Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju lažnih vijesti je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati, kaže autor Priručnika za provjeru informacija na internetu.

Mediji, društvene mreže, ali i sami građani, stvorili su svojevrstan Bermudski trokut u kojemu često nestaju točne i provjerene informacije, ali zato na površinu isplivavaju mnoge, što nenamjerno, što ciljano, dezinformacije i poluinformacije.

Koliko god mozgali o ovom problemu, kao jedino rješenje nameće se edukacija te promicanje kritičkog razmišljanja kako se ne bismo upleli u zamku lažnih vijesti, što je ovih dana posebno izazovno postići kad svijet potresa kriza kolokvijalno zvana koronavirus.

Na tragu edukacije, prvenstveno samih medija, ali i šire javnosti, nastala je publikacija “Priručnik za provjeru informacija na internetu”, odnosno “Metode i alati za analizu lažnih vijesti, dezinformacija i ostalih online manipulacija” koju izdaje Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, s potpisom Radoslava Dejanovića.

Radoslav je dugogodišnji računalni stručnjak, autor, ali i svojevrsni aktivist u borbi protiv širenja lažnih informacija putem interneta. Tako je angažiran na Facebook grupi “Cijepljenje / Vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice” jer je upravo oko cijepljenja količina dezinformacija ogromna, a ima direktne posljedice po zdravlje ljudi.

Sažet i pojednostavljen priručnik

Upravo je u toj borbi shvatio kako je, kako kaže, ovo važna tema koja se kod nas samo parcijalno obrađuje dobrom voljom pojedinaca koji se trude educirati druge ljude i produciraju uglavnom “kratke” informacije u obliku blogova, kraćih članaka i slično.

Ovo je moja vizija jednog pojednostavljenog uratka koji zainteresiranog čitatelja može uvesti u priču na nešto sveobuhvatniji način. Riječ je o ogromnom području koje uključuje od informacijskih znanosti do psihologije i antropologije i o tome bi se dale napisati knjige i knjige.

Ovaj priručnik vrlo je sažet i jako pojednostavljen kako bi prosječnog čitatelja educirao o osnovama novinarstva i novinarske etike, najčešćim pogreškama u razmišljanju, kako kritički ocijeniti neku vijest i “nagovorio ga” da počne kritički promišljati informacije kojima je svakodnevno bombardiran. Također, demonstrira i par on-line alata kojima je moguće provjeriti valjanost vijesti i multimedijalnih zapisa: primjerice, objašnjava jednostavnu metodu kojom je moguće provjeravati jesu li slike izvorne ili su “posuđene” od drugog izvora i jesu li možda falsificirane.

U doba pandemije, kako zaustaviti infodemiju?

Ako se osvrnemo na aktualnu situaciju, uz opasnost koja dolazi od pandemije virusa COVID–19, veliku opasnost predstavlja i takozvana infodemija, nepouzdane i neprovjerene informacije koje su zarazile društvene mreže, ali i medije. Ima li lijeka tome? Radoslav kaže – ne.

Postoji nešto što bi moglo ublažiti infodemiju, a to je pravodobno i transparentno izvještavanje javnosti o tome što se događa u zdravstvu, što se poduzima, što građani trebaju poduzeti. Trenutno smo, rekao bih, prilično zakinuti za takve informacije što nije čudno, jer medicinari imaju važnijeg posla od educiranja građanstva, no to ne znači da ministarstvo ne bi trebalo oformiti tim koji bi se fokusirao na pravovremeno i transparentno izvještavanje i edukaciju. U nedostatku tih informacija, nužno se pojavljuju informacije iz drugih izvora, ljudi špekuliraju, pokušavaju odgonetnuti što se uistinu događa i kakva im opasnost prijeti.

To je jednostavno u ljudskoj naravi – građani pandemiju shvaćaju ozbiljno i vide je kao ugrozu svog zdravlja i zdravlja svoje obitelji. Prirodno je da traže odgovore, a prirodno je i da pokušavaju sami dosegnuti neki odgovor i podijeliti ga s drugima. Tako se bez zle namjere stvaraju i šire loše i lažne informacije.

Što mogu napraviti mediji, platforme, građani?

