Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Klijenti banaka imaju sve manje vremena: Kako banke razvijaju digitalne proizvode za njih?

Digitalna transformacija mijenja iz temelja različite industrije. Koje vještine su vam potrebne ne bi li u jednoj od njih temelje gradili upravo vi, saznali smo od product ownera i managera Raiffeisen banke.

Kako je prošli tjedan pisao i Ivan Brezak Brkan, ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda. Imamo dobre inženjere, pa iako sami odlaze nemamo ih na izvoz kao Kina ili Indija da bi se domaća IT industrija posve posvetila prodaji developerskih sati. Uostalom i Kina se nakon desetljeća jeftine manufakture pomalo okreće stvaranju vlastitih proizvoda i brendova jer su skužili gdje je dodatna vrijednost, da ne kažem – prestiž.

Prije u Hrvatskoj nismo mogli birati te smo radili isključivo na tuđim projektima, ali danas i mi imamo znanja i alate kojima možemo razvijati vlastite digitalne proizvode te raditi na njihovim različitim aspektima. Kako funkcionira taj razvoj mladi domaći talenti imali su priliku saznati na besplatnoj radionici Netokracije i Raiffeisen banke koja se održala jučer u Algebra LAB-u.

“Danas je super vrijeme za raditi u banci”

Foto: Andrea Kumar

Parafrazirala je Ema Buković, Organizational Development Expert u RBA, izjavu njihovog glavnog direktora IT-a, Enkelejda Zotaja. Zašto danas? Što se s bankama dogodilo u zadnje vrijeme?

Kako objašnjava Ema, od prošlog stoljeća puno se toga s bankama promijenilo. Osamdesetih kada ste išli u banku, oblačila su se odjela, bio je to poseban događaj, tamo se išlo obavljati važan posao. Službenike niste mogli izravno vidjeti niti komunicirati s njima, dodaje Ema, oni su bili negdje iza pulta te bi se ukazali samo kada treba proslijediti neki dokument ili novac. Pravog kontakta s klijentom nije bilo te su banke generalno u ljudima budile puno strahopoštovanja, zaključuje.

Danas pak očekujemo da ćemo otvoriti svoj tekući račun, plaćati račune i dizati kredit iz udobnosti svog doma. U zadnjih 10 godina dogodila se velika transformacija u bankarskom svijetu. Ono što je nas ponukalo da dođemo podijeliti svoja znanja jest činjenica da je danas teško znati i naučiti o svim tim promjenama na fakultetu. Zato nam je posebno drago što kroz odlične projekte Netokracije možemo s vama podijeliti iskustva koje smo mi iz tog procesa transformacije naučili.

No, kako bi vam do kraja bilo jasno zašto su banke danas posebno zanimljive kad je u pitanju razvoj proizvoda, prebacit ćemo se kratko na izvrsno predavanje Maria Franculja, marketinškog stručnjaka, voditelja katedre za ekonomiju i predavača na Visokom učilištu Algebra.

Gdje se događa digitalna preobrazba?

Mario Franculj: “Pogledajte samo turističku industriju. Prije je to bio fin linearan lanac, danas toga više nema. Imamo jedan ekosustav. Mi kao potrošači, u svim fazama donošenja odluke o svom putovanju imamo različite alate i servise koji nam pomažu da te odluke donesemo.” Foto: Andrea Kumar

Objašnjavajući pojam digitalne transformacije, Mario nas je uveo u svoje predavanje, ističući kako je to proces koji je počeo 90-tih godina prošlog stoljeća s razvojem digitalnih proizvoda i digitalne infrastrukture. Tu transformaciju pratila je digitalna disrupcija odnosno preobrazba potaknuta inovativnim rješenjima u različitim industrijama: WhatsApp za komunikaciju, Airbnb u turizmu, Uber u prometu, Revolut u bankarstvu…

Prvi proizvodi koji su preobrazili industrije kakve poznajemo pojavili su se u glazbenoj i multimedijalnoj industriji. Od nosača zvuka, ploča, kazeta i CD-ova, došli smo do P2P servisa poput Napstera, platformi poput iTunesa te na kraju i do streaminga divova kao što su Spotify i Deezer.

Glazbenu je pratila preobrazba medijske industrije, a medijsku pak slijedi preobrazba zdravstva, bankarskog sustava, automobilske industrije, telekoma, maloprodaje … Upravo se nalazimo u vremenima kada se događaju najveće digitalne promjene financijskog svijeta. Ovog rujna na snagu je stupio PSD2 koji je i zakonski obilježio te promjene, otvarajući bankarske sustave vanjskim poslužiteljima. Zadnja prilika za reagiranje na preobrazbu se opasno primakla za one koji nisu počeli s transformacijom na vrijeme.

Kako bi izbjegli da dio kolača preuzmu agilniji konkurenti, svi igrači iz navedenih industrija pa tako i bankarske, moraju se okrenuti razvoju vlastitih digitalnih proizvoda. A kao mladi talenti – neki već na tržištu rada, neki tek u pripremi za njega – želite biti spremni za te promjene.

