Je li bolje tražiti pravu ideju ili rješavati pravi problem?

Je li na putu prema uspjehu bolje tražiti pravu startup ideju ili rješavati pravi problem?

Često u masovnim medijima čitamo i čujemo citate poput "Imali su sjajnu ideju i zaradili milijune" i naravno da većina mahnito klikće na članak da bi otkrili tajnu kako ostvariti isti uspjeh. Osim u iznimnim slučajevima velike kreativnosti, sreće i hrabrosti, većina "ideja" koje donose milijune (recimo da je to nacionalna mjera uspjeha) rješenja su problema koji postoje na tržištu.

ideja

Kako bismo razjasnili koja je razlika između ideje i problema i kako oni idu jedno s drugim, što je prije ideja ili problem, kokoš ili jaje, počnimo profesorski – od definicije.

Što je uopće ideja, a što problem?

Prema Oxfordskom rječniku: “Ideja je misao ili sugestija kao mogući poticaj akcije”. Naglasimo ovdje da se radi o mišlju ili sugestiji pa potražimo što je to problem u istom izvoru: “Problem je stvar ili situacija koja se smatra nepoželjnom ili štetnom i s kojom se treba suočiti i prevladati”. Kod problema naglasimo da se radi o stvari ili situaciji te se pitamo još jednom – koja je razlika između ideje i problema? Po svemu sudeći, razlika je što problem postoji, a ideja je plod naše mašte.

Zamislimo da onaj naslov s početka teksta govori o nama, startupu čija ideja je zaradila milijune i vratimo se postupno u prošlost. Da bismo zaradili milijune, moramo stvarati prihod. Prihod ćemo stvarati ako prodajemo svoj proizvod korisnicima, a korisnici će kupiti naš proizvod ako ga žele koristiti. Oni ga žele koristiti ako on rješava njihov problem, a on će riješiti njihov problem ako taj problem postoji. Sada smo se probudili, na početku smo puta i razumijemo zašto je razlika u postojanju problema naspram ideje ključna. Potvrditi postojanje problema može jedino korisnik i nazivamo ga validacijom korisnika, postupkom testiranja pretpostavke o problemu.

Prije svega, validirajmo tržište

Prije validacije problema, nužno je validirati tržište, dokazati da postoje korisnici zamišljenih osobina koji imaju problem. Zatim se pitamo je li predmetni problem značajan za korisnike i validiramo postojanje problema. Ako uspijemo validirati problem, zagrebli smo po površini preduvjeta da stvorimo uspješan startup – imamo problem, a što sad?

Validirano tržište i problem pružaju mogućnost stvaranja pretpostavki o rješenju. Pogađate, sljedeće validiramo rješenje i pitamo se hoće li ga koristiti i žele li korisnici platiti naše rješenje.

Ideje nastaju nakon razmišljanja o problemu

Razvoj korisnika

Toliko smo se okupirali problemima da smo zaboravili na ideju iz naslova, ali nismo još završili s idejom, ona je i dalje prisutna – ne jedna, ideja ima beskonačno mnogo. Razvijajući korisnike, prolazeći kroz iteracije validacija i sakupljajući mnogo povratnih informacija, javljat će se mnoge ideje. Sve zdrave ideje nastaju kao poticaj razmišljanja o problemu i traženju njegovog rješenja koje bi korisnik platio.

Ograničiti se samo na jednu početnu ideju drastično ograničava naše šanse za uspjeh, a istražujući mnogo njih kroz postupak razvoja korisnika dopuštamo korisnicima da nam pomognu u odabiru onih ideja koje će uspjeti.

Prekretnica: Validiranje problema

Ideja_problem_rješenje

Odabrati pravi problem i validirati ga, prekretnica je u stvaranju našeg startupa. Problemi mogu biti bol, potreba ili želja, a njegovo rješenje ili posao koji ćemo obaviti za kupca mora dati vrijednost veću od monetarne naknade koju ćemo za uzvrat tražiti. Savladavanje prepreke umjesto korisnika i omogućavanje korisniku dolazak do cilja, naša je ključna vrijednost.

Validiranje problema moguće je napraviti na mnogo načina, ali i na mnogo neispravnih načina nakon kojih nemamo validirani problem nego nasumičnih korisnika koji će potvrditi kako je, eto, baš slučajno problem koji smo identificirali njegov najveći životni problem. Kako bismo ispravno validirali problem, nužno je koristiti strukturu i držati se pravila. Primjer problema definirat ćemo prema Lean Startup Drill metodi koristeći segment Lean Startup Drill Boarda.

Tri ključna pitanja

Definiranje problema

Počinjemo s jednostavnim opisom problema koji želimo riješiti i to na način da odgovorimo na pitanja:

  • Koji je problem?
  • Tko ima problem?
  • Zašto baš ja želim riješiti ovaj problem? 

Prva dva pitanja možda vam se čine logična, ali treće pitanje djeluje kao da odudara od konteksta. Ali to nije tako. Naime, motivacija i strast za rješavanjem problema jednako su važni kao i kvaliteta problema, u protivnom niz prepreka i iskušenja, koji se javljaju na poduzetničkom putu, bit će snažniji od naše upornosti. Stoga, vrlo je važno svjesno odabrati problem u koji zaista osobno vjerujemo i želimo njegovo rješenje. 

Pokušajmo s jednim primjerom definiranja problema:

Osobe s uredskim poslovima često se žale na bol u leđima. Čujem taj problem od mnogih prijatelja i poznanika. Pet godina aktivno se bavim fizioterapijom te imam iskustva s liječenjem ovog problema. 

Što pretpostavljate da znate o problemu?

Nakon što smo ukratko objasnili problem, potrebno je definirati prve pretpostavke o problemu koje ćemo validirati s korisnicima. Za definiranje pretpostavki također nam mogu poslužiti pomoćna pitanja:

  1. Koji je uzrok problema? “Dugotrajno sjedenje na stolcu u uredu bez odgovarajućeg kretanja.”
  2. Koje su posljedice problema? “Bol u leđima i izostanak s posla.”
  3. Zašto problem nije riješen? “Ljudi su nedovoljno osviješteni o problemu i posljedicama.”

Početne pretpostavke su definirane i od njih počinje razvoj korisnika. Eksperimentima od kojih su u ovoj fazi najučinkovitiji razgovori s korisnicima metoda su validiranja problema. Kako provesti ispravan eksperiment i kuda dalje, govorit ćemo u nekom od narednih članaka, a u međuvremenu možete pročitati članak na temu korisničke validacije ili nauči i doživi postupak razvoja korisnika do problem/solution fita na jednom od Lean Startup Drill događaja

Sretno s pronalaskom problema koji treba rješenje!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.