Pribadača je hrvatski klon Pinteresta koji se ne srami 'pribadanja' ćevapa: Imate li što protiv?

Pribadača je hrvatski klon Pinteresta koji se ne srami ‘pribadanja’ ćevapa: Imate li što protiv?

Na domaćem internetskom prostoru pojavio se novi internetski projekt zvan Pribadača - svojevrsni klon Pinteresta i Fancya. Svi ste vjerojatno čuli za Pinterest, trenutno iznimno popularnu društvenu mreže, na kojoj se u Hrvatskoj nalaze uglavnom žene i Boris Radošević. Fancy, također društvena mreža o kojoj smo već pisali, je pak malo drugačiji, ali u načelu isti tip društvene mreže, koji za razliku od Pinteresta nudi i kupovanje. Pribadača je pak... lokalna.

Na domaćem internetskom prostoru pojavio se novi internetski projekt zvan Pribadača – svojevrsni klon Pinteresta i Fancya. Svi ste vjerojatno čuli za Pinterest, trenutno iznimno popularnu društvenu mreže, na kojoj se u Hrvatskoj nalaze uglavnom žene i Boris Radošević.

Fancy, također društvena mreža o kojoj smo već pisali, je pak malo drugačiji, ali u načelu isti tip društvene mreže, koji za razliku od Pinteresta nudi i kupovanje. Pribadača je pak… lokalna.

Na prvi pogled čini se da je svojevrsni slogan hrvatskog poduzetnika ‘kopiraj globalno, djeluj lokalno’, jer mnogi se strani servisi obično vrlo brzo ‘adaptiraju’ na domaće tržište. Neki su inspirirani, a neki kopirani: Punkt (Foursquare), Kolektiva (Groupon), Zrikka (Twitter), WooHoo (Etsy), Show.hr (9Gag)… Dok su neki inspirirani i stvore nešto ipak novo, neki poput Fajvera doslovno kopiraju strane koncepte. No već pri prvom pogledu na priložene linkove vidite da su neki stvorili mnogo više od inspirirane ideje.

Poseban problem događa se kada se idu kopirati same kopije, kada obično dobijemo pomalo smiješnu situaciju, poput one s grupnim kupovinama, kojih danas ima nekoliko desetaka.

Neki od takvih servisa propadnu već u samom početku, neki se jedva uspjevaju nositi s uspješnijim originalima koji su im ujedno i konkurenti, a neki jednostavno uspiju. No što to odjeljuje ove uspješne, od onih osrednjih ili loših? Ciljana publika i njihove preferencije. Ponekad će potencijalni korisnici jednostano biti pretromi, ili jednostavno neće biti u mogućnosti nešto ostvariti na ‘globalno dostupnom’ servisu.

Upravo je spomenuto to na što cilja ekipa iza Pribadače, Riječana koji iza sebe već imaju projekte poput BombaIgre.com, SveNaNetu.com, izlasci.net, te Maggare.com. Cilj im je okupiti što više ‘lokalnih korisnika’ koji zbog specifičnosti “pribodenog” jednostavno ne žele koristiti Pinterest. Voditelj projekta, Marko Blažeković, pojašnjava:

Proizvod je orijentiran na domaću publiku, koja želi dijeliti domaće slike, pisati na vlastitom jeziku, pratiti ljude iz Hrvatske, te dijeliti domaće proizvode. Primjera radi, pod odjeljkom “hrana i piće” teško da ćete na Pinterestu vidjeti neke ćevape, burek i slično, dok će kod nas mnogi to dijeliti i lajkati, a kako se tu radi ipak o zajedničkim tablicama slika, taj dio je bitan, što recimo kod FB i Twittera nije, jer ne postoji jedno univerzalno mjesto za sve.

Sučelje Pribadače

Sučeljem Pribadača puno više sliči Pinterestu nego Fancyu, iako je već malim ‘grebanjem ispod površine’ jasno da za njim poprilično zaostaje. Ovdje prvenstveno mislim na ne baš pretjerano čitku shemu boja, malo ‘preplastični’ izgled, te nedostatak nekih opcija. No sve ovo je prilično shvatljivo, budući da se još uvijek radi o beti, a neke su stvari namjerno izuzete:

Sto se samog servisa tiče, ne zaostaje puno za Pinterestom a neke stvari su i namjerno drugačije kako bi se smanjio learning curve za korisnike, ali vrlo brzo možemo ponudit sve funkcije koje oni nude ukoliko vidimo da to korisnici žele. Sto u usporedbi s njihovim timom i budgetom, smatramo dosta velikim uspjehom s obzirom na nas budžet i tim od par ljudi koju su napravili sve u “slobodno vrijeme”.

