Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu "Hackl"!

Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu “Hackl”!

Hoćemo li u bližoj budućnosti dobiti otvorenije i više transparentne gradske proračune? Možda ćemo odgovor na to pitanje pronaći u proračunskom hackathonu.

Ako se oko nečega možemo složiti, onda je to činjenica kako je u Hrvatskoj potrebna veća razina transparentnosti gradskih proračuna, točnije oni bi trebali biti lakše dostupni i jednostavno prezentirani kako bi ih mogla razumjeti i moja baka.

A čini se kako bi dan veće transparentnosti za sve nas uskoro mogao i doći zbog projekta kojeg organizira ZICER i Grad Zagreb. Za kraj veljače najavljen je hackathon za otvoreni Zagreb pod imenom „Hackl“na temu vizualizacije i prezentacije gradskog proračuna iza kojeg stoji jednostavna ideja:

Dajmo ljudima podatke o proračunu za 2022., malo financijskog i političkog znanja od nekih nadležnih ljudi iz Grada i mentora te dva dana da nešto osmisle i eventualno iskodiraju prototip.

Što ovo znači? Svaki grad u Hrvatskoj mogao bi dobiti novi model pomoću kojeg će jednostavno i pristupačno moći dijeliti podatke s građanima.

Uz to, Grad Zagreb pokreće Smart City Hub Grada Zagreba koji će objediniti sva dosadašnja rješenja s ciljem bolje povezanosti s podružnicama, ustanovama i trgovačkim društvima kojima je osnivač Grad Zagreb, pružajući na taj način alat za internu i eksternu suradnju te razmjenu podataka.

Čini se kako nam transparentnost nikada nije bila bliža, a o cijelome projektu razgovarali smo s Nikolom Plejićem, predsjednikom Radne skupine za digitalizaciju Grada Zagreba.

Mijenjanje stvari “iznutra” s idejama “izvana”

Inicijativa otvaranja i veće transparentnosti gradskih proračuna pokrenuta je kao projekt Radne skupine za digitalizaciju, volonterskog savjetodavnog tijela gradonačelnika Zagreba još u rujnu 2021., objašnjava nam Nikola.

Grad Zagreb je već napravio svoj proračunski plan dostupnim na službenim stranicama grada, ali u formatima koji su bili teško pretraživi i nekonzistentni, a već smo pisali o tome koliko otvoreni podaci mogu biti korisni:

Kroz Radnu skupinu smo predložili promjenu te prakse u tri smjera.

Prvi smjer je objavljivanje plana u upotrebljivijem strojno čitljivom formatu (CSV ili Excel). Drugi smjer je objavljivanje “službene”, detaljne vizualizacije i prezentacije tog plana koja će biti najavljena zajedno s hackathonom.

Posljednji smjer uključuje organiziranje hackathona koji bi približio proračun IT profesionalcima i entuzijastima te im dao priliku da predstave svoje ideje oko prezentacije.

Ovako su pokušali mijenjati stvari “iznutra”, ističe Nikola, ali i dobiti ideje za neke nove slične inicijative “izvana”:

Krajnji cilj, ali i zakonska obaveza jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLRS), jest puni uvid u plan proračuna, ali i njegovu provedbu.

Nikola se nadam da će se u budućnosti na ovo gledati kao na nešto prirodno i da ćemo odsustvo uvida u proračun smatrati anomalijom, a ne pravilom.

Kako to da se sada hrvatski gradovi okreću transparentnosti?

Nikola smatra kako veliku ulogu u naglom porastu interesa za ovu temu sigurno igraju zakonske obaveze. Jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS) trenutno imaju sve manje autonomije oko objavljivanja podataka, dok im transparentnost nalažu zakoni i podzakonski akti:

U takvim situacijama se često zna dogoditi da forma trijumfalno pobijedi nad sadržajem pa to okretanje k transparentnosti uvijek treba i kritički promatrati kroz prizmu potpunosti podataka, uporabljivosti sučelja i sličnog.

Također, mijenjaju se i očekivanja građana koji danas mogu vrlo jednostavno vidjeti standarde koje imaju gradovi izvan Hrvatske. Vrlo dobrih primjera koji su uspješno implementirali slične stvari ima i u Hrvatskoj, a Nikola navodi Rijeku. Sasvim je prirodno i opravdano da ljudi očekuju kako će se takve dobre prakse slijediti i u njihovoj zajednici:

Na kraju, pojavljuju se i neki novi akteri na političkoj sceni koji programski guraju takve inicijative, a neki od njih su na zadnjim lokalnim izborima dobili priliku to i provesti u praksi. I naša Radna skupina je rezultat ovakvih tendencija.

Inače, zašto je to proces koji ne ide brže?

