Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu "Hackl"!

Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu “Hackl”!

Hoćemo li u bližoj budućnosti dobiti otvorenije i više transparentne gradske proračune? Možda ćemo odgovor na to pitanje pronaći u proračunskom hackathonu.

Ako se oko nečega možemo složiti, onda je to činjenica kako je u Hrvatskoj potrebna veća razina transparentnosti gradskih proračuna, točnije oni bi trebali biti lakše dostupni i jednostavno prezentirani kako bi ih mogla razumjeti i moja baka.

A čini se kako bi dan veće transparentnosti za sve nas uskoro mogao i doći zbog projekta kojeg organizira ZICER i Grad Zagreb. Za kraj veljače najavljen je hackathon za otvoreni Zagreb pod imenom „Hackl“na temu vizualizacije i prezentacije gradskog proračuna iza kojeg stoji jednostavna ideja:

Dajmo ljudima podatke o proračunu za 2022., malo financijskog i političkog znanja od nekih nadležnih ljudi iz Grada i mentora te dva dana da nešto osmisle i eventualno iskodiraju prototip.

Što ovo znači? Svaki grad u Hrvatskoj mogao bi dobiti novi model pomoću kojeg će jednostavno i pristupačno moći dijeliti podatke s građanima.

Uz to, Grad Zagreb pokreće Smart City Hub Grada Zagreba koji će objediniti sva dosadašnja rješenja s ciljem bolje povezanosti s podružnicama, ustanovama i trgovačkim društvima kojima je osnivač Grad Zagreb, pružajući na taj način alat za internu i eksternu suradnju te razmjenu podataka.

Čini se kako nam transparentnost nikada nije bila bliža, a o cijelome projektu razgovarali smo s Nikolom Plejićem, predsjednikom Radne skupine za digitalizaciju Grada Zagreba.

Mijenjanje stvari “iznutra” s idejama “izvana”

Inicijativa otvaranja i veće transparentnosti gradskih proračuna pokrenuta je kao projekt Radne skupine za digitalizaciju, volonterskog savjetodavnog tijela gradonačelnika Zagreba još u rujnu 2021., objašnjava nam Nikola.

Grad Zagreb je već napravio svoj proračunski plan dostupnim na službenim stranicama grada, ali u formatima koji su bili teško pretraživi i nekonzistentni, a već smo pisali o tome koliko otvoreni podaci mogu biti korisni:

Kroz Radnu skupinu smo predložili promjenu te prakse u tri smjera.

Prvi smjer je objavljivanje plana u upotrebljivijem strojno čitljivom formatu (CSV ili Excel). Drugi smjer je objavljivanje “službene”, detaljne vizualizacije i prezentacije tog plana koja će biti najavljena zajedno s hackathonom.

Posljednji smjer uključuje organiziranje hackathona koji bi približio proračun IT profesionalcima i entuzijastima te im dao priliku da predstave svoje ideje oko prezentacije.

Ovako su pokušali mijenjati stvari “iznutra”, ističe Nikola, ali i dobiti ideje za neke nove slične inicijative “izvana”:

Krajnji cilj, ali i zakonska obaveza jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLRS), jest puni uvid u plan proračuna, ali i njegovu provedbu.

Nikola se nadam da će se u budućnosti na ovo gledati kao na nešto prirodno i da ćemo odsustvo uvida u proračun smatrati anomalijom, a ne pravilom.

Kako to da se sada hrvatski gradovi okreću transparentnosti?

Nikola smatra kako veliku ulogu u naglom porastu interesa za ovu temu sigurno igraju zakonske obaveze. Jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS) trenutno imaju sve manje autonomije oko objavljivanja podataka, dok im transparentnost nalažu zakoni i podzakonski akti:

U takvim situacijama se često zna dogoditi da forma trijumfalno pobijedi nad sadržajem pa to okretanje k transparentnosti uvijek treba i kritički promatrati kroz prizmu potpunosti podataka, uporabljivosti sučelja i sličnog.

