Spremate se dati otkaz ili ste upravo dobili otkaz? Evo što radnici i poslodavci moraju znati

Već smo naveliko pisali kako IT nije u idealnoj situaciji posljednjih 6 mjeseci. Jedan od glavnih problema su masovna otpuštanja pa smo tako mogli vidjeti kako se, praktički preko noći, podijelilo 10.000 otkaza u gigantima poput Mete, Googlea i Twittera.

Kako to obično biva u svijetu, sve što se događa u SAD-u obično se kad-tad prelije na Europu, točnije, na nas u Hrvatskoj. Svatko tko radi u domaćoj IT industriji svjestan je ove situacije. Ponukani ovim nepovoljnim vremenima, napravili smo pregled toga kako se snaći u situaciji kad vam je najavljen otkaz ili ga vi planirate dati.

Veći dio saznanja prenosimo upravo iz razgovora s odvjetnikom Goranom Jarićem, u kojem smo nastojali pokriti obje perspektive – radnika i poslodavca, ali to ne znači kako se i vi ne biste trebali posavjetovati s odvjetnikom ako to zahtijeva situacija.

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Pa krenimo…

Što radnik mora znati?

Podnošenje ostavke u Hrvatskoj se isključivo radi pisanim putem. Radnik mora napisati kako daje otkaz, naravno, uz navedeni datum te potpis. Taj dokument predaje poslodavcu kojem ne duguje objašnjenje zašto podnosi ostavku, ali radnik ostaje dužan odraditi otkazni rok. On obično iznosi 30 dana. Također, radnik može zatražiti da otkazni rok traje kraće ili duže, ali to je stvar dogovora s poslodavcem.

Radnik ima pravo na otpremninu u samo dva slučaja: kada poslodavac daje poslovno uvjetovani otkaz ili osobno uvjetovani otkaz. To znači kako radnik nikada nema pravo na otpremninu kada sam daje otkaz.

Često u IT industriji možemo vidjeti kako radnici sklapaju NDA (Non-disclosure agreement) ugovore. NDA možemo promatrati kao ugovor između dvije strane koji praktički znači kako radnik ima pristup određenim podacima, ali ih, naravno, mora čuvati. Inače, u slučajevima kada je netko i otkrio podatke, obično je teško dokazati kako je baš taj radnik otkrio podatke.

Sve što si napravio tijekom radnog vremena vlasništvo je tvrtke!

Kada su u pitanju dokumentacija, projekti ili linije koda, nije rijetkost da radnici pretpostavljaju da su ti materijali njihovo vlasništvo. Međutim, vrijeme, a često i znanje uloženo u te materijale, nastali su tijekom radnih sati za koje vas je poslodavac platio. Osim toga, ti materijali su često i dio većeg projekta koji je na ovaj ili onaj način zaštićen dok bi ga vaše “iznošenje” van ureda tvrtke kompromitiralo na mnoge načine.

Mnoge tvrtke u svojim ugovorima vrlo jasno definiraju: sve na čemu si radio i svi materijali se smatraju vlasništvom tvrtke jer si za to bio plaćen.

Nemojte zaboraviti na godišnje odmore!

Kada radnik daje otkaz, ne smije zaboraviti na svoj godišnji odmor jer on mora biti iskorišten. Bitno je naglasiti kako se godišnji odmor računa razmjerno, što znači ako netko daje otkaz u kolovozu, potrebno je razmjerno izračunati na koliko dana godišnjeg odmora radnik ima pravo. Uz to, godišnji odmor se može koristiti tijekom otkaznog roka, a sve neiskorištene dane poslodavac mora isplatiti.

U idealnoj situaciji: dali ste otkaz i čeka vas novi posao, ali nemojte odmah zacementirati neki datum za otkaz koji niste ni najavili jer vjerojatno ne znate koliko dana godišnjeg odmora imate. Ako još niste trenutnom poslodavcu izrazili svoje želje i dogovorili datum odlaska, onda nemojte ni zakazivati točne datume s budućim. Izjasnite svoju situaciju budućem poslodavcu. Vaš odnos prema starom poslodavcu govori mnogo o vama.

