Je li na putu prema uspjehu bolje tražiti pravu startup ideju ili rješavati pravi problem?

Kako bismo razjasnili koja je razlika između ideje i problema i kako oni idu jedno s drugim, što je prije ideja ili problem, kokoš ili jaje, počnimo profesorski – od definicije.

Što je uopće ideja, a što problem?

Prema Oxfordskom rječniku: “Ideja je misao ili sugestija kao mogući poticaj akcije”. Naglasimo ovdje da se radi o mišlju ili sugestiji pa potražimo što je to problem u istom izvoru: “Problem je stvar ili situacija koja se smatra nepoželjnom ili štetnom i s kojom se treba suočiti i prevladati”. Kod problema naglasimo da se radi o stvari ili situaciji te se pitamo još jednom – koja je razlika između ideje i problema? Po svemu sudeći, razlika je što problem postoji, a ideja je plod naše mašte.

Zamislimo da onaj naslov s početka teksta govori o nama, startupu čija ideja je zaradila milijune i vratimo se postupno u prošlost. Da bismo zaradili milijune, moramo stvarati prihod. Prihod ćemo stvarati ako prodajemo svoj proizvod korisnicima, a korisnici će kupiti naš proizvod ako ga žele koristiti. Oni ga žele koristiti ako on rješava njihov problem, a on će riješiti njihov problem ako taj problem postoji. Sada smo se probudili, na početku smo puta i razumijemo zašto je razlika u postojanju problema naspram ideje ključna. Potvrditi postojanje problema može jedino korisnik i nazivamo ga validacijom korisnika, postupkom testiranja pretpostavke o problemu.

Prije svega, validirajmo tržište

Prije validacije problema, nužno je validirati tržište, dokazati da postoje korisnici zamišljenih osobina koji imaju problem. Zatim se pitamo je li predmetni problem značajan za korisnike i validiramo postojanje problema. Ako uspijemo validirati problem, zagrebli smo po površini preduvjeta da stvorimo uspješan startup – imamo problem, a što sad?

Validirano tržište i problem pružaju mogućnost stvaranja pretpostavki o rješenju. Pogađate, sljedeće validiramo rješenje i pitamo se hoće li ga koristiti i žele li korisnici platiti naše rješenje.

Ideje nastaju nakon razmišljanja o problemu

Toliko smo se okupirali problemima da smo zaboravili na ideju iz naslova, ali nismo još završili s idejom, ona je i dalje prisutna – ne jedna, ideja ima beskonačno mnogo. Razvijajući korisnike, prolazeći kroz iteracije validacija i sakupljajući mnogo povratnih informacija, javljat će se mnoge ideje. Sve zdrave ideje nastaju kao poticaj razmišljanja o problemu i traženju njegovog rješenja koje bi korisnik platio.

Ograničiti se samo na jednu početnu ideju drastično ograničava naše šanse za uspjeh, a istražujući mnogo njih kroz postupak razvoja korisnika dopuštamo korisnicima da nam pomognu u odabiru onih ideja koje će uspjeti.

Prekretnica: Validiranje problema

Odabrati pravi problem i validirati ga, prekretnica je u stvaranju našeg startupa. Problemi mogu biti bol, potreba ili želja, a njegovo rješenje ili posao koji ćemo obaviti za kupca mora dati vrijednost veću od monetarne naknade koju ćemo za uzvrat tražiti. Savladavanje prepreke umjesto korisnika i omogućavanje korisniku dolazak do cilja, naša je ključna vrijednost.

Validiranje problema moguće je napraviti na mnogo načina, ali i na mnogo neispravnih načina nakon kojih nemamo validirani problem nego nasumičnih korisnika koji će potvrditi kako je, eto, baš slučajno problem koji smo identificirali njegov najveći životni problem. Kako bismo ispravno validirali problem, nužno je koristiti strukturu i držati se pravila. Primjer problema definirat ćemo prema Lean Startup Drill metodi koristeći segment Lean Startup Drill Boarda.

Tri ključna pitanja

Počinjemo s jednostavnim opisom problema koji želimo riješiti i to na način da odgovorimo na pitanja:

• Koji je problem?
• Tko ima problem?
• Zašto baš ja želim riješiti ovaj problem? 

Prva dva pitanja možda vam se čine logična, ali treće pitanje djeluje kao da odudara od konteksta. Ali to nije tako. Naime, motivacija i strast za rješavanjem problema jednako su važni kao i kvaliteta problema, u protivnom niz prepreka i iskušenja, koji se javljaju na poduzetničkom putu, bit će snažniji od naše upornosti. Stoga, vrlo je važno svjesno odabrati problem u koji zaista osobno vjerujemo i želimo njegovo rješenje. 

Pokušajmo s jednim primjerom definiranja problema:

Osobe s uredskim poslovima često se žale na bol u leđima. Čujem taj problem od mnogih prijatelja i poznanika. Pet godina aktivno se bavim fizioterapijom te imam iskustva s liječenjem ovog problema. 

Što pretpostavljate da znate o problemu?

Nakon što smo ukratko objasnili problem, potrebno je definirati prve pretpostavke o problemu koje ćemo validirati s korisnicima. Za definiranje pretpostavki također nam mogu poslužiti pomoćna pitanja:

1. Koji je uzrok problema? “Dugotrajno sjedenje na stolcu u uredu bez odgovarajućeg kretanja.”
2. Koje su posljedice problema? “Bol u leđima i izostanak s posla.”
3. Zašto problem nije riješen? “Ljudi su nedovoljno osviješteni o problemu i posljedicama.”

Početne pretpostavke su definirane i od njih počinje razvoj korisnika. Eksperimentima od kojih su u ovoj fazi najučinkovitiji razgovori s korisnicima metoda su validiranja problema. Kako provesti ispravan eksperiment i kuda dalje, govorit ćemo u nekom od narednih članaka, a u međuvremenu možete pročitati članak na temu korisničke validacije ili nauči i doživi postupak razvoja korisnika do problem/solution fita na jednom od Lean Startup Drill događaja. 

Sretno s pronalaskom problema koji treba rješenje!