Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju lažnih vijesti je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati, kaže autor Priručnika za provjeru informacija na internetu.

Mediji, društvene mreže, ali i sami građani, stvorili su svojevrstan Bermudski trokut u kojemu često nestaju točne i provjerene informacije, ali zato na površinu isplivavaju mnoge, što nenamjerno, što ciljano, dezinformacije i poluinformacije.

Koliko god mozgali o ovom problemu, kao jedino rješenje nameće se edukacija te promicanje kritičkog razmišljanja kako se ne bismo upleli u zamku lažnih vijesti, što je ovih dana posebno izazovno postići kad svijet potresa kriza kolokvijalno zvana koronavirus.

Na tragu edukacije, prvenstveno samih medija, ali i šire javnosti, nastala je publikacija “Priručnik za provjeru informacija na internetu”, odnosno “Metode i alati za analizu lažnih vijesti, dezinformacija i ostalih online manipulacija” koju izdaje Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, s potpisom Radoslava Dejanovića.

Radoslav je dugogodišnji računalni stručnjak, autor, ali i svojevrsni aktivist u borbi protiv širenja lažnih informacija putem interneta. Tako je angažiran na Facebook grupi “Cijepljenje / Vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice” jer je upravo oko cijepljenja količina dezinformacija ogromna, a ima direktne posljedice po zdravlje ljudi.

Sažet i pojednostavljen priručnik

Upravo je u toj borbi shvatio kako je, kako kaže, ovo važna tema koja se kod nas samo parcijalno obrađuje dobrom voljom pojedinaca koji se trude educirati druge ljude i produciraju uglavnom “kratke” informacije u obliku blogova, kraćih članaka i slično.

Ovo je moja vizija jednog pojednostavljenog uratka koji zainteresiranog čitatelja može uvesti u priču na nešto sveobuhvatniji način. Riječ je o ogromnom području koje uključuje od informacijskih znanosti do psihologije i antropologije i o tome bi se dale napisati knjige i knjige.

Ovaj priručnik vrlo je sažet i jako pojednostavljen kako bi prosječnog čitatelja educirao o osnovama novinarstva i novinarske etike, najčešćim pogreškama u razmišljanju, kako kritički ocijeniti neku vijest i “nagovorio ga” da počne kritički promišljati informacije kojima je svakodnevno bombardiran. Također, demonstrira i par on-line alata kojima je moguće provjeriti valjanost vijesti i multimedijalnih zapisa: primjerice, objašnjava jednostavnu metodu kojom je moguće provjeravati jesu li slike izvorne ili su “posuđene” od drugog izvora i jesu li možda falsificirane.

U doba pandemije, kako zaustaviti infodemiju?

Ako se osvrnemo na aktualnu situaciju, uz opasnost koja dolazi od pandemije virusa COVID–19, veliku opasnost predstavlja i takozvana infodemija, nepouzdane i neprovjerene informacije koje su zarazile društvene mreže, ali i medije. Ima li lijeka tome? Radoslav kaže – ne.

Postoji nešto što bi moglo ublažiti infodemiju, a to je pravodobno i transparentno izvještavanje javnosti o tome što se događa u zdravstvu, što se poduzima, što građani trebaju poduzeti. Trenutno smo, rekao bih, prilično zakinuti za takve informacije što nije čudno, jer medicinari imaju važnijeg posla od educiranja građanstva, no to ne znači da ministarstvo ne bi trebalo oformiti tim koji bi se fokusirao na pravovremeno i transparentno izvještavanje i edukaciju. U nedostatku tih informacija, nužno se pojavljuju informacije iz drugih izvora, ljudi špekuliraju, pokušavaju odgonetnuti što se uistinu događa i kakva im opasnost prijeti.

To je jednostavno u ljudskoj naravi – građani pandemiju shvaćaju ozbiljno i vide je kao ugrozu svog zdravlja i zdravlja svoje obitelji. Prirodno je da traže odgovore, a prirodno je i da pokušavaju sami dosegnuti neki odgovor i podijeliti ga s drugima. Tako se bez zle namjere stvaraju i šire loše i lažne informacije.

Što mogu napraviti mediji, platforme, građani?

Facebook je odlučio ne cenzurirati političke oglase koji šire dezinformacije, što Radoslav smatra opasnim.

