Kako zaštiti svoju privatnost i anonimnost na Internetu - uz Tor

Kako zaštiti svoju privatnost i anonimnost na Internetu – uz Tor

Mislite da ste anonimni na Internetu? Analizom prometa može vam se blokirati pristup određenim sadržajima ili pak analizirati vaše navike. Ukoliko zaista želite ostati anonimni, postoji rješenje - Tor. Radi se o otvorenoj mreži i aplikaciji koju novinari, blogeri, ali i državne agencije koriste kako bi se zaštitili. U prvom od dva članka, upoznat ćete namjenu Tora te tko ga sve koristi. Decentralizirana i otvorena priroda Interneta po definiciji uvelike otežava bilo kakve pokušaje kontrole nad informacijama koje se na njemu pojavljuju. No, samo zato što je nešto teško ne znači da to nitko ne pokušava. Privatnost i anonimnost postaju sve češće spominjani problemi na mreži svih mreža.

Mislite da ste anonimni na Internetu? Analizom prometa može vam se blokirati pristup određenim sadržajima ili pak analizirati vaše navike. Ukoliko zaista želite ostati anonimni, postoji rješenjeTor. Radi se o otvorenoj mreži i aplikaciji koju novinari, blogeri, ali i državne agencije koriste kako bi se zaštitili. U prvom od dva članka, upoznat ćete namjenu Tora te tko ga sve koristi.

Decentralizirana i otvorena priroda Interneta po definiciji uvelike otežava bilo kakve pokušaje kontrole nad informacijama koje se na njemu pojavljuju.

No, samo zato što je nešto teško ne znači da to nitko ne pokušava. Privatnost i anonimnost postaju sve češće spominjani problemi na mreži svih mreža.

Što nedostaje enkripciji?

Tor možete besplatno koristiti za zaštitu svoje privatnosti

Svaki se paket na internetu sastoji od dva dijela: zaglavlja (header) koji sadrži informacije o ishodištu, odredištu, veličini i sličnim metapodacima, te samih podataka koje paket prenosi. SSL i TLS enkripcija se brine za zaštitu samih podataka, no ne i zaglavlja, te time ne smanjuje rizik od analize prometa (traffic analysis).

Analiza prometa koristi podatke iz zaglavlja kako bi otkrila tko na mreži razgovara s kime čime se, primjerice, mogu dobiti podaci o zemlji iz koje je paket potekao ili o računalu na Internetu kojem je namijenjen. Ti se podaci onda mogu iskoristiti za blokiranje pristupa sadržaju ili analizu navika, narušavajući vašu privatnost.

Korak ka rješenju – onion routing

Tor je otvorena mreža i aplikacija nastala 2002. godine čiji je cilj poboljšanje privatnosti i sigurnosti korisnika na Internetu. Počevši u Naval Research Laboratoryju u SAD-u, ubrzo ga je pod svoje okrilje uzeo Electronic Frontier Foundation da bi danas projektom upravljao The Tor Project, Inc. Radi na svim popularnijim operativnim sustavima (Windowsima, MacOS X-u i GNU/Linuxu) i potpuno je slobodan i besplatan za korištenje.

Kako radi Tor? (Preuzeto s Torove službene web stranice)

Protiv problema analize prometa se bori jednostavnim, ali genijalnim principom onion routinga: pakete na odredište umjesto direktno dostavlja preko nekoliko računala u mreži (čvorova ili routera), od kojeg svako računalo zna samo s kojeg je računala dobilo paket i kojem računalu treba poslati paket.

Unutar tog procesa se još dodaje i enkripcija gdje svaki router enkriptira poruku za sljedeća računala u nizu svojim javnim ključem. Slojevitost je razlog zašto se cijeli proces zove “onion” (engl. luk) routing. Da bi se došlo do nekog sloja u sredini, potrebno je dekriptirati sve slojeve koji mu prethode.

Tko koristi Tor i zašto?

Korisnici Tora su raznoliki, s jednim zajedničkim motivom – anonimnošću na Internetu. No, određene su skupine ljudi i struke našle posebno utočište u Torovoj mreži, a to su:

  • Novinari i blogeri koji izvještavaju o osjetljivim temama iz država koje ograničavaju pristup informacijama i slobodu govora na internetu (npr. Kina);
  • Državljani dotičnih zemalja koji žele pristupiti inače blokiranim informacijama na internetu;
  • Državne agencije i vojske, jer je Tor isprva razvijen u američkom Naval Research Laboratoryju.

Tor je bio jedan od načina na koji je bilo moguće pristupiti nedavno objavljenom registru branitelja nakon što je pružatelj hosting usluga u SAD-u blokirao pristup stranicama s hrvatskih IP adresa radi velike količine prometa. Na odredištu paketi izgledaju kao da su poslani izravno sa zadnjeg čvora umjesto s vašeg računala. S obzirom da su šanse da se zadnji u nizu routera nalazi u Hrvatskoj vrlo male, paketi su prolazili bez problema.

