Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Priručnik Radoslava Dejanovića otkriva kako prepoznati lažne vijesti

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju lažnih vijesti je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati, kaže autor Priručnika za provjeru informacija na internetu.

Mediji, društvene mreže, ali i sami građani, stvorili su svojevrstan Bermudski trokut u kojemu često nestaju točne i provjerene informacije, ali zato na površinu isplivavaju mnoge, što nenamjerno, što ciljano, dezinformacije i poluinformacije.

Koliko god mozgali o ovom problemu, kao jedino rješenje nameće se edukacija te promicanje kritičkog razmišljanja kako se ne bismo upleli u zamku lažnih vijesti, što je ovih dana posebno izazovno postići kad svijet potresa kriza kolokvijalno zvana koronavirus.

Na tragu edukacije, prvenstveno samih medija, ali i šire javnosti, nastala je publikacija “Priručnik za provjeru informacija na internetu”, odnosno “Metode i alati za analizu lažnih vijesti, dezinformacija i ostalih online manipulacija” koju izdaje Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, s potpisom Radoslava Dejanovića.

Radoslav je dugogodišnji računalni stručnjak, autor, ali i svojevrsni aktivist u borbi protiv širenja lažnih informacija putem interneta. Tako je angažiran na Facebook grupi “Cijepljenje / Vakcinacija – grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice” jer je upravo oko cijepljenja količina dezinformacija ogromna, a ima direktne posljedice po zdravlje ljudi.

Sažet i pojednostavljen priručnik

Upravo je u toj borbi shvatio kako je, kako kaže, ovo važna tema koja se kod nas samo parcijalno obrađuje dobrom voljom pojedinaca koji se trude educirati druge ljude i produciraju uglavnom “kratke” informacije u obliku blogova, kraćih članaka i slično.

Ovo je moja vizija jednog pojednostavljenog uratka koji zainteresiranog čitatelja može uvesti u priču na nešto sveobuhvatniji način. Riječ je o ogromnom području koje uključuje od informacijskih znanosti do psihologije i antropologije i o tome bi se dale napisati knjige i knjige.

Ovaj priručnik vrlo je sažet i jako pojednostavljen kako bi prosječnog čitatelja educirao o osnovama novinarstva i novinarske etike, najčešćim pogreškama u razmišljanju, kako kritički ocijeniti neku vijest i “nagovorio ga” da počne kritički promišljati informacije kojima je svakodnevno bombardiran. Također, demonstrira i par on-line alata kojima je moguće provjeriti valjanost vijesti i multimedijalnih zapisa: primjerice, objašnjava jednostavnu metodu kojom je moguće provjeravati jesu li slike izvorne ili su “posuđene” od drugog izvora i jesu li možda falsificirane.

U doba pandemije, kako zaustaviti infodemiju?

Ako se osvrnemo na aktualnu situaciju, uz opasnost koja dolazi od pandemije virusa COVID–19, veliku opasnost predstavlja i takozvana infodemija, nepouzdane i neprovjerene informacije koje su zarazile društvene mreže, ali i medije. Ima li lijeka tome? Radoslav kaže – ne.

Postoji nešto što bi moglo ublažiti infodemiju, a to je pravodobno i transparentno izvještavanje javnosti o tome što se događa u zdravstvu, što se poduzima, što građani trebaju poduzeti. Trenutno smo, rekao bih, prilično zakinuti za takve informacije što nije čudno, jer medicinari imaju važnijeg posla od educiranja građanstva, no to ne znači da ministarstvo ne bi trebalo oformiti tim koji bi se fokusirao na pravovremeno i transparentno izvještavanje i edukaciju. U nedostatku tih informacija, nužno se pojavljuju informacije iz drugih izvora, ljudi špekuliraju, pokušavaju odgonetnuti što se uistinu događa i kakva im opasnost prijeti.

To je jednostavno u ljudskoj naravi – građani pandemiju shvaćaju ozbiljno i vide je kao ugrozu svog zdravlja i zdravlja svoje obitelji. Prirodno je da traže odgovore, a prirodno je i da pokušavaju sami dosegnuti neki odgovor i podijeliti ga s drugima. Tako se bez zle namjere stvaraju i šire loše i lažne informacije.

Što mogu napraviti mediji, platforme, građani?

Facebook je odlučio ne cenzurirati političke oglase koji šire dezinformacije, što Radoslav smatra opasnim.

Na upit kako predviđa da će se situacija s lažnim vijestima razvijati u idućim godinama, odnosno što bi po tom pitanju mogle i trebale napraviti tehnološke platforme, mediji i sami građani, navodi kako je jedino ispravno rješenje ono koje smo i naveli na početku – educiranje.

Građani moraju razviti sposobnosti kritičkog promišljanja i, ako je potrebno, istraživanja i provjeravanja vijesti – na taj način “cijepiti” ćemo populaciju i učiniti je otpornijom na fake newse. Mediji tu svakako mogu pomoći, kao i vlasnici društvenih mreža, no nemojmo zaboraviti kako su oni osjetljivi na utjecaje na koje građani mogu (i trebaju) biti otporni: političke pritiske, financijske ucjene, podmićivanje kroz oglasni prostor itd.

