Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju lažnih vijesti je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati, kaže autor Priručnika za provjeru informacija na internetu.

Mediji, društvene mreže, ali i sami građani, stvorili su svojevrstan Bermudski trokut u kojemu često nestaju točne i provjerene informacije, ali zato na površinu isplivavaju mnoge, što nenamjerno, što ciljano, dezinformacije i poluinformacije.

Koliko god mozgali o ovom problemu, kao jedino rješenje nameće se edukacija te promicanje kritičkog razmišljanja kako se ne bismo upleli u zamku lažnih vijesti, što je ovih dana posebno izazovno postići kad svijet potresa kriza kolokvijalno zvana koronavirus.

Na tragu edukacije, prvenstveno samih medija, ali i šire javnosti, nastala je publikacija “Priručnik za provjeru informacija na internetu”, odnosno “Metode i alati za analizu lažnih vijesti, dezinformacija i ostalih online manipulacija” koju izdaje Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, s potpisom Radoslava Dejanovića.

Radoslav je dugogodišnji računalni stručnjak, autor, ali i svojevrsni aktivist u borbi protiv širenja lažnih informacija putem interneta. Tako je angažiran na Facebook grupi “Cijepljenje / Vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice” jer je upravo oko cijepljenja količina dezinformacija ogromna, a ima direktne posljedice po zdravlje ljudi.

Sažet i pojednostavljen priručnik

Upravo je u toj borbi shvatio kako je, kako kaže, ovo važna tema koja se kod nas samo parcijalno obrađuje dobrom voljom pojedinaca koji se trude educirati druge ljude i produciraju uglavnom “kratke” informacije u obliku blogova, kraćih članaka i slično.

Ovo je moja vizija jednog pojednostavljenog uratka koji zainteresiranog čitatelja može uvesti u priču na nešto sveobuhvatniji način. Riječ je o ogromnom području koje uključuje od informacijskih znanosti do psihologije i antropologije i o tome bi se dale napisati knjige i knjige.

Ovaj priručnik vrlo je sažet i jako pojednostavljen kako bi prosječnog čitatelja educirao o osnovama novinarstva i novinarske etike, najčešćim pogreškama u razmišljanju, kako kritički ocijeniti neku vijest i “nagovorio ga” da počne kritički promišljati informacije kojima je svakodnevno bombardiran. Također, demonstrira i par on-line alata kojima je moguće provjeriti valjanost vijesti i multimedijalnih zapisa: primjerice, objašnjava jednostavnu metodu kojom je moguće provjeravati jesu li slike izvorne ili su “posuđene” od drugog izvora i jesu li možda falsificirane.

U doba pandemije, kako zaustaviti infodemiju?

Ako se osvrnemo na aktualnu situaciju, uz opasnost koja dolazi od pandemije virusa COVID–19, veliku opasnost predstavlja i takozvana infodemija, nepouzdane i neprovjerene informacije koje su zarazile društvene mreže, ali i medije. Ima li lijeka tome? Radoslav kaže – ne.

Postoji nešto što bi moglo ublažiti infodemiju, a to je pravodobno i transparentno izvještavanje javnosti o tome što se događa u zdravstvu, što se poduzima, što građani trebaju poduzeti. Trenutno smo, rekao bih, prilično zakinuti za takve informacije što nije čudno, jer medicinari imaju važnijeg posla od educiranja građanstva, no to ne znači da ministarstvo ne bi trebalo oformiti tim koji bi se fokusirao na pravovremeno i transparentno izvještavanje i edukaciju. U nedostatku tih informacija, nužno se pojavljuju informacije iz drugih izvora, ljudi špekuliraju, pokušavaju odgonetnuti što se uistinu događa i kakva im opasnost prijeti.

To je jednostavno u ljudskoj naravi – građani pandemiju shvaćaju ozbiljno i vide je kao ugrozu svog zdravlja i zdravlja svoje obitelji. Prirodno je da traže odgovore, a prirodno je i da pokušavaju sami dosegnuti neki odgovor i podijeliti ga s drugima. Tako se bez zle namjere stvaraju i šire loše i lažne informacije.

Što mogu napraviti mediji, platforme, građani?

Facebook je odlučio ne cenzurirati političke oglase koji šire dezinformacije, što Radoslav smatra opasnim.

