Je li bolje tražiti pravu ideju ili rješavati pravi problem?

Je li na putu prema uspjehu bolje tražiti pravu startup ideju ili rješavati pravi problem?

Često u masovnim medijima čitamo i čujemo citate poput "Imali su sjajnu ideju i zaradili milijune" i naravno da većina mahnito klikće na članak da bi otkrili tajnu kako ostvariti isti uspjeh. Osim u iznimnim slučajevima velike kreativnosti, sreće i hrabrosti, većina "ideja" koje donose milijune (recimo da je to nacionalna mjera uspjeha) rješenja su problema koji postoje na tržištu.

ideja

Kako bismo razjasnili koja je razlika između ideje i problema i kako oni idu jedno s drugim, što je prije ideja ili problem, kokoš ili jaje, počnimo profesorski – od definicije.

Što je uopće ideja, a što problem?

Prema Oxfordskom rječniku: “Ideja je misao ili sugestija kao mogući poticaj akcije”. Naglasimo ovdje da se radi o mišlju ili sugestiji pa potražimo što je to problem u istom izvoru: “Problem je stvar ili situacija koja se smatra nepoželjnom ili štetnom i s kojom se treba suočiti i prevladati”. Kod problema naglasimo da se radi o stvari ili situaciji te se pitamo još jednom – koja je razlika između ideje i problema? Po svemu sudeći, razlika je što problem postoji, a ideja je plod naše mašte.

Zamislimo da onaj naslov s početka teksta govori o nama, startupu čija ideja je zaradila milijune i vratimo se postupno u prošlost. Da bismo zaradili milijune, moramo stvarati prihod. Prihod ćemo stvarati ako prodajemo svoj proizvod korisnicima, a korisnici će kupiti naš proizvod ako ga žele koristiti. Oni ga žele koristiti ako on rješava njihov problem, a on će riješiti njihov problem ako taj problem postoji. Sada smo se probudili, na početku smo puta i razumijemo zašto je razlika u postojanju problema naspram ideje ključna. Potvrditi postojanje problema može jedino korisnik i nazivamo ga validacijom korisnika, postupkom testiranja pretpostavke o problemu.

Prije svega, validirajmo tržište

Prije validacije problema, nužno je validirati tržište, dokazati da postoje korisnici zamišljenih osobina koji imaju problem. Zatim se pitamo je li predmetni problem značajan za korisnike i validiramo postojanje problema. Ako uspijemo validirati problem, zagrebli smo po površini preduvjeta da stvorimo uspješan startup – imamo problem, a što sad?

Validirano tržište i problem pružaju mogućnost stvaranja pretpostavki o rješenju. Pogađate, sljedeće validiramo rješenje i pitamo se hoće li ga koristiti i žele li korisnici platiti naše rješenje.

Ideje nastaju nakon razmišljanja o problemu

Razvoj korisnika

Toliko smo se okupirali problemima da smo zaboravili na ideju iz naslova, ali nismo još završili s idejom, ona je i dalje prisutna – ne jedna, ideja ima beskonačno mnogo. Razvijajući korisnike, prolazeći kroz iteracije validacija i sakupljajući mnogo povratnih informacija, javljat će se mnoge ideje. Sve zdrave ideje nastaju kao poticaj razmišljanja o problemu i traženju njegovog rješenja koje bi korisnik platio.

Ograničiti se samo na jednu početnu ideju drastično ograničava naše šanse za uspjeh, a istražujući mnogo njih kroz postupak razvoja korisnika dopuštamo korisnicima da nam pomognu u odabiru onih ideja koje će uspjeti.

Prekretnica: Validiranje problema

Ideja_problem_rješenje

Odabrati pravi problem i validirati ga, prekretnica je u stvaranju našeg startupa. Problemi mogu biti bol, potreba ili želja, a njegovo rješenje ili posao koji ćemo obaviti za kupca mora dati vrijednost veću od monetarne naknade koju ćemo za uzvrat tražiti. Savladavanje prepreke umjesto korisnika i omogućavanje korisniku dolazak do cilja, naša je ključna vrijednost.

Validiranje problema moguće je napraviti na mnogo načina, ali i na mnogo neispravnih načina nakon kojih nemamo validirani problem nego nasumičnih korisnika koji će potvrditi kako je, eto, baš slučajno problem koji smo identificirali njegov najveći životni problem. Kako bismo ispravno validirali problem, nužno je koristiti strukturu i držati se pravila. Primjer problema definirat ćemo prema Lean Startup Drill metodi koristeći segment Lean Startup Drill Boarda.