Na upit kako predviđa da će se situacija s lažnim vijestima razvijati u idućim godinama, odnosno što bi po tom pitanju mogle i trebale napraviti tehnološke platforme, mediji i sami građani, navodi kako je jedino ispravno rješenje ono koje smo i naveli na početku – educiranje.

Građani moraju razviti sposobnosti kritičkog promišljanja i, ako je potrebno, istraživanja i provjeravanja vijesti – na taj način “cijepiti” ćemo populaciju i učiniti je otpornijom na fake newse. Mediji tu svakako mogu pomoći, kao i vlasnici društvenih mreža, no nemojmo zaboraviti kako su oni osjetljivi na utjecaje na koje građani mogu (i trebaju) biti otporni: političke pritiske, financijske ucjene, podmićivanje kroz oglasni prostor itd.

Izvrstan primjer je odluka Facebooka da ne cenzurira političku promidžbu na dezinformacije, dodaje.

To je iznimno opasno, i to čini Facebook primarnom platformom za širenje fake newsa, no to je njihova poslovna odluka i sve što možemo je imati tu činjenicu na umu.

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju fake newsa je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati.

A možda će mnogima prvi korak prema edukaciji biti Radoslavov priručnik, ali savjetujem da budete kritični i prema njemu – možda i tu naletite na kakvu ne baš potpuno točnu informaciju. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    12. 03. 2020. u 10:17 am Odgovori

    “Think about how stupid the average person is, and then realize that half of ’em are stupider than that.”

    eto da malo sa Carlinom razbijem tremu

    kolega IT-ovac je u pravu, jedina mjera protiv lažnih vjesti je pamet
    i kritičko razmišljanje.

    ali nemojte se truditi,
    edukacija ne potiče kritičko mišljenje,
    edukacija vas ukalupljuje i ispire mozak sa nepotrebnim činjenicama,
    slušajte Pernara, buljite u mail, facebook, gledajte influencere i osječajte se sretno

    sreča je bitnija od pameti,
    gluplji ljudi su dokazano sretniji

    ja recimo obožavam Netokraciju, tu je sve prepuno kritičkog razmišljanja,
    tu teče med i mljeko,

    nema govora o IT tvrtkama koje dobivaju preplačene poslove od države,
    nema namještenih natječaja i propalih projekata,
    nema Fimi medie, samo dobre, pametne i vesele agencije

    na trenutak pomislim da živim u Švicarskoj i odmah mi je ljepše

    blah, dosadni ste, dosadan sam,
    dajte malo pravog novinarstva,
    ugledajte se na Dankicu, nije valjda da je kod nas sve tako savršeno u IT-u

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Bivši investitor u 500 Startups savjetuje hrvatske startupe: Akvizirajte klijente i korisnike od kojih ćete učiti!

Marvin Liao već 10 godina ulaže u startupe u srednjoj i istočnoj Europi, u zemljama poput Srbije i Ukrajine. U razgovoru za Netokracija Podcast daje praktične savjete za hrvatske tehnološke poduzetnike u doba pandemije!

Što ste propustili

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.

Novost

47.000 korisničkih računa s domene .hr je kompromitirano, provjerite jesu vaši među njima!

Određeni broj lozinki pojedinih korisnika nalazi se u čistom tekstualnom obliku i one nisu ni na koji način zaštićene te ih je moguće veoma jednostavno iskoristiti.

Novost

Amazon nije “ušao u Hrvatsku”, dostupan je godinama, novost je samo (možda) veća ponuda za Hrvate

Jučer i danas čitamo vijesti o trijumfalnom dolasku Amazona u Hrvatsku. Ništa nije potvrđeno, a čini se da smo samo dobili nešto bolju ponudu.

Vodič

Kupujete online? Prvo provjerite je li web trgovina sigurna – evo i kako!

Vaš prvi korak do proizvoda koji želite su web trgovine. Neke će vam biti manje jednostavne za korištenje, neke više - ali za svaku od njih trebate znati je li sigurna prije nego kliknete "Kupi". Donosimo par savjeta kako ih lako možete provjeriti...

Intervju

CTO Shoutema Tara Oroz Rajaković: Tata je “kriv” što sam upisala FER

"Mnogi se često čude tome da sam nakon jezične gimnazije završila na tehničkom fakultetu."