Na upit kako predviđa da će se situacija s lažnim vijestima razvijati u idućim godinama, odnosno što bi po tom pitanju mogle i trebale napraviti tehnološke platforme, mediji i sami građani, navodi kako je jedino ispravno rješenje ono koje smo i naveli na početku – educiranje.

Građani moraju razviti sposobnosti kritičkog promišljanja i, ako je potrebno, istraživanja i provjeravanja vijesti – na taj način “cijepiti” ćemo populaciju i učiniti je otpornijom na fake newse. Mediji tu svakako mogu pomoći, kao i vlasnici društvenih mreža, no nemojmo zaboraviti kako su oni osjetljivi na utjecaje na koje građani mogu (i trebaju) biti otporni: političke pritiske, financijske ucjene, podmićivanje kroz oglasni prostor itd.

Izvrstan primjer je odluka Facebooka da ne cenzurira političku promidžbu na dezinformacije, dodaje.

To je iznimno opasno, i to čini Facebook primarnom platformom za širenje fake newsa, no to je njihova poslovna odluka i sve što možemo je imati tu činjenicu na umu.

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju fake newsa je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati.

A možda će mnogima prvi korak prema edukaciji biti Radoslavov priručnik, ali savjetujem da budete kritični i prema njemu – možda i tu naletite na kakvu ne baš potpuno točnu informaciju. 🙂

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    12. 03. 2020. u 10:17 am Odgovori

    “Think about how stupid the average person is, and then realize that half of ’em are stupider than that.”

    eto da malo sa Carlinom razbijem tremu

    kolega IT-ovac je u pravu, jedina mjera protiv lažnih vjesti je pamet
    i kritičko razmišljanje.

    ali nemojte se truditi,
    edukacija ne potiče kritičko mišljenje,
    edukacija vas ukalupljuje i ispire mozak sa nepotrebnim činjenicama,
    slušajte Pernara, buljite u mail, facebook, gledajte influencere i osječajte se sretno

    sreča je bitnija od pameti,
    gluplji ljudi su dokazano sretniji

    ja recimo obožavam Netokraciju, tu je sve prepuno kritičkog razmišljanja,
    tu teče med i mljeko,

    nema govora o IT tvrtkama koje dobivaju preplačene poslove od države,
    nema namještenih natječaja i propalih projekata,
    nema Fimi medie, samo dobre, pametne i vesele agencije

    na trenutak pomislim da živim u Švicarskoj i odmah mi je ljepše

    blah, dosadni ste, dosadan sam,
    dajte malo pravog novinarstva,
    ugledajte se na Dankicu, nije valjda da je kod nas sve tako savršeno u IT-u

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Intervju

Poznati hrvatski rally vozač Juraj Šebalj i bez kacige nastavlja plijeniti pažnju publike

On je višestruki pobjednik rally utrka, a odnedavno ima i novu karijeru - influencersku. Iako je YouTuber bez vlastitog YouTube kanala, Jurja na različitim emisijama prati i po nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital u doba krize nudi investicije do 10.000 eura

Razvijate li softverska ili hardverska rješenja, a projekt vam je u inkubacijskoj fazi, Fil Rouge Capital nudi investicije do 10 tisuća eura.

Startupi i poslovanje

Bolt pokreće dostavu u 6 gradova Hrvatske; idealnu za isporuku malih paketa unutar jednog sata

Sve je manje putnika u automobilima Bolt vozača, no od danas nadomjestak prometu učinit će dokumenti, namirnice i druge potrepštine koje korisnici požele poslati svojima najbližima ili kolegama s posla.

Internet marketing

Kako su OPG-ovci postali najtraženiji ljudi (i zašto je nužno njihovo digitalno opismenjavanje)

U jeku pandemije koronavirusa (COVID-19) zatvorene su i tržnice. Uz zabranu kretanja van mjesta prebivališta, ova mjera navela je brojne OPG-ovce koji su svoje proizvode do jučer nudili na placu da posegnu za nekim drugim kanalima jer voće i povrće bez hladnjače ne može dugo stajati, a plastenici su puni zahvaljujući blagoj zimi i proljetnom suncu koje se pojavilo u par navrata.

Kultura 2.0

Bruketa&Žinić&Grey i Brigada kao odgovor na krizu pokreću proizvodnju toaletnog papira

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!