Također, mijenjaju se i očekivanja građana koji danas mogu vrlo jednostavno vidjeti standarde koje imaju gradovi izvan Hrvatske. Vrlo dobrih primjera koji su uspješno implementirali slične stvari ima i u Hrvatskoj, a Nikola navodi Rijeku. Sasvim je prirodno i opravdano da ljudi očekuju kako će se takve dobre prakse slijediti i u njihovoj zajednici:

Na kraju, pojavljuju se i neki novi akteri na političkoj sceni koji programski guraju takve inicijative, a neki od njih su na zadnjim lokalnim izborima dobili priliku to i provesti u praksi. I naša Radna skupina je rezultat ovakvih tendencija.

Inače, zašto je to proces koji ne ide brže?

Taj proces mora ići brže, naglašava Nikola i smatra kako je transparentnost o kojoj sada govorimo nulti korak, odnosno preduvjet:

Sama činjenica da je to nešto što je predmet rasprave i djelovanja je pokazatelj da smo negdje debelo zapeli. Čim prije riješimo preduvjete, tim se prije možemo baviti drugim pitanjima poput građanske participativnosti, efikasnosti i sl.

S druge strane, svaka jedinica lokalne samouprave je velik entitet ovisan o još većim entitetima, a ovo posebno vrijedi za velike gradove poput Zagreba. Čak kada bi ostavili političku dimenziju sa strane, svakom IT-jevcu poznati su pojmovi tehnološkog duga, fragmentacije te nejasnih i neoptimiziranih poslovnih procesa koji su zadani u netrivijalnim poslovnim sustavima i o koje se spotiču i najdobronamjerniji igrači:

Naravno da je posao javne uprave da rješava i tu vrstu problema, ali oni počesto padnu u drugi plan — nekad zbog budžeta (što je tema hackathona!), nekad zbog realnih prioriteta, a nekad i zbog partikularnih interesa. Ohrabrujuće je vidjeti da se sve tri komponente polako mijenjaju.

Data.gov.hr ujedno služi i kao agregator — primjerice, svi skupovi koje je objavio Zagreb se nalaze i tamo — pa može poslužiti za usporedbu i količine i kvalitete podataka koje objavljuju određene JLRS i institucije.

Gradski portal otvorenih podataka postoji, ali ne služi čemu treba

Nikola ne raspolaže kvantitativnim pokazateljima transparentnosti u Hrvatskoj, ali nam daje vlastiti dojam kao nekog “izvana” tko se trudi promatrati dostupne podatke. Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske imaju “portale otvorenih podataka” i dok na nacionalnom ima materijala, gradski je zamro.

To ne znači da se gradski podaci uopće ne objavljuju, već da su oni raštrkani po službenim stranicama Grada i da ih je nešto teže pronaći:

To je velika šteta jer među njima ima korisnih skupova podataka, ali samo za one uporne koji vrlo precizno znaju što traže. No, radi se i na novoj, ambicioznijoj verziji tog portala, kao i na koordinaciji među nadležnim uredima koji bi trebali objavljivati svoje podatke na trenutnoj verziji.

Kako će hackathon pomoći u ovome?

Od hackathona očekuju niz ideja oko podizanja svijesti i informiranja ljudi o dijelovima proračuna što bi, barem indirektno, trebalo utjecati i na to koliko su ljudima izneseni podaci jasni i pristupačni. Također, očekuju da će ovo biti samo prvi u nizu ovakvih događaja koje će organizirati Grad i gradska poduzeća i ustanove:

Neki od njih već rade na srodnim projektima, a ako ova inicijativa bude dobro primljena, nadamo se da ćemo i mi pomoći u organizaciji još ovakvih događaja koji će se baviti i temama širim od same transparentnosti.

