Kako je kampanja 'Reci to glasno' glasno odjeknula

Kako je kampanja ‘Reci to glasno’ glasno odjeknula i Facebookom i ulicama

Je li billboardima zaista odzvonilo? Ima li u medijskom mixu mjesta i za ulične ili samo online bannere? I dokle je to došlo da na MIXX-u pobjeđuju outdoor kampanje?! U posljednje se vrijeme vode potpuno promašene online vs. offline rasprave: što je bolje i gdje uložiti budžete? Kampanja Reci to glasno agencije Señor dobar je primjer kako publika živi u oba svijeta te kako kampanje, da bi bile uspješne, moraju uspješno integrirati to dvoje.

Vanja Reci to glasno

Ako ste krajem prošle godine posjedovali računalo i pristup internetu, vjerojatno niste mogli pobjeći sivo-žutim plakatima s porukama koje su preplavile društvene mreže. Neki su kreirali, drugi kopirali. Jedni educirali, drugi provocirali. Aktualizirali i afirmirali. Uspješno agitirali ili rezignirali. Ili samo koketirali. Bio je to Reci to glasno – mega natječaj za Outdoor akzent koji je i u digitalnim vremenima pokazao snagu vanjskih oglasnih površina – naravno, ako se koriste na pravi način: kreativno i pametno. Rezultat je kampanja koja je, na ovog vikenda održanom MIXX-u, proglašena najboljom u ovoj godini.

Snaga vanjskih oglasa u digitalnim vremenima?

U agenciji Señor našli smo se pred zahtjevnim izazovom: trebali smo pokazati snagu vanjskih oglasnih površina u digitalnim vremenima, fleksibilnost outdoora te opravdanost korištenja za klijente najrazličitijih veličina i budžeta. U bivšoj sam agenciji prije nekoliko godina radio na kampanji Majlonke koja je provokativnim pristupom pobudila veliki interes i promovirala dvostruke billboard površine, ali ovdje se, bez obzira koju temu odabrali, takav pristup nije činio dovoljnim. Zato smo krenuli od razmišljanja kako svatko, od malog čovjeka do korporacije, ima nešto reći svijetu oko sebe, samo mu treba dati priliku i medij. Naš je zadatak bio pokrenuti lavinu.

Prije svega – najava

Natječaj se odvijao u tri faze. U prvoj smo fazi natječaj najavili serijom jumbo plakata koji su pozivali na stranicu recitoglasno.com gdje je svatko mogao ostaviti poruku koja može završiti na jednom od 150 pravih billboarda diljem Hrvatske. U najavnoj su fazi korišteni isključivo billboardi kako bi dokazali njihovu učinkovitost u pobuđivanju interesa, ali i testirali vrijednost billboarda kao nagrade (kako ljudi svoje poruke mogu ostavljati svakodnevno na društvenim mrežama, percipirana vrijednost billboarda kao nagrade dodatni je dokaz težine ovog medija u očima publike).

najavna faza

Kreiranje dijaloga

U drugoj su fazi građani izrađivali svoje plakate i širili ih društvenim mrežama pozivajući prijatelje da glasaju za njih. Umjesto da namećemo teme za raspravu, dali smo priliku svima da sami javnu diskusiju usmjere u smjeru kojem žele. Upravo se u ovome krije tajna uspjeha kampanje. Kreirali smo dijalog ili, bolje rečeno, dijaloge koji su se ponekad činili kao potpuna kakofonija, ali su uspjeli iskristalizirati teme zanimljive najširoj publici. Poruke koje su građani pisali sezale su od humorističnih, dirljivih, ozbiljnih pa sve do politički nabijenih, a društvenim mrežama su se širile nevjerojatnom brzinom.

Kritičari su zamjerali izbor tema, ali rekao bih da je kampanja samo okrenula zrcalo prema korisnicima i pozvala ih da se aktiviraju. Zamjerati to, bilo bi zamjerati demokraciji – iako ponekad zaista ne želimo čuti što baš svatko ima za reći. Osim toga, ovakav je pristup potvrdio kako vanjsko oglašavanje može biti korisno svakome te kako i ograničen broj zakupljenih površina može imati veliki impakt.

Dodao bih ovdje i osvrt na copywriterski dio procesa; prilikom imenovanja projekta, žrtvovali smo neke duže (iako možda kreativno interesantnije) nazive i odlučili se na naziv kampanje koji je praktički hashtag (#recitoglasno) – čini mi se da je ovo odigralo važnu ulogu u širenju i prepoznatljivosti natječaja.