Tri ključna pitanja

Definiranje problema

Počinjemo s jednostavnim opisom problema koji želimo riješiti i to na način da odgovorimo na pitanja:

  • Koji je problem?
  • Tko ima problem?
  • Zašto baš ja želim riješiti ovaj problem? 

Prva dva pitanja možda vam se čine logična, ali treće pitanje djeluje kao da odudara od konteksta. Ali to nije tako. Naime, motivacija i strast za rješavanjem problema jednako su važni kao i kvaliteta problema, u protivnom niz prepreka i iskušenja, koji se javljaju na poduzetničkom putu, bit će snažniji od naše upornosti. Stoga, vrlo je važno svjesno odabrati problem u koji zaista osobno vjerujemo i želimo njegovo rješenje. 

Pokušajmo s jednim primjerom definiranja problema:

Osobe s uredskim poslovima često se žale na bol u leđima. Čujem taj problem od mnogih prijatelja i poznanika. Pet godina aktivno se bavim fizioterapijom te imam iskustva s liječenjem ovog problema. 

Što pretpostavljate da znate o problemu?

Nakon što smo ukratko objasnili problem, potrebno je definirati prve pretpostavke o problemu koje ćemo validirati s korisnicima. Za definiranje pretpostavki također nam mogu poslužiti pomoćna pitanja:

  1. Koji je uzrok problema? “Dugotrajno sjedenje na stolcu u uredu bez odgovarajućeg kretanja.”
  2. Koje su posljedice problema? “Bol u leđima i izostanak s posla.”
  3. Zašto problem nije riješen? “Ljudi su nedovoljno osviješteni o problemu i posljedicama.”

Početne pretpostavke su definirane i od njih počinje razvoj korisnika. Eksperimentima od kojih su u ovoj fazi najučinkovitiji razgovori s korisnicima metoda su validiranja problema. Kako provesti ispravan eksperiment i kuda dalje, govorit ćemo u nekom od narednih članaka, a u međuvremenu možete pročitati članak na temu korisničke validacije ili nauči i doživi postupak razvoja korisnika do problem/solution fita na jednom od Lean Startup Drill događaja

Sretno s pronalaskom problema koji treba rješenje!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Što čini dobrog projektnog menadžera, po čemu se prepoznaje uspješan projekt, kako spriječiti nesporazume na vrijeme... saznali smo prošli tjedan na Job Fair Meetupu uz stručnjake vodećih hrvatskih IT tvrtki.

Što ste propustili

Video

Kristijan Iličić o avanturama na putovanjima u doba korone i vulkana: Sve je to poslovna investicija

Kristijan Iličić mnogima je poznat kao “travel influencer”, moderni putopisac, a s putovanjima nije stao ni za vrijeme pandemije koronavirusa, kad mnogi slični njemu jesu.

Kultura 2.0

Terrible Creations i Enigmarium donose “Mačka u vreći”: Pretplatite se na sadržaj za – igranje! (ne na mačke)

Nitko ne voli kad očekuje nešto, a na kraju dobije "mačka u vreći", no vreća o kojoj danas pišem donosi samo ugodna iznenađenja.

Startupi i poslovanje

Barrage: najbolje čuvana tajna osječkog IT sektora ili samo normalna firma od 100 ljudi?

Bez guglanja, recite mi - koje su tri stvari kojima se bavi tvrtka Barrage iz Osijeka, dobitnik nagrade za najboljeg poslodavca i firma koja zapošljava više od 100 ljudi?

Startupi i poslovanje

Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj uz STEP RI pokreće Big Bang Camp program za znanstvenike i poduzetnike

Ako si znanstvenik, poduzetnik, mala ili srednja tvrtka koja razvija specifičnu tehnologiju ili tehnološka rješenja, evo prilike za stručno savjetovanje.

Društvene mreže

Pandemija je prijetila našem obiteljskom biznisu prodaje božura. Društvene mreže su ga preporodile

Prošlogodišnje zatvaranje gospodarstva kao rezultat nepovoljne epidemiološke situacije dovelo je do zatvaranja našeg uobičajenog tržišta. Toliko je situacija izgledala bezizlazna i pesimistična da smo bili pred odlukom da niti ne beremo naše božure.

Startupi i poslovanje

Godinu dana nakon akvizicije: Direktori Playrixa Croatia o razvoju igara i poslovanju

U velikom intervjuu sa su-osnivačima (bivšeg) Cateia Gamesa otkrivamo detalje kako im je protekla godina pod imenom Playrix Croatia i koje poslovne, dizajnerske i programerske promjene je to donijelo sa sobom.