Više o samom hackathonu

Hackathon Hackl će tražiti rješenja koja će digitalizirati zagrebački proračun i učiniti ga dostupnim svima. Građanima će omogućiti jednostavni vizualni uvid u sve gradske financijske stavke klikom na računalu, tabletu ili pametnom telefonu.

Hackathon će trajati tri dana (25.-27. veljače), od petka navečer do nedjelje prijepodne. Proračun je kompleksan dokument zbog čega su organizatori pripremiti nekoliko prezentacija i radionica te mentore koji će natjecateljima asistirati oko eventualnih pitanja.

Prijaviti se mogu programeri, dizajneri, studenti, ekonomisti, osnivači startupa, urbanisti, novinari, IT-jevci i entuzijasti. Natjecatelji će biti grupirani u multidisciplinarne timove, a u metodologiju Design Thinkinga uvest će ih HACKL mentori: Stephanie E. Trpkov (poduzetnica), Vanja Andrić (Mentor u ZICER-u) i Marko Rakar (Direktor savjetničkog društva MRAK).

Prijaviti se možete ovdje – i sretno svim natjecateljima. Za transparentnije gradove!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Što ste propustili

Tehnologija

Što o praksi agencije FIVE ima reći njezin mentor, a što student?

Zašto se studenti odluče svoje ljeto provesti baš na Boot Campu agencije FIVE, kako se pripremiti za njihovu praksu, što na njoj možete naučiti… saznali smo u razgovoru s developerom i mentorom Ivanom Vargom i bivšim polaznikom Boot Campa odnosno trenutnim zaposlenikom agencije - Branimirom Balogovićem.

Startupi i poslovanje

Nova sezona Grunteka: Prodali su 250 vrtova za obradu “na udaljeno”, planiraju i širenje preko granice

"Isusek, Isusek, kaj mi bu ve Regica rekla!", poznata je izjava Dudeka iz klasika poznatog kao Gruntovčani, a Regica bi definitivno bila iznenađena što više ne bi morala obrađivati svoj grunt, već bi ga prepustila aplikaciji koja je spojila poljoprivredu i IT.

Startupi i poslovanje

CONET Grupa: U Hrvatskoj ne tražimo radnu snagu, nego ravnopravne partnere

Hrvatska podružnica njemačke IT grupacije u 15 mjeseci od osnivanja narasla je na 55 zaposlenika. Tajna uspjeha je u prepoznavanju potencijala svakog od njih, izgradnji dugoročnih odnosa, inovaciji i visokoj razini odgovornosti.

Vodič

Digitalni HR alati: Rastuće globalno tržište osvajaju i hrvatski Jenz, Mealpass, Moontop, Improv3, Appraisly…

Digitalni alati olakšavaju posao HR-ovcima koji u suvremenim organizacijama zaposlenike trebaju privući, izmjeriti i održavati njihovo zadovoljstvo, pohvaliti i usmjeriti te nagraditi.

Startupi i poslovanje

Reorganizirali su ured po aktivnostima zaposlenika i uštedjeli stotine tisuće eura

Novi načini rada utjecali su na to kako koristimo postojeće uredske prostore, a sad je vrijeme da mi utječemo na prostor kako bismo ga prilagodili našim novim navikama i aktivnostima. Vođena tom idejom, IT tvrtka Amplexor iskoristila je priliku napraviti reorganizaciju ureda. Donosimo detaljan uvid kako su ga "iskrojili" po aktivnostima svih timova.

Startupi i poslovanje

“Bez open-sourcea digitalno društvo ne bi moglo funkcionirati, startupi nastajati, developeri razvijati…”

Ususret konferenciji "Dani otvorenih računarskih sustava" razgovaramo s organizatorima, ali i predavačima - dvojicom stručnjaka iz Italije i Nizozemske. Uz njih saznajemo više o tome koliko je otvoreni kod utkan u strukturu današnjih IT rješenja, kako je pomagao nekada te kako pomaže danas mnogim tvrtkama, institucijama i pojedincima.