Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Kao Jaskanac mislio sam kako nikada neću morati reći “moram u Heinzelovu”, iliti u I. postaju prometne policije u Zagrebu. Iako biste prema imenu postaje mislili kako tamo idem zbog nekog prometnog slučaja, moj slučaj zapravo nije prisutan u stvarnom svijetu, već u digitalnom. Morao sam podnijeti kaznenu prijavu… Prvu u svojem životu, a nadam se i posljednju.

I’m mad as hell and I won’t tolerate internet frauds anymore. 🕵️

Kako je istraga trenutno u tijeku, tako ne smijem iznositi detalje. Kada se privede kraju, sigurno ću napisati još jedan tekst koji opisuje nezgodnu situaciju u kojoj sam se našao, ali u međuvremenu i dalje želim govoriti o sigurnosti na internetu, posebice jer je danas dan kibernetičke sigurnosti.

Jedna osoba, čiji su podaci poznati redakciji, nedavno je bila žrtva određenog tipa internetske prijevare i ako imate Instagram, lako je moguće kako ste već sami nešto slično iskusili na svojoj koži. Osoba je pristala s nama podijeliti svoju priču o prijevari koju nikada nije prijavila policiji (na sreću ili nažalost, to znači da možemo iznijeti detalje njezine situacije).

“…poznanica me brzo zamolila za hitnu financijsku pomoć.”

Naš anoniman čovjek, kojem ćemo dati ime Ivan Horvat, izlazio je iz svog stana kada mu je na Instagram stigla poruka od poznanice s kojom se dugo nije čuo. Osim poznatog imena, staru je poznanicu prepoznao i po profilnoj fotografiji. Slijedilo je pitanje što Ivan radi, a on odgovara kako se taman sprema na izlazak u grad kako bi obavio neke stvari:

Ne sjećam se više točno razgovora, ali poznanica me brzo zamolila za hitnu financijsku pomoć. Iako su mi se popalili svi alarmi u glavi da nešto ne štima, ipak sam odlučio ispuniti njezin zahtjev.

Poznanica je tražila da joj Ivan kupi A-bon i pošalje sliku bona. Nakon dvadesetak minuta Ivan zove zajedničkog prijatelja kako bi se raspitao o poznanici koja mu se tako iznenada javila:

Prijatelj mi govori da je dobio istu poruku, ali odgovara kako nikako ne stigne kupiti bon. Zbog toga je sumnjiva poznanica odustala od daljnjeg inzistiranja. Prijatelj je onda direktno nazvao našu zajedničku poznanicu, koja je odmah razjasnila da to nije ona i da je u pitanju prijevara.

Iako Ivan zna da je cijeli slučaj mogao prijaviti policiji, na žalost nije imao što prijaviti jer nije napravio screenshote, a lažni Instagram profil poznanice brzo je obrisan.

Poruke i profil su nestali, a meni je ostao A-bon kojeg još čuvam u novčaniku kao podsjetnik.

Ivanu je i dalje nejasno kako je jedna informatički pismena osoba poput njega nasjela na ovakvu podvalu:

U svoju obranu mogu samo reći da sam taj dan imao podužu to-do listu koju je trebalo obaviti u kratkom vremenu te da baš i nisam previše razmišljao zašto su mi poruke sumnjive. Nadam se da će moje iskustvo pomoći nekome da posluša svoj instinkt i ne napravi istu grešku.

Ivan je naučio svoju lekciju, a Policijski službenik Emil Kos, voditelj Odjela kibernetičke sigurnosti u Kriminalističko-obavještajnoj službi Policijske uprave zagrebačke, daje lekcije za sve građane.

Je li moguće ući u trag “digitalnom razbojniku”?

Emil nam je rasvijetlio Ivanov slučaj, koji je zapravo opisan u članku 236 Kaznenog zakona. Govorimo o prijevari koja u sebi ima elemente kibernetike ili drugim riječima, kazneno djelo koje je kibernetički omogućeno.

Iako kreiranje lažnog profila korištenjem podataka drugih osoba može u nekim slučajevima biti povezano s počinjenjem drugih kaznenih djela, kao što su prijevare putem interneta, to samo po sebi nije kazneno djelo:

No, postoji mogućnost koju korisnicima daje Meta kao vlasnik društvene mreže Facebook da prijave zlouporabu svojih podataka i kreiranje lažnih profila u njihovo ime te ih uklanja sukladno vlastitim internim propisima.

Policija nema zakonskih ovlasti tražiti brisanje nekog profila, ističe Emil, posebno u vidu činjenice da je Meta privatno trgovačko društvo sa sjedištem u SAD-u, a Emil nam odgovara na dva pitanja koja svi želimo znati. Je li moguće vratiti ukradeni novac i je li moguće ući u trag “digitalnom razbojniku”?

Vraćanje sredstava ovisi o načinu kako je kazneno djelo izvršeno, kamo i kako su sredstva uplaćena te o rezultatu kaznenog postupka. Kada govorimo o pronalasku počinitelja, ono je moguće, ali ono ovisi o tipu pribavljenih digitalnih i financijskih podataka tijekom kriminalističkog istraživanja te gdje su ti podaci pohranjeni.

Kako se zaštititi?

Na žalost, ne postoji univerzalni način kako prepoznati sumnjivu poruku, ali uvijek treba pristupiti s rezervom kada netko, poznat ili nepoznat traži vaše financijske podatke (kao što je broj kreditne kartice) ili traži uplatu sredstava, govori nam Emil:

Ako poznajete osobu, u takvoj se situaciji preporučuje da je kontaktirate drugim kanalom (telefonski poziv, druga aplikacija za komunikaciju) kako biste provjerili jeste li stvarno od nje primili spornu poruku.

Najbolja zaštita će uvijek biti brisanje svakog digitalnog traga na internetu:

Samom činjenicom da je na internetu javno dostupna vaša fotografija ili neki osobni podatak omogućava kreiranje lažnih profila.

Ono što možete je smanjiti broj i količinu privatnih podataka koje sami objavljujete ili njihovu vidljivost trećim osobama, ističe Emil. Što manje naših fotografija na internetu, to bolje. Nema velike filozofije.

Inače, građani podnose prijave za ovakve oblike kaznenog djela, ali ne u nekom značajnom broju. Usprkos tome, Emil savjetuje svima da naprave prijavu ako je došlo do kaznenog djela jer tako uvijek postoji mogućnost otkrivanja počinitelja te da se pomogne drugim potencijalnim žrtvama.

Građani to mogu napraviti tako što odlaze u policijsku postaju najbližoj adresi prebivališta te je potrebno dostaviti sve digitalne podatke koji su povezani s kaznenim djelom (URL spornog profila, komunikaciju…).