Privatnost i anonimnost... (Snimio Markus Mayer)

Naravno, Tor se može koristiti i u manje plemenite svrhe poput zabilježenog slučaja distribucije dječje pornografije, što je problem kojeg dijele mnogi srodni servisi poput Freenet. Ljudi uključeni u projekt su svjesni tog problema, no smatraju da kriminalci na raspolaganju imaju puno bolje alate za anonimnost budući da su spremni na raznorazne ilegalne radnje te da ih prisustvo ili odsustvo Tora u tom slučaju teško može spriječiti.

Je li Tor konačno rješenje za anonimnost?

Važno je napomenuti da Tor nije konačno rješenje za anonimnost na Internetu, već samo vrlo dobar početni korak. Čak i kod onion routinga postoji niz ograničenja i slabosti koje se mogu iskoristiti za narušavanje privatnosti, a iluzija privatnosti može biti mnogo opasnija od njenog odsustva.

Torova dokumentacija je prilično dobra i detaljno opisuje način na koji cijela mreža radi, što je ujedno i zgodan način da se malo detaljnije upoznate s načinom na koji radi sam internet. Iako većina nas nema što skrivati, prava na pristup informacijama i privatnost su vrlo važan dio i online i offline svijeta. Zbog toga je vrlo korisno biti svjestan načina za ostvarivanje dotičnih.

U nastavku ovog članka ćemo pogledati kako upogoniti Tor na vlastitom računalu i kako ga što bezbolnije koristiti u slučaju potrebe.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Hrvoje Mihajlic

    Hrvoje Mihajlic

    16. 04. 2010. u 12:50 pm Odgovori

    sad ću ispast njub al nisam znao da postoji funkcionalno komercijalno rješenje za ovakve stvari.

    kak to šljaka? jel treba bit upaki power user i podesit milijon parametara ili je njub-frendly? 😀

    • Nikola Plejić

      Nikola Plejić

      16. 04. 2010. u 1:02 pm Odgovori

      Nije komercijalno, ali je funkcionalno ;). U sljedećem članku sam planirao pokriti proces instalacije pa se strpi do tada ako možeš. U biti nije ništa pretjerano komplicirano: na lokalno se računalo instalira Tor, proxy server i jedan extension za Firefox koji uključuje i isključuje proxy u Firefoxu čime kontroliraš surfaš li kroz Tor ili direktno. Nisam siguran kako to točno ide na Windowsima, ali ima neki paket koji to navodno prilično bezbolno radi. Ako isprobaš – javi. 🙂

  2. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    16. 04. 2010. u 1:55 pm Odgovori

    Koristio sam Tor, malo sam se igrao sa servisima koji nisu namijenjeni europskom puku. No meni je najveći problem bila brzina….pobogu, kao da sam na 28k 🙂

    Postoje i plaćeni proxiji koji garantiraju puno veću propusnost, no problem je što su, jel, plaćeni 🙂 A nemam što toliko za skrivati da bih plaćao.

    • Nikola Plejić

      Nikola Plejić

      16. 04. 2010. u 10:23 pm Odgovori

      @Robert: Naravno, bit će pokriven postupak instalacije i za Linux. Nastavak slijedi, nadam se, unutar sljedećih tjedan-dva, kad uspijem uhvatiti malo vremena da pogledam kako se to instalira i na Windowsima i MacOS-u. I nema na čemu, drago mi je da za ovakve stvari ima interesa! 🙂

      @Stipe: Za jednostavno skrivanje države iz koje dolaziš one hop proxyji rade dobar posao i za takve stvari Tor možda nije najbolja opcija — uvijek se može dogoditi da ti zadnji router u nizu bude u Hrvatskoj ili Europi. Tor je prije napravljen za slučajeve gdje brzina nije presudna koliko nemogućnost detekcije detaljnih informacija o paketima.

  3. Milenko

    Milenko

    08. 03. 2017. u 5:34 pm Odgovori

    Kako je neko mogao saznati moju ip adresu preko twitter profila ako je sam nisam ostavio. Isto se i desava i sa google plus i tamo su mi nasli ip adresu

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Tvrtke i poslovanje

ROI i ROAS su mrtvi. Sahranite ih.

“ROI je mrtav: sada ga sahranite” glasio je naziv članka koji je ove godine doživio desetljeće postojanja, a koji je podigao (i još uvijek podiže) marketinšku prašinu još od kada je izašao iz uma i pera Tima Amblera iz London Business School.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

“Sličnih hakerskih incidenata bit će još mnogo”

Mjesec dana kibernetičkih prijetnji. Nakon što su krajem lipnja hakeri napali nekoliko web stranica hrvatskih institucija, meta je postala i najveća hrvatska bolnica - zagrebačko Rebro. Nedugo zatim uslijedio je novi sigurnosni incident s HZZO-om, a sve je kulminiralo s hakerskim napadom na zračnu luku Sveti Jeronim u Splitu. Što nas čeka dalje?

Netokracijin Playbook IT industrije

Kako smo Hrvate naučili kupovati online? “Dugo nam je konkurencija bio telefon…”

S ecommerce veteranima i digitalnim stručnjacima razgovaramo o tome kako se razvijao segment online plaćanja i kupovine u Hrvatskoj te kako su određene digitalne prakse i proizvodi utjecali na naše potrošačke navike.

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?