Kliknuti na prvom razvoju proizvoda

Kako bi ih uveli u vještine, znanja i iskustvo koje su stekli kroz procese tih transformacija i razvoja digitalnih proizvoda u Raiffeisenbank Hrvatska, na pozornicu Algebra LAB-a stupili su Nadica Slaviček, product managerica u Razvoju kreditnih proizvoda za stanovništvo te Bruno Runtas, Product Owner za sedam webova RBA i članica Grupe.

Sama usluga “Kliknimo na prvu” klijentima banke je omogućila da dobiju personaliziranu informativnu online ponudu za kredit ili kreditnu karticu u svoj email sandučić što je smanjilo broj odlazaka u poslovnicu. Foto: Andrea Kumar

Koristeći za primjer njihov digitalni proizvod “Kliknimo na prvu”, Nadica i Bruno u svojoj prezentaciji pozabavili su se pitanjima što treba napraviti prije realizacije razvoja digitalnog proizvoda? Što se događa tijekom same realizacije, a što nakon lansiranja proizvoda?

Istraživanjem potreba tržišta koristeći design thinking metodu, utvrdili su da klijenti imaju sve manje vremena te da žele proizvod, bio to kredit ili kreditna kartica, koji je stalno dostupan i kojeg mogu realizirati iz udobnosti svog doma. Nakon što su prošli dio analize tržišta, Nadica se usmjerila na objašnjavanje samog planiranja odnosno ideacije i izrade koncepta proizvoda.

Dok su konkurenti nudili slična online rješenja kako bi se skratio proces zatraživanja kredita, nijedno od tih rješenja nije na licu mjesta omogućavalo klijentu da za nekoliko sekundi nakon ispunjavanja zahtjeva zna zadovoljava li uvjete za podizanje kredita. Klijenti su za tu informaciju morali odlaziti u poslovnicu.

RBA je imao u planu napraviti alat kojim će klijent odmah dobiti informaciju ispunjava li uvjete za kredit odnosno kreditnu karticu, ali tako da njegova ponuda bude personalizirana i sadrži konkretne uvjete kredita i popis potrebne dokumentacije, a čime se smanjio i broj odlazaka u poslovnicu.

RBA je u prošloj godini uvela novih 30 tehnologija, objašnjava Bruno, to su sve mikroservisi, Banka kao takva nikada do sad nije imala takve promjene, ali to su temelji za budućnost, zaključuje. Foto: Andrea Kumar

Bruno je nastavio predavanje objašnjavajući vremenski plan projekta i formiranje tima. Nakon čega je uslijedila i razrada izazova koji su pratili razvoj s poslovne strane – od toga koje su zakonske regulative morali zadovoljiti do toga kako su uz konzultante kreirali same informativne ponude.

Naravno, najviše vremena se posvetilo specifičnostima tehnološkog razvoja kroz izazove u backend i frontend razvoju. Osim toga, imali smo priliku naučiti i kako su se odigrali testni scenariji i faza pilotiranja. Ipak, to nije kraj priče, nakon lansiranja proizvoda saznali smo i kako radi tim za komunikaciju koji zaprima feedback korisnika te kako se tragom tih mišljenja otklanjaju potencijalne teškoće i poboljšava korisničko iskustvo.

Od predavanja do video skripte!

Radionica je iza nas, ali ako ste ju propustili, bez brige. Za vas pripremamo i video šalabahter o razvoju digitalnih proizvoda.

Bruno i Nadica će sve detalje o istraživanju i analizi, izradi koncepta, formiranju tima, razvoju, testiranju, lansiranju i održavanju proizvoda sažeti u tri videa: kojim će pokriti sve faze prije, tijekom i nakon razvoja. Produkcija je upravo u tijeku, a sredinom siječnja očekujte i prvi video serijala, a o čemu ćemo vas, naravno, obavijestiti i na Netokraciji. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća marketinška agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.

Intervju

Kad ulažete u vještine zaposlenika dobit se “prelijeva” i na ostatak tvrtke

Pandemijska 2020. nas je prisilila na velike promjene, ali kako se na njih pripremaju velike tvrtke i sustavi koji istovremeno moraju brinuti o mnogo više stvari nego jedan startup?

Startupi i poslovanje

Hrvatski Robotiq.ai potvrdio 900 tisuća eura vrijednu investiciju za svoje “softverske robote”

U zadnje vrijeme slušamo sve više uspješnih priča o RPA tvrtkama iliti tvrtkama koje se bave automatizacijom procesa, a jedna od najnovijih stiže od domaćeg startupa Robotiq.ai koji je privukao nedavno nemalu inozemnu investiciju.

Intervju

HAVC i Neuralab redizajnirali Filming in Croatia – portal za promoviranje Hrvatske kao “film friendly” destinacije

Nakon što su vidjeli scene Game of Thronesa i Mamma Mije, filmaši koji žele snimati u Hrvatskoj sada sve informacije mogu naći na modernoj stranici Hrvatskog audiovizualnog centra - Filming in Croatia.