Vjerojatno ste primijetili da sam već dva puta spomenuo Fancy, mrežu koji i osobno preferiram pored Pinteresta, prvenstveno jer ima odličan iPad app, preko kojega sam i saznao za servis. Fancy ‘element’ integrirati će se izlaskom sljedeće verzije, koja bi prema Blažekovićevim riječima, relativno brzo trebala ugledati svijetlo dana:

Ideja je sto prije prijeći u v2, odnosno drugu verziju, gdje bi se Pribadača nadogradla dijelom za prodaju proizvoda i usluga, nesto kao sto je fancy ponudio na svom webu, tako da je to jos jedan vrlo bitan razlog zašto “Pribadaca” a ne “Pinterest” i zasto ima smisla razvit domaću verziju takvog servisa.


Kad smo se već toliko dotakli tog famoznog ‘kopiranja’, valja raščistiti što to uopće više znači kopiranje. Samo zato što nešto na prvi pogled izgleda kao nešto, ne znači da ima potpuno istu ideju i namjenu. Zadnji primjer koji mi pada napamet je ujedno i zadnja stvar o kojoj sam pisao, gdje sam spomenuo sličnost myhrpc.com sa 500px.com. Da, na prvi pogled su isti, ali kad prođete login screen i provedete nekoliko sati na Internetu, uočavate razliku. Šteta što ti mali detalji kvare početni dojam.

Ako radi, zašto ne?

A upravo je i Pinterestov način prikaza ono što se kopira u epskim razmjerima, ali samo zato što – funkcionira! Gledajte to jednostavno kao novi način korištenja Interneta, zapravo iskorištavanja weba – doslovno. Pinterest se sjetio doslovno ‘razmišljati izvan kutije’, odnosno izvan onih tradicionalnih devetstotinjak piksela širine web stranice.

Pribadača tako taj ‘Pinterest like’ dizajn koristi u svrhe okupljanja ‘domaće škvadre’, ljudi koji jedu ćevape umjesto hamburgera, nosite ‘Startasice’ umjesto ‘Starki’, Amadeus traperice umjesto ‘Levisica’; i zaista, zašto bi im bilo tko govorio da to ne pokušaju? Naravno da će na ovo biti komentara ‘a super, pa to sam mogao i ja’, ali iza takvih komentara uvijek ostaje pitanje: ‘a što vas je točno spriječavalo?’ Pitanje je samo hoće li iz Pribadače izrasti nešto zaista zanimljivo korisnicima ili će ih, kao što je svojevremeno Facebook “pojeo” lokalne društvene mreže, popapati Pinterest?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marija

    Marija

    04. 04. 2012. u 1:48 pm Odgovori

    Jedino što me piknulo u oko je da je koliko moje oči vide Woohoo eventualno bio inspiriran Etsy-em, ali ga ni dizajnom niti konceptom ne klonira… Za razliku od njega, domaća kopija Etsy-a je OmnisArt, po većini toga i pri tom to nije ni više ni manje hvalevrijedno 🙂 Čak moram priznati da mi se isključivo s korisničkog gledišta ideja lokalnih kopija u nekim slučajevima i dopada 🙂 Pribadaču ću baš zbog toga barem isprobati…

    • Hrvoje Mihajlic

      Hrvoje Mihajlic

      04. 04. 2012. u 2:00 pm Odgovori

      ma… imali smo debatu s Nebojšom prije članka, i on nije nikako mogao shvatiti da mu je spominjanje WooHoo-a u ovom kontekstu zapravo kompliment 😀

      da, znam. nije kopija zapravo u ničemu al ono… morao sam neki uspješan primjer navest 😀

      tnx na komentaru da se na ovakav način čitateljima dade uvid u razliku – teško bi bilo ovo smjestiti u tekst koji je i ovako pomalo izvan teme.

  2. Marija

    Marija

    04. 04. 2012. u 2:11 pm Odgovori

    Prije mi se čini da vi niste shvatiti da bi Nebojši kompliment bio jedino da ste rekli da je Woohoo Etsy-ev komplement x) Pribadači već imam primjedbe, npr. ako je Pribodi, zašto nije Sviđam 🙂 Ako se već kopira za lokalnu primjenu, malo balkanskog štiha bi godilo, kao što mnogima gode čevapi, štogod mi zborili o ćevapima 😀

  3. Marko B.

    Marko B.

    04. 04. 2012. u 6:00 pm Odgovori

    Pa da “Svidjam” bi bilo naše ali problem je sto vecina ljudi kaze Lajkam, LIKE i Lajkovi a neces nikoga cuti da kaze “imam 10 svidjanja” sviditelja ili sto vec? Mislim da je to vec gotova prica, kao hardwer i softwer, Like ili Lajk, to je to i trebalo bi jato Tudjamana da to promjeni, a moguce da ni oni nebi uspjeli 🙂

  4. Marija

    Marija

    04. 04. 2012. u 6:21 pm Odgovori

    Trendove treba i na neviđeno uvoditi, a ne samo slijepo pratiti x) Isto tako moje šire viđenje teme razlikuje originalno oponašanje potaknuto inspiracijom od lošeg kloniranja stranice proizašlog iz pokušaja kopiranja originala 😉

    Kad bolje pogledam ovu Pribadaču, sjetim se jedne svoje vojnički zelene majice koja je originalnim Barbie fontom imala ispisano Baraba 🙂
    Tako da se nadam da će ubuduće “naše” kopije “svjetskih” originala barem ponuditi par originalnih dodatnih opcija prilagođenih lokalnoj “socijali” 😉

  5. Boris Milosevic

    Boris Milosevic

    04. 04. 2012. u 9:36 pm Odgovori

    I u Sr imaju neku foru kako samo zene koriste Pinterest :). No, valjda mi Borisi po pitanju pinovanja imamo dosta zenskih hormona.

    Vezano za Pribadacu, ocekujem da ce tovrci cuti glasove i malo lokalizovati dizajn/funkcije/sve. Jer, sta ce mi kad vec imam nesto bolje?

  6. Damir2

    Damir2

    05. 04. 2012. u 12:50 am Odgovori

    ono sto mogu Samwer brothers sa svojom njemackom prodornoscu, upornoscu i novcem, ne mogu domaci djecarci koji nemaju nista od toga sem volje da se brzo obogate 🙂

    Kao hobi izrada klonova kod nas je ok, bolje nego da se ljudi opijaju po birtijama

    • Goran

      Goran

      10. 04. 2012. u 2:27 pm Odgovori

      Mislim da si falio. Možeš napraviti ebay klon na tržištu od 80 milijuna ljudi s kupovnom moći koja je po paritetu daleko iznad Hrvatske.

  7. Cool Profit

    Cool Profit

    08. 04. 2012. u 5:04 pm Odgovori

    Pinterest postaje sve popularniji i popularniji, sada je #3 socijalna mreza u u SAD..
    ali mislim da od pribadače nema ništa, to vam je isto kao da neko napravi klon facebooka, twittera.. bilo bi mozda ljudi, ali ni blizu kao na “originalnom sajtu”

  8. Vikot

    Vikot

    11. 04. 2012. u 3:26 am Odgovori

    Kao ponosni vlasnik nekoliko navedenih/propalih klonova sve sto mogu reci je ako vec kopirate, onda koporajte za neko puno vece trziste. Inace je garantirani fail.
    Trebao bi netko napisati knjigu o povijesti hrvatskog interneta i svim propalim projektima pa da ljudi imaju odakle uciti.
    Hm, nova ideja za event. CEO/Fail….
    Viktor

  9. Marko Blazekovic

    Marko Blazekovic

    12. 04. 2012. u 3:08 pm Odgovori

    Viktore, dali mislis da je fail samo zbog trzista ili je problem i u necem drugome? Ako gledas svaki projekt je u biti kopija nekog vanjskog, nema niti jedan projekt domaci koji je uspijesan samo kod nas a vani nije (mislim da nema). Tako da onda ipak mozemo gledat da neki uspiju a neki ne. Samo je pitanje u cemu je razlika?

  10. Goran

    Goran

    12. 04. 2012. u 3:15 pm Odgovori

    @Marko Blažeković: o tome je pisao Manuel Castells (pogledati njegovu trilogiju o informacijskoj ekonomiji) – da li bi Bill Gates uspio da se rodio kao seljančica na Madagaskaru? Vjerovatno da, u