Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Ovo će zauvijek promijeniti kako radimo i nikad se više nećemo vratiti na staru paradigmu da je za rad nužno biti u uredu – ushićeno se govorilo u proljeće 2020., kad  je iznenadna pandemija primorala tvrtke i zaposlenike da smisle kako da posao nastavi funkcionirati iz kućnih ureda.

Tri godine kasnije čini se da je rad na daljinu bio samo nužno zlo, ali pandemija je pomogla da i tvrtke i zaposlenici počnu nuditi i cijeniti fleksibilnost.

Big tech se na silu vraća u urede, programeri se ne daju

Doduše, ne svi. Većina velikih tehnoloških kompanija posljednjih tjedana praktički naređuje svojim zaposlenicima da se vrate u urede jer su krizna vremena i bit će produktivniji ako rade zajedno. U uvjetima velikih opuštanja koja su pogodila IT sektor, kad je samo od početka godine u tech sektoru bez posla ostalo više od 128.000 ljudi, rijetko tko se usudi inzistirati na radu na daljinu i riskirati da se nađe na vjetrometini tržišta rada.

Osim možda – programera. Oni bi između rada iz ureda i otkaza radije izabrali otkaz. Barem su tako rekli u istraživanju HR platforme Hired – gotovo 40% od 1300 ispitanih reklo je da preferiraju remote rad, 21% njih odmah bi dali otkaz kad bi se morali vratiti u ured, a 49% njih počelo bi tražiti drugi posao.

Kako stvari stoje kod nas?

Prema mini-anketi koju smo proveli na Linkedinu, čini se da ni Hrvati ne vole i ne žele raditi iz ureda – od nešto više od 1100 onih koji su ispunili anketu:

  • 28% radi potpuno remote,
  • 27% njih hibridno, ali podjednako u uredu i remote,
  • 24% njih radi hibridno, ali više radnih dana provodi u uredu,
  • 21% radi potpuno iz ureda.

A kad smo pitali tvrtke, i oni su većinom odgovarali u istom tonu – organizacija rada je fleksibilna, nikoga se ne tjera da svaki radni dan dolazi u ured, ali preferira se neki oblik hibridnog rada koji podrazumijeva da ljudi određeni broj dana provode u uredu.

Čak i u Combisu, koji zapošljava oko 400 ljudi i dio je HT grupe, kažu da su zadržali svoj princip rada “nije bitno koliko tko sjedi u uredu, nego da je posao napravljen”. Goran Car, CEO Combisa komentira da su se nakon tri godine “uštimali u hibridni rad”:

Smart Work je naša verzija kombiniranja rada u uredu i rada od kuće, posložena tako da nam najbolje odgovara. To je opcija rada od kuće do 12 radnih dana u mjesecu, a koji su podijeljeni na način kako kojem timu najbolje odgovara.

Hibridni rad podržavamo i nastavljamo s njime, odnosno smatramo ga sad već utkanim u kulturu naše tvrtke. Istovremeno fokusiramo se na još više druženja unutar i izvan tvrtke, kako bi timovi bili još jači i međusobno informiraniji – posebno vrijedi za trenutke kada dolazi novi član tima ili junior.

“Fleksibilni rad više nije benefit, nego se podrazumijeva”

U Photomathu su, kaže Jelena Jelušić njihova starija specijalistica za employer branding, fleksibilnu organizaciju rada prakticirali i prije pandemije, ali u nešto manjem obimu:

Imamo nekoliko zaposlenika koji rade potpuno na daljinu, kao i nekolicinu onih koji preferiraju raditi stalno iz ureda, no najviše njih, otprilike 80-90%, odabralo je hibridni način rada odnosno kombinaciju rada iz ureda i rada od kuće.

Jelena dodaje i da kod kandidata za posao primjećuje da se fleksibilan model rada više ne doživljava kao kul benefit, nego kao opcija koja se podrazumijeva i očekuje od poslodavca.

Marta Šojat iz Endave poručuje da se kod njih fleksibilno radilo i prije pandemije te da podržavaju fleksibilnost, ali ipak potiču dolazak u ured:

Bitan nam je i nezanemariv aspekt dolaska u ured, posebno kad su u pitanju juniorniji zaposlenici, jer se najbolje uči kada je osoba izložena raznim temama i diskusijama koje se vrlo često razviju uživo u uredu.

Najbolje se uči oponašajući seniore kroz razgovore, argumentiranja i slično, a to se vrlo često dogodi spontano u uredu.

Rad u uredu posebno je koristan za juniore koji brže uče u interakciji s kolegama

Druženja u uredu i izvan za one koji rade u uredu i izvan

Dolazak u ured, među ostalim, potiču organiziranjem različitih druženja i događanja. Isto rade i u Ars Futuri gdje je od 50 zaposlenih svaki dan u uredu otprilike njih 25. Daria Vuco, njihova HR-ica, kaže da 10 zaposlenika radi stalno na daljinu, a ostali kombiniraju:

Uz svakodnevnu komunikaciju na Slacku i pozive, organiziramo razne evente nakon posla, unutra prostora firme, na koje se rado odazove i ekipa koja radi od doma pa se zapravo redovito viđamo i družimo.

Iako jedna pandemija očito nije bila dovoljna da potpuno promijeni desetljećima stvarane koncepte rada, malo ih je uzdrmala. Tri godine nakon što smo iz nužde počeli raditi fleksibilno, takvu smo organizaciju rada zadržali, a od 1. siječnja ove godine novi uvjeti su opisani i regulirani novim Zakonom u radu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?