušu”, kako kaže Karla i dodaje da upravo rade na potpuno novoj igri oko koje je formiran čitav tim unutarnjih i vanjskih suradnika.

Recept za uspjeh: Mladi, hrabri i originalni

Uspjeh krumpiruše samo pokazuje kako je praćenje vanjskih trendova i kombiniranje s domaćim tržištem jedna od najboljih marketinških strategija koju možete prakticirati. Karla kaže kako određen broj ideja u ReRootu završava u posebnoj ladici za poslije jer im još nije vrijeme da ugledaju svjetlo dana, ali dobro je čuti kako ne nedostaje kreativnosti.

Slažemo se kako je vrlo teško istaknuti se u moru odličnih kampanja koje svakodnevno osvajaju sve širu publiku, no mislim da smo s kampanjom #PitaZaDvije dokazali u kojem smjeru idemo. Predstavili smo se s hrabrom, originalnom idejom, i što je najvažnije, iskoristili smo sve prednosti pojedinog digitalnog medija i svoju komunikaciju do detalja prilagodili tome.

Osobno mi je također vrlo zanimljivo što se ReRoot smjestio u Osijeku, za koji se gotovo uvijek oprečno govori: s jedne strane, najveći grad Slavonije spominje se kao nova silicijska dolina, a s druge grad slučaj iz kojeg svi bježe u Irsku ili Njemačku. Međutim, Ivan kaže kako se ReRoot uopće ne muči s pronalaskom novog kadra, a broj prijava višestruko je veći od broja mjesta koja otvaraju. Dodaje i kako je volja najveći eliminacijski kriterij, ali i da su u agenciji najsretniji kada zbog njih u Osijeku ostane netko tko bi inače otišao iz Hrvatske.

Nekada je najbolje šaliti se.

Agencija koja se diči činjenicom da su svi njezini zaposlenici izuzetno mladi najveće probleme ima upravo u prezentiranju svojih ideja nekim klijentima koji nisu toliko otvoreni za nešto više “mladenačke” ideje.

Naravno da je bilo situacija gdje klijenti ne mogu svoje razmišljanje poistovjetiti s našim, a najčešći je razlog generacijski jaz. No, moramo priznati, jednom kada prihvate neku našu mladenačku ideju i kada vide njezin plod, teško se vraćaju na staro. Vrlo smo zadovoljni kako teče komunikacija s našim klijentima, s jedne strane učimo od velikih profesonalaca, dok s druge mi njima pružamo dašak inovacije i malo razigranosti.

ReRootu možemo samo čestitati rođendan, a nekako smo uvjereni da će i u 2019. iza njih ostati zanimljive i pametne kampanje, a možda i koja dobra igra. Za mene je ReRoot dobrodošao odmak od “ozbiljnih” agencija, a njihov pristup je vrlo sličan mojoj radnoj etici: sve je bolje kad se šališ.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko Kramar

    Marko Kramar

    30. 01. 2019. u 10:21 pm Odgovori

    Jao, Netokracijo. Ne računa se ako agencija radi kampanje za tatine firme i temelji ih na dampingu cijena proizvoda. Stvarni klijenti ipak zahtijevaju čudnu stvar zvanu profit i marketing koji će im omogućiti rast vrijednosti i cijena.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      31. 01. 2019. u 10:56 am Odgovori

      Po čemu je ovo drugačije od stavljanja proizvoda na akcijsku cijenu na jedan dan kako bi se privukli kupci? Samo su se dodatno iskorisile društvene mreže za kreiranje hypea. Sumnjam da bi netko išao toliko svjesno snižavati cijene bez prave računice u pozadini, bez obzira na rodbinske veze.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.