Taj proces mora ići brže, naglašava Nikola i smatra kako je transparentnost o kojoj sada govorimo nulti korak, odnosno preduvjet:

Sama činjenica da je to nešto što je predmet rasprave i djelovanja je pokazatelj da smo negdje debelo zapeli. Čim prije riješimo preduvjete, tim se prije možemo baviti drugim pitanjima poput građanske participativnosti, efikasnosti i sl.

S druge strane, svaka jedinica lokalne samouprave je velik entitet ovisan o još većim entitetima, a ovo posebno vrijedi za velike gradove poput Zagreba. Čak kada bi ostavili političku dimenziju sa strane, svakom IT-jevcu poznati su pojmovi tehnološkog duga, fragmentacije te nejasnih i neoptimiziranih poslovnih procesa koji su zadani u netrivijalnim poslovnim sustavima i o koje se spotiču i najdobronamjerniji igrači:

Naravno da je posao javne uprave da rješava i tu vrstu problema, ali oni počesto padnu u drugi plan — nekad zbog budžeta (što je tema hackathona!), nekad zbog realnih prioriteta, a nekad i zbog partikularnih interesa. Ohrabrujuće je vidjeti da se sve tri komponente polako mijenjaju.

Data.gov.hr ujedno služi i kao agregator — primjerice, svi skupovi koje je objavio Zagreb se nalaze i tamo — pa može poslužiti za usporedbu i količine i kvalitete podataka koje objavljuju određene JLRS i institucije.

Gradski portal otvorenih podataka postoji, ali ne služi čemu treba

Nikola ne raspolaže kvantitativnim pokazateljima transparentnosti u Hrvatskoj, ali nam daje vlastiti dojam kao nekog “izvana” tko se trudi promatrati dostupne podatke. Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske imaju “portale otvorenih podataka” i dok na nacionalnom ima materijala, gradski je zamro.

To ne znači da se gradski podaci uopće ne objavljuju, već da su oni raštrkani po službenim stranicama Grada i da ih je nešto teže pronaći:

To je velika šteta jer među njima ima korisnih skupova podataka, ali samo za one uporne koji vrlo precizno znaju što traže. No, radi se i na novoj, ambicioznijoj verziji tog portala, kao i na koordinaciji među nadležnim uredima koji bi trebali objavljivati svoje podatke na trenutnoj verziji.

Kako će hackathon pomoći u ovome?

Od hackathona očekuju niz ideja oko podizanja svijesti i informiranja ljudi o dijelovima proračuna što bi, barem indirektno, trebalo utjecati i na to koliko su ljudima izneseni podaci jasni i pristupačni. Također, očekuju da će ovo biti samo prvi u nizu ovakvih događaja koje će organizirati Grad i gradska poduzeća i ustanove:

Neki od njih već rade na srodnim projektima, a ako ova inicijativa bude dobro primljena, nadamo se da ćemo i mi pomoći u organizaciji još ovakvih događaja koji će se baviti i temama širim od same transparentnosti.

Više o samom hackathonu

Hackathon Hackl će tražiti rješenja koja će digitalizirati zagrebački proračun i učiniti ga dostupnim svima. Građanima će omogućiti jednostavni vizualni uvid u sve gradske financijske stavke klikom na računalu, tabletu ili pametnom telefonu.

Hackathon će trajati tri dana (25.-27. veljače), od petka navečer do nedjelje prijepodne. Proračun je kompleksan dokument zbog čega su organizatori pripremiti nekoliko prezentacija i radionica te mentore koji će natjecateljima asistirati oko eventualnih pitanja.

Prijaviti se mogu programeri, dizajneri, studenti, ekonomisti, osnivači startupa, urbanisti, novinari, IT-jevci i entuzijasti. Natjecatelji će biti grupirani u multidisciplinarne timove, a u metodologiju Design Thinkinga uvest će ih HACKL mentori: Stephanie E. Trpkov (poduzetnica), Vanja Andrić (Mentor u ZICER-u) i Marko Rakar (Direktor savjetničkog društva MRAK).

Prijaviti se možete ovdje – i sretno svim natjecateljima. Za transparentnije gradove!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Umjetna inteligencija

Kako osposobiti AI agenta za potrebe svoje tvrtke? Saznajemo od inženjera iz Infobipa i Sofascorea

Hrvatski jednorog pokrenuo je svoje meetupe, a sudeći po prvom izdanju, inženjerska zajednica dobila je događaj na kojem će imati što čuti - i naučiti.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Osnivači Sofascorea, Rentlija i Productiva otkrili svoje najveće marketinške greške!

Koja je cijena uspjeha, kada postaviti odjel marketinga i koje su najveće marketinške boljke otkrivaju nam Sofascore, Rentlio i Productive za 15. rođendan Netokracije! 🎂

Prikaz

Za praksu u Infobipu prošle se godine prijavilo 2000 osoba! Evo koga traže ove…

Ususret prijavama za ljetni program praksi u Infobipu, razgovarali smo s pripravnicima i mentorima iz područja produktnog marketinga, softverskog i QA inženjerstva te developerskog sadržaja.

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.