Odluke o pobjednicima

web 1

O 150 najboljih, po 75 svaki, odlučivao je žiri (Ivan Šarić, Mile Kekin, Nik Titanik, Krešimir Prosoli, Vanja Blumenšajn i Gabriela Klarić) i publika. Dva su razloga za odabir ovog sistema: žiri je jamčio kvalitetu odabranih poruka i raznolikost tema, a glasovi publike nepristranost, mogućnost svakoga da bude pobjednik te najvažnije – osigura viralnost natječaja. U ovoj su fazi jumbo plakati postavljeni na lokacije diljem Hrvatske i ponovo potakli novu seriju šerova, komentara, mišljenja, kritika i pohvala. Tako je kampanja koja je krenula s jumbo plakata, osvojila online i vratila se odakle je krenula – na jumbo plakate.

druga faza 1

Očekivanja? Premašena

Uz hrpu najraznolikijih, polarizirajućih tema koje interesiraju naše društvo i predvidjeli smo veliko sudjelovanje javnosti, ali je projekt premašio sva očekivanja: u tri tjedna kampanje stranica recitoglasno.com imala je preko 300.000 jedinstvenih posjeta iz više od 140 zemalja svijeta. Kreirano je preko 10.000 plakata kojima su glasači dodijelili gotovo 1,000.000 glasova. Kliknuli ste nevjerojatnih 7,200.000 puta, a komentare, tvitove i šerove na društvenim mrežama još nismo uspjeli pobrojati.

Među zanimljivijim trivijama sjećam se poziva članova Živog zida za glasovanje za njihove promo prijedloge, lobiranje pojedinih svećenika putem crkvenih portala ili indijske tviteraše koji su retvitali poruke ljubavi domaćih miroljubaca.

rezultati

Za kraj, ova je kampanja podigla izniman interes i, vjerujem, uspjela pokazati ulogu vanjskog oglašavanja u medijskom miksu danas. U novom je mas-medijskom okruženju njegova uloga ponešto drugačija, ali zadatak stratega i kreativaca i jest konstantno re-izumljivanje, odnosno korištenje postojećih elemenata na nove i neočekivane načine.

Baš kao što je besmisleno favorizirati digitalne u odnosu na “klasične” agencije, nepotrebno je i favorizirati neki od medija/rješenja. Svaki cilj ima svoje alate, a samo promišljeni, integrirani pristupi mogu donijeti cjelovita rješenja. U svjetlu toga mi je u ovoj kampanji još interesantnija potvrda razmišljanja u koje sam vjerovao i ranije: bez obzira koliko vremena provodili online na telefonima i računalima ne možemo prekrižiti iskustva iz offline svijeta. Bar dok VR potpuno ne napreduje pa nas urone u hranjivu tekućinu da neprestano živimo s VR setom na očima i ušima. Ali tko nam jamči da nam i u tom svijetu netko neće staviti virtualne jumbo plakate uz virtualne ceste.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Svima nedostaje timskog druženja. Dok mjere ne popuste… Možete li na team building – online?

Kao i mnoge druge, pandemija novog koronavirusa paralizirala je industriju koja živi od organizacije team buildinga uživo. Nije bilo jednostavno osmisliti nove niti prebaciti postojeće programe online, ali ponuda je raznovrsnija no što smo očekivali!

Društvene mreže

Koga zvati u pomoć kad vam netko “hakira” Facebook stranicu ili Instagram profil?

Jeste li se ikada susreli sa situacijom u kojoj neki brend organizira nagradni natječaj, na koji se “nakače” prevaranti ne bi li došli do podataka korisnika koji žele do nagrade?

Startupi i poslovanje

Future of Work: “Ako samo 10% ljudi nastavi raditi na daljinu ovaj “COVID remote” eksperiment bit će uspješan”

Drugi dan Future of Work konferencije saznali smo zanimljive prakse koje su različitim tvrtkama pomogle u prilagodbi radu na daljinu, a čuli smo i sjajnu panel raspravu menadžera i osnivača IT tvrtki o njihovim liderskim iskustvima u "novom normalnom".

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Otkrivamo dokument u kojemu Rimac i europski jednorozi pozivaju EU i Hrvatsku da smanje birokraciju i potaknu “deep tech”

Osnivači najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, od Bitpande, HotJara i UiPatha do Booking.com i Rimac automobila pozvale su EU, ali i Hrvatsku na smanjenje birokracije i poticanje inovacija kroz konkretan prijedlog: Next Innovation EU.

Startupi i poslovanje

“Bečka (startup) škola” za hrvatske gradove: Podrška digitalizaciji i inovacijama bitna je zbog – građana!

Zajedničkim snagama imamo šanse dostići Baltik... kaže moja sugovornica i organizatorica najvećeg startup i inovacijskog festivala u regiji. Što hrvatski gradovi mogu naučiti od Beča kad je u pitanju podrška startupima?