Brendovi, da bar koristite naše Facebook podatke kao ovaj znanstvenik
Luka Stanzl, Pixsell

Brendovi, da bar koristite naše Facebook podatke kao ovaj znanstvenik s Cambridgea

Koliko su društvene mreže i veliki podatci utjecali na izbore u SAD-u? To nismo doznali na predavanju Veselina Popova iz Centra za psihometriju Sveučilišta Cambridge jer, iako su on i kolege razvili metode za procjenu psiholoških osobina pojedinaca putem društvenih mreža, čime ih se može bolje ciljati komunikacijskim porukama, nisu radili na političkim kampanjama. Kako je došlo do konfuzije, tko je tvrtka Cambridge Analytica koja je vjerojatno preuzela taj model u političke svrhe i kako zapravo možemo procijeniti nekoga uz pomoć digitalnog otiska - to je nešto što smo ipak danas doznali.

veselin-popov-1

Ako vas imalo zanimaju politika ili društveno-politička događanja, a relativno ste digitalno pismeni, posljednjih mjeseci niste mogli izbjeći raspravu o tome koliko su društvene mreže, odnosno veliki podatci, utjecali na događanja kao što su Brexit ili pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima. Štoviše, uz fenomen lažnih vijesti, možda ste načuli i nešto o Centru za psihometriju sveučilišta u Cambridgeu, koji je razvio metodu procjene osobnosti temeljem podataka s društvenih mreža, potom o tvrtki Cambridge Analytica, koja stoji iza određenih kampanja određenih političkih opcija, a možda i o hrvatskom trojcu s Cambridgea koji je uz pomoć podataka s društvenih mreža predvidio pobjedu Trumpa i izlazak Velike Britanije iz Europske unije.

Ovi posljednji, iako zanimljivi, nisu bili tema prvog predavanja ovogodišnjih Dana komunikacija, ali zato jesu Cambridgeov Centar za psihometriju te spomenuta tvrtka, Cambridge Analytica, koje se često u medijima posljednjih mjeseci miješa. Naime, dok su ovi prvi, uz pomoć psihometrije i blagodati društvenih mreža, razvili metodu kako precizno procijeniti nečiju osobnost i demografske podatke na većem uzorku ispitanika, drugi su, prema svemu sudeći (iako će predavač Veselin Popov, kao pravi znanstvenik, reći da za to nema dovoljno dokaza) preuzeli tu metodu za precizno slanje poruka i doseg ciljanih skupina te time utjecali na rezultate spomenutih izbora i referenduma. Ako vas zanima detaljna priča o tome kako je došlo do konfuzije između Centra i tvrtke te što zapravo rade jedni, a što drugi, preporučujem čitanje članka na Viceu, a do tada, slijedi pregled onoga što je Veselin, razvojni direktor Centra, otkrio u Rovinju.

Kako je Facebook promijenio psihometriju kao znanost

Psihometrija, odnosno “znanost o mjerenju mentalnih sposobnosti i procesa”, nije nešto novo, ali dolaskom društvenih mreža u promijenjeni su načini na kojih se dolazi do podataka potrebnih za mjerenje i, u konačnici, do rezultata. U Cambridgeovom centru za psihometriju već su dugo vremena imali razvijene testove putem kojih se procjenjivala osobnost ispitanika, ali uz sve veću popularnost Facebooka, daleko su lakše dolazili do ispitanika te većeg broja podataka, a samim time i do boljih rezultata.

2007. su predstavili aplikaciju koja je sve promijenila, My Personality, koju je do sada ispunilo četiri milijuna korisnika najpopularnije društvene mreže. Nije to ni čudno – aplikacija je otkrivala detalje osobnosti korisnika, primjerice, koliko su introvertirani ili ekstrovertirani, a Veselin ističe da su u istraživanju koristili podatke samo onih osoba koje su na to pristale. Osim toga, sami profili i aktivnosti korisnika na Facebooku otkrivali su i više no što su sami ispitanici bili svjesni.

Ne bismo morali pitati osobu ima li mnogo prijatelja, to je bilo jasno iz njihovih Facebook profila. Ide to i dalje – primjerice, ne morate pitati osobu izlaze li puno, možete provjeriti povijest Facebook Eventova na kojima su sudjelovali.

(Ako želite i sami provjeriti što se može zaključiti o vašoj osobnosti od vaših ‘lajkova’ na Facebooku, isprobajte aplikaciju Apply Magic Sauce.)

Reci mi što lajkaš i reći ću ti… Jesu li ti se roditelji razveli prije no što si navršio 21 godinu

300 lajkova na Facebooku otkrit će o vama više no što to zna vaš supružnik, kaže Veselin.
300 lajkova na Facebooku otkrit će o vama više no što to zna vaš supružnik, kaže Veselin.

Što se može iz toga zaključiti? Da lajkovi na Facebooku govore više o nama no što smo svjesni – iako smatramo da ne otkrivamo mnogo toga na ovoj društvenoj mreži, lako je odrediti naša politička uvjerenja, spol, spolnu orijentaciju (koju je, zanimljivo, lakše odrediti kod muškaraca, nego kod žena), jesmo li u vezi ili ne, pušači, jesu li se naši roditelji razveli prije no što smo navršili 21 godinu…

Veselin otkriva da, prema istraživanjima, 60–70 lajkova otkriva o našoj osobnosti onoliko koliko o nama znaju prijatelji, a 300 lajkova otkriva onoliko koliko o nama znaju supružnici. A zamislite još veće brojke…

Kad govorimo o otkrivanju detalja o osobnosti (za one koji su odlučili ne ispuniti gornji test), uz pomoć ovakvi istraživanja otkrivaju se psihografski podatci (takozvani Big Five Personality, potom inteligencija, zadovoljstvo životom, politički i religijski pogledi, seksualnost i profesija) te demografski (dob, spol, veza).

Gdje su tu marketingaši?

No, što to znači u praksi, posebice za marketinšku industriju? Veselin je prikazao konkretne primjere oglasa za kozmetičku industriju – ekstrovertima ide jedna vrsta komunikacije (“Pleši kao da nitko ne gleda, iako svi gledaju”), introvertima druga (“Ljepota ne mora biti glasna”). Kako kaže, kad ekstroverti troše novac na “ekstrovertne” stvari, zadovoljstvo se povećava jer smatraju kako žive život stilom koji im odgovara.

Svi mogu napraviti personalizirani oglas, ali ako ne znate gdje se te persone okupljaju ili kako ih pronaći, to je uzaludno.

Na primjeru kampanje za putovanja uz pomoć ovakvog profiliranja i targetiranja oglasa postigli su 1750% veći CTR te 272% veću angažiranost korisnika sa sadržajem.

S velikim podatcima dolazi i velika odgovornost

Cambridgeov centar za psihometriju akademska je i apolitična institucija, istaknuo je nekoliko puta Veselin (time se dodatno pokušavajući diferencirati od tvrtke Cambridge Analytica), a cilj im je svoje alate koristiti za educiranje javnosti, ali i poslova, poput marketinške industrije. Zbog toga su proveli istraživanje na 34.367 osoba kako bi vidjeli generalnu percepciju velikih podataka. 66% ispitanika otkrilo je kako želi vidjeti personalizirane oglase, pod pretpostavkom da im se nek oglasi moraju prikazivati, a samo 29% osoba misli da većina tvrtki koristi njihove osobne podatke etično.

Samim time, Veselin je istaknuo principe po kojima se moraju voditi svi oni koji se bave psihometrijskim istraživanjem: kontrola (nitko ne smije sudjelovati u procesu bez pristanka), transparentnost (rezultati se trebaju dijeliti s individualcima na način na koji im je razumljiv), komuniciranje prednosti (zašto bi itko dijelio osobne podatke, ako ne dobiva nešto zauzvrat), relevantnost (treba biti jasno zašto se određeni podatci traže).

Za kraj, Veselin je sumirao svoje predavanje i dosadašnje pretpostavke:

  • Moguće je prepoznati nečije psihološke osobine na temelju digitalnog otiska
  • “Nešto što zvuči nalik onome što radi Cambridgeov centar za psihometriju vjerojatno se koristi u politici” (Veselin će ponovno istaknuti da za to nema dokaza, ali indicija ima i previše)
  • Personalizirano oglašavanje pruža bolje iskustvo (i rezultate)
  • Praktičan i etičan pristup je ključan

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Ekskluzivno

Daytona osigurala 2 milijuna dolara od investitora poput CEO-a Stack Overflowa i Damira Sabola

U najranijoj, pre-seed rundi financiranja, Daytona je osigurala investiciju od čak 2 milijuna dolara, primarno od poznatih američkih i hrvatskih (su)osnivača.

Društvene mreže

Biste li plaćali za korištenje Facebooka i Instagrama? A YouTubea i X-a?

Nova epizoda Netokracijina podcasta kao da se nije odmaknula od Noći vještica jer strava se nastavlja - big tech ekipa uvodi pretplate na sve strane. No, dogodila se jedna stvar koja nam daje nadu... Elon Musk održao je prvi "all hands" sastanak!

Startupi

Horor priča iz industrije: Matematička formula za marketinški rast

"Mi smo B2B kompanija, nećemo koristiti non-binary opise, uplitati se u politiku...", rekao je osnivač. "Kakvu politiku? They je množina", odgovorila sam.

Što ste propustili

Istraživanje

50% hrvatskih kupaca primarno kupuje u hrvatskim online trgovinama

Hrvatski online kupci znatno više vjeruju domaćim web trgovinama te iskustvo kupnje na njima ocjenjuju pozitivnim. Među najbitnijim stavkama koje su im iznimno važne navode cijenu dostave, mogućnosti plaćanja, kvalitetne akcije, besplatan povrat - i recenzije!

Intervju

Infobip o privlačenju generacije Z: Ove godine gotovo 2000 prijava na program za mlade talente!

Infobip je već niz godina uključen u akademsku zajednicu, no posebno su uspješni u privlačenju mladih talenata na svoje programe pripravništva. Samo ove godine dobili su nešto manje od 2000 prijava, a otvara se i novi ciklus prijava!

Novost

Prvo europsko gimnastičko online natjecanje pratite putem hrvatske platforme, Elevien

Natjecanje "European Men’s Artistic Gymnastics Online Test Event!" sprema se ući u povijest kao prvo 100% live online gimnastičko natjecanje.

Programiranje

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Sam Altman: Od CEO-a do otkaza i povratka u 5 dana

Bombastična sapunica IT industrije zvana OpenAI odjeknula je glasno s raznim fabularnim zapletima kojih se ne bi posramio ni Stephen King. Na jednom mjestu donosimo pregled situacije i sve najvažnije detalje.

Tvrtke i poslovanje

Deloitte Technology Fast 50: Devōt 4. najbrže rastuća tvrtka u srednjoj Europi

Na popisu se nalazi čak 5 hrvatskih tvrtki: Uz Devōt, tu su Aircash, HiveTech, Luminum ICT i Orqa.