Je li bolje tražiti pravu ideju ili rješavati pravi problem?

Je li na putu prema uspjehu bolje tražiti pravu startup ideju ili rješavati pravi problem?

Često u masovnim medijima čitamo i čujemo citate poput "Imali su sjajnu ideju i zaradili milijune" i naravno da većina mahnito klikće na članak da bi otkrili tajnu kako ostvariti isti uspjeh. Osim u iznimnim slučajevima velike kreativnosti, sreće i hrabrosti, većina "ideja" koje donose milijune (recimo da je to nacionalna mjera uspjeha) rješenja su problema koji postoje na tržištu.

ideja

Kako bismo razjasnili koja je razlika između ideje i problema i kako oni idu jedno s drugim, što je prije ideja ili problem, kokoš ili jaje, počnimo profesorski – od definicije.

Što je uopće ideja, a što problem?

Prema Oxfordskom rječniku: “Ideja je misao ili sugestija kao mogući poticaj akcije”. Naglasimo ovdje da se radi o mišlju ili sugestiji pa potražimo što je to problem u istom izvoru: “Problem je stvar ili situacija koja se smatra nepoželjnom ili štetnom i s kojom se treba suočiti i prevladati”. Kod problema naglasimo da se radi o stvari ili situaciji te se pitamo još jednom – koja je razlika između ideje i problema? Po svemu sudeći, razlika je što problem postoji, a ideja je plod naše mašte.

Zamislimo da onaj naslov s početka teksta govori o nama, startupu čija ideja je zaradila milijune i vratimo se postupno u prošlost. Da bismo zaradili milijune, moramo stvarati prihod. Prihod ćemo stvarati ako prodajemo svoj proizvod korisnicima, a korisnici će kupiti naš proizvod ako ga žele koristiti. Oni ga žele koristiti ako on rješava njihov problem, a on će riješiti njihov problem ako taj problem postoji. Sada smo se probudili, na početku smo puta i razumijemo zašto je razlika u postojanju problema naspram ideje ključna. Potvrditi postojanje problema može jedino korisnik i nazivamo ga validacijom korisnika, postupkom testiranja pretpostavke o problemu.

Prije svega, validirajmo tržište

Prije validacije problema, nužno je validirati tržište, dokazati da postoje korisnici zamišljenih osobina koji imaju problem. Zatim se pitamo je li predmetni problem značajan za korisnike i validiramo postojanje problema. Ako uspijemo validirati problem, zagrebli smo po površini preduvjeta da stvorimo uspješan startup – imamo problem, a što sad?

Validirano tržište i problem pružaju mogućnost stvaranja pretpostavki o rješenju. Pogađate, sljedeće validiramo rješenje i pitamo se hoće li ga koristiti i žele li korisnici platiti naše rješenje.

Ideje nastaju nakon razmišljanja o problemu

Razvoj korisnika

Toliko smo se okupirali problemima da smo zaboravili na ideju iz naslova, ali nismo još završili s idejom, ona je i dalje prisutna – ne jedna, ideja ima beskonačno mnogo. Razvijajući korisnike, prolazeći kroz iteracije validacija i sakupljajući mnogo povratnih informacija, javljat će se mnoge ideje. Sve zdrave ideje nastaju kao poticaj razmišljanja o problemu i traženju njegovog rješenja koje bi korisnik platio.

Ograničiti se samo na jednu početnu ideju drastično ograničava naše šanse za uspjeh, a istražujući mnogo njih kroz postupak razvoja korisnika dopuštamo korisnicima da nam pomognu u odabiru onih ideja koje će uspjeti.

Prekretnica: Validiranje problema

Ideja_problem_rješenje

Odabrati pravi problem i validirati ga, prekretnica je u stvaranju našeg startupa. Problemi mogu biti bol, potreba ili želja, a njegovo rješenje ili posao koji ćemo obaviti za kupca mora dati vrijednost veću od monetarne naknade koju ćemo za uzvrat tražiti. Savladavanje prepreke umjesto korisnika i omogućavanje korisniku dolazak do cilja, naša je ključna vrijednost.

Validiranje problema moguće je napraviti na mnogo načina, ali i na mnogo neispravnih načina nakon kojih nemamo validirani problem nego nasumičnih korisnika koji će potvrditi kako je, eto, baš slučajno problem koji smo identificirali njegov najveći životni problem. Kako bismo ispravno validirali problem, nužno je koristiti strukturu i držati se pravila. Primjer problema definirat ćemo prema Lean Startup Drill metodi koristeći segment Lean Startup Drill Boarda.

Tri ključna pitanja

Definiranje problema

Počinjemo s jednostavnim opisom problema koji želimo riješiti i to na način da odgovorimo na pitanja:

  • Koji je problem?
  • Tko ima problem?
  • Zašto baš ja želim riješiti ovaj problem? 

Prva dva pitanja možda vam se čine logična, ali treće pitanje djeluje kao da odudara od konteksta. Ali to nije tako. Naime, motivacija i strast za rješavanjem problema jednako su važni kao i kvaliteta problema, u protivnom niz prepreka i iskušenja, koji se javljaju na poduzetničkom putu, bit će snažniji od naše upornosti. Stoga, vrlo je važno svjesno odabrati problem u koji zaista osobno vjerujemo i želimo njegovo rješenje. 

Pokušajmo s jednim primjerom definiranja problema:

Osobe s uredskim poslovima često se žale na bol u leđima. Čujem taj problem od mnogih prijatelja i poznanika. Pet godina aktivno se bavim fizioterapijom te imam iskustva s liječenjem ovog problema. 

Što pretpostavljate da znate o problemu?

Nakon što smo ukratko objasnili problem, potrebno je definirati prve pretpostavke o problemu koje ćemo validirati s korisnicima. Za definiranje pretpostavki također nam mogu poslužiti pomoćna pitanja:

  1. Koji je uzrok problema? “Dugotrajno sjedenje na stolcu u uredu bez odgovarajućeg kretanja.”
  2. Koje su posljedice problema? “Bol u leđima i izostanak s posla.”
  3. Zašto problem nije riješen? “Ljudi su nedovoljno osviješteni o problemu i posljedicama.”

Početne pretpostavke su definirane i od njih počinje razvoj korisnika. Eksperimentima od kojih su u ovoj fazi najučinkovitiji razgovori s korisnicima metoda su validiranja problema. Kako provesti ispravan eksperiment i kuda dalje, govorit ćemo u nekom od narednih članaka, a u međuvremenu možete pročitati članak na temu korisničke validacije ili nauči i doživi postupak razvoja korisnika do problem/solution fita na jednom od Lean Startup Drill događaja

Sretno s pronalaskom problema koji treba rješenje!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Može li popravi.to, najnovija platforma za prijavu štete u gradovima, zaživjeti na razini cijele Hrvatske?

Dobili smo još jednu servisnu aplikaciju za prijavu štete u našem gradu, ova je izgrađena na open-source tehnologiji, za cijelu Hrvatsku, nastala volonterskim radom udruge Code for Croatia. Hoće li joj to pomoći da zaživi?

Što ste propustili

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Startupi i poslovanje

Otvoren najmoderniji podatkovni centar u regiji vrijedan 11 milijuna eura

Drugi po redu podatkovni centar A1 Hrvatska diči se sa čak šest ISO certifikata.

Društvene mreže

Zašto svaki brend, koji želi mjeriti uspješnost na Facebooku, treba odraditi Brand Lift studiju?

Ako ljudi koji su izloženi oglasu zapamte brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi, znamo da kampanja ima učinak. No, kako to mjeriti?