Ovo je samo jedan od razloga zašto je važno prije definirati koliko dana godišnjeg imate i kako će proći proces primopredaje posla te ostale detalje koji su važni za otkazni proces.

Tražite ravnotežu između pripremanja svog odlaska i korištenja godišnjeg odmora

Poslodavcima je bitno da osigurate što više vremena za pripremanje svog odlaska i preferirat će isplatu tih neiskorištenih dana godišnjeg. U svakom slučaju, najbolje je da postignete kompromis koji će i vama dopustiti da se odmorite između dva posla, ali i dati svima u firmi dovoljno vremena da se pripreme u prijenosu posla i pronađu novi kadar.

Iako prijenos znanja nije propisan zakonskom odredbom često jest ugovorom o radu. Osim toga, prijenos znanja pogotovo je važan ako je prije utvrđeno da će radnik imati pristup i/ili obvezu usvajanju određenih stručnih vještina i znanja.

Kada poslodavac daje otkaz radniku…

Sada prijeđimo na suprotnu perspektivu, to jest, perspektivu poslodavca. Radnik ne mora obrazložiti zašto daje otkaz, ali poslodavac uvijek mora obrazložiti zašto daje otkaz radniku. Govorimo o nečem izrazito važnom jer svaki otkaz je potencijalna tužba.

Ako poslodavac daje otkaz radniku, a radnik smatra kako taj otkaz nije opravdan, poslodavac može imati problem jer radnik može osporavati svaki otkaz.

Zamislimo situaciju u kojoj radnik pod utjecajem alkohola uništava imovinu tvrtke s drugim ljudima koji nisu zaposlenici te tvrtke. Očekivani potez poslodavca je davanje otkaza tom radniku, ali ako radnik smatra kako otkaz nije opravdan, poslodavac na sudu mora “svim silama” dokazati kako se ipak radi o opravdanom otkazu.

Kakve otkaze poslodavac može dati:

• Poslovno uvjetovani otkaz (npr. smanjenje razine posla i reorganizacija rada),
• Osobno uvjetovani otkaz (npr. gubitak vještina za obavljanje posla, nastanak trajnih osobina koje trajno onemogućuju nastavak rada, a ne postoje drugi poslovi gdje bi mogao raditi),
• Otkaz uvjetovan iskrivljenim ponašanjem,
• Izvanredni otkaz (toliko teška povreda da nije moguće da se posao nastavi i jedan dan više).

Poslovno uvjetovani otkazi iliti tehnološki višak…

Ipak, možemo očekivati kako će poslovno uvjetovani otkazi biti popularni u ovoj krizi. Takav otkaz se daje kada zaposlenikov posao više nije potreban, kada se ukine njegovo radno mjesto, kada ima viška radne snage ili kada je došlo do reorganizacije posla.

Ako poslodavac zapošljava više od 20 radnika, Zakon o radu ga obvezuje da donese pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca. Također, pri odabiru osobe koja će dobiti poslovno uvjetovani otkaz, poslodavac je dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koji terete radnika. Poslodavac koji zapošljava manje od 20 ljudi, nije dužan davati otkaz prema ovim uvjetima.

Uz to, nužno je postojanje načina bodovanja radnika kako bi poslodavac dokazao kako je vrednovao radnike, a to je informacija koju radnik ima pravo znati. Mora biti jasno naznačeno kako su kriteriji otkazivanja doneseni prije davanja otkaza.

I konačno, ako se stanje u tvrtki popravilo unutar 6 mjeseci i poslodavac želi ponovno zaposliti nekoga na mjestu gdje je pružen otkaz, onda se poslodavac prvo s ponudom mora javiti osobi koja je dobila otkaz. Inače, ako želi direktno zapošljavati nekog drugog na toj poziciji, mora pričekati barem 6 mjeseci.