Izvrstan primjer je odluka Facebooka da ne cenzurira političku promidžbu na dezinformacije, dodaje.

To je iznimno opasno, i to čini Facebook primarnom platformom za širenje fake newsa, no to je njihova poslovna odluka i sve što možemo je imati tu činjenicu na umu.

Jedini način kojim možemo doskočiti širenju fake newsa je imati educiranu populaciju, ljude koji neće upijati vijesti poput spužve, slijepo i nekritički, već će o njima razmišljati i kritički ih propitivati.

A možda će mnogima prvi korak prema edukaciji biti Radoslavov priručnik, ali savjetujem da budete kritični i prema njemu – možda i tu naletite na kakvu ne baš potpuno točnu informaciju. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    12. 03. 2020. u 10:17 am Odgovori

    “Think about how stupid the average person is, and then realize that half of ’em are stupider than that.”

    eto da malo sa Carlinom razbijem tremu

    kolega IT-ovac je u pravu, jedina mjera protiv lažnih vjesti je pamet
    i kritičko razmišljanje.

    ali nemojte se truditi,
    edukacija ne potiče kritičko mišljenje,
    edukacija vas ukalupljuje i ispire mozak sa nepotrebnim činjenicama,
    slušajte Pernara, buljite u mail, facebook, gledajte influencere i osječajte se sretno

    sreča je bitnija od pameti,
    gluplji ljudi su dokazano sretniji

    ja recimo obožavam Netokraciju, tu je sve prepuno kritičkog razmišljanja,
    tu teče med i mljeko,

    nema govora o IT tvrtkama koje dobivaju preplačene poslove od države,
    nema namještenih natječaja i propalih projekata,
    nema Fimi medie, samo dobre, pametne i vesele agencije

    na trenutak pomislim da živim u Švicarskoj i odmah mi je ljepše

    blah, dosadni ste, dosadan sam,
    dajte malo pravog novinarstva,
    ugledajte se na Dankicu, nije valjda da je kod nas sve tako savršeno u IT-u

  2. zlatko

    zlatko

    28. 12. 2020. u 5:09 pm Odgovori

    Bog ljudi. Prvi put sam ovdje. Zanimljivo štivo. Ove godine smo zatrpani raznoraznim informacijama i tek dezinformacijama, a nitko nema vremena za provjeru istih.
    Te ova novonormalna situacija s kojom nas zaglupljuju vec skoro cijelu godinu.
    Tu sam naletio ali vjerojatno ću naći još toga zanimljivoga.
    Sve najbolje zelim.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Što ste propustili

Tehnologija

DiscussIT: Možda bismo sigurnije poslovali da se više bojimo mailova, nego kriptovaluta

Bilo da je u pitanju sigurnost jednog servera ili cijelog računalnog centra, plaćanje kriptovalutama ili mobilnim bankarstvom - prijetnje uvijek postoje. Pitanje je samo koliko smo spremni ako se one ostvare, a upravo je to bila jedna od ključnih tema Combisovog DiscussIT panela.

Sponzorirano

U tijeku je pandemija online videa. Jeste li joj se prilagodili?

Potražnja za online videom veća je no ikada, ali rijetki su se uspjeli snaći u tome. Oni koji jesu, sad profitiraju. Uključujući i brendove.

Startupi i poslovanje

Event management platforma suosnivača iz BiH pivotirala pa osigurala 5,5 milijuna dolara

Još u 2018. smo govorili o zanimljivoj karijeri Jasenka Hadžića koji je od BiH došao do Danske i ondje pokrenuo startup Tame. Tijekom COVID pandemije zabilježili su rast prihoda od 700 posto.

Startupi i poslovanje

Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Od preko 500 "jednoroga" rasprostranjenih po svijetu, Hrvatska se na svjetskoj listi odlično drži! Dva jednoroga (ako niste pratili, Rimac je jednorog!) nisu malo za tako malu zemlju - pogotovo kad se stave u kontekst okruženja, ekonomskih pokazatelja i infrastrukture.

Novost

Igor Kranjčec, donedavno Product Marketing Lead u Lemaxu, preuzeo je ulogu Head of Marketinga

Donedavno Product Marketing Lead u Lemaxu, Igor Kranjčec u objedinjenom odjelu nastavlja krojiti proizvodno-marketinšku strategiju na novoj poziciji.

Intervju

IT stručnjacima ne treba “soliti pamet”, već smanjiti frikcije u komunikaciji

Usto, tražimo ljude koji misle svojom glavom i koji se ne boje preuzeti inicijativu. Ljude koji znaju reći ne i to argumentirano zastupati. Posljednje i ne manje važno, tražimo ljude koji nastoje vidjeti i širu sliku, koji nastoje kroz svoj dio posla olakšati i poboljšati posao sljedećeg koji će raditi na proizvodu, koji znaju dobro „čitati” poslovne procese klijenata za koje pišu softver, kaže Luka Ferlež iz Amplexora.