Facebook je odlučio ne cenzurirati političke oglase koji šire dezinformacije, što Radoslav smatra opasnim.

Na upit kako predviđa da će se situacija s lažnim vijestima razvijati u idućim godinama, odnosno što bi po tom pitanju mogle i trebale napraviti tehnološke platforme, mediji i sami građani, navodi kako je jedino ispravno rješenje ono koje smo i naveli na početku – educiranje.

Građani moraju razviti sposobnosti kritičkog promišljanja i, ako je potrebno, istraživanja i provjeravanja vijesti – na taj način “cijepiti” ćemo populaciju i učiniti je otpornijom na fake newse. Mediji tu svakako mogu pomoći, kao i vlasnici društvenih mreža, no nemojmo zaboraviti kako su oni osjetljivi na utjecaje na koje građani mogu (i trebaju) biti otporni: političke pritiske, financijske ucjene, podmićivanje kroz oglasni prostor itd.

Izvrstan primjer je odluka Facebooka da ne cenzurira političku promidžbu na dezinformacije, dodaje.

To je iznimno opasno, i to čini Facebook primarnom platformom za širenje fake newsa, no to je njihova poslovna odluka i sve što možemo je imati tu činjenicu na umu.

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju fake newsa je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati.

A možda će mnogima prvi korak prema edukaciji biti Radoslavov priručnik, ali savjetujem da budete kritični i prema njemu – možda i tu naletite na kakvu ne baš potpuno točnu informaciju. 🙂

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    12. 03. 2020. u 10:17 am Odgovori

    “Think about how stupid the average person is, and then realize that half of ’em are stupider than that.”

    eto da malo sa Carlinom razbijem tremu

    kolega IT-ovac je u pravu, jedina mjera protiv lažnih vjesti je pamet
    i kritičko razmišljanje.

    ali nemojte se truditi,
    edukacija ne potiče kritičko mišljenje,
    edukacija vas ukalupljuje i ispire mozak sa nepotrebnim činjenicama,
    slušajte Pernara, buljite u mail, facebook, gledajte influencere i osječajte se sretno

    sreča je bitnija od pameti,
    gluplji ljudi su dokazano sretniji

    ja recimo obožavam Netokraciju, tu je sve prepuno kritičkog razmišljanja,
    tu teče med i mljeko,

    nema govora o IT tvrtkama koje dobivaju preplačene poslove od države,
    nema namještenih natječaja i propalih projekata,
    nema Fimi medie, samo dobre, pametne i vesele agencije

    na trenutak pomislim da živim u Švicarskoj i odmah mi je ljepše

    blah, dosadni ste, dosadan sam,
    dajte malo pravog novinarstva,
    ugledajte se na Dankicu, nije valjda da je kod nas sve tako savršeno u IT-u

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.

Izvještaj

5 najzanimljivih komentara hrvatskih stručnjaka o stanju Europske Unije!

Hrvatski stručnjaci na panel raspravi Digital Brunch jučer su komentirali stanje Europske unije: kako EU može dodatno pomoći poduzetnicima i demokratskim procesima te što može učiniti da ojača protok ljudi, dobara i kapitala, samo su neke od stavki kojih su se dotakli.

Tehnologija

Apple jučer nije najavio novi mobitel, ali njegovi proizvodi barem više nisu skupi kao prije

Novi rujan, novi Apple događaj. Ovoga puta, možda bez mobitela, ali i dalje zanimljiv.

Novost

Employer branding i marketing kroz esport: Naučite kako doći do novih talenata i kupaca uz drugi Good Game ebook!

Kao što smo prošlog tjedna najavili, Good Game ebook dolazi u dva dijela - danas je dostupan i drugi! Tvrtka ste koja brine kako pristupiti novim generacijama? Ovo je verzija za vas.

Tehnologija

Možda vas se sad ne tiče, ali nVidijina 40 milijardi dolara vrijedna akvizicija dotaknut će gotovo sve tehnologije koje koristite

Nvidijina akvizicija Arma mogla bi značiti velike pomake u načinu kako radimo i koristimo različite uređaje, platforme i digitalna rješenja. Koje sve potencijale ova akvizicija znači za novo računalno doba otkrivamo u razgovoru s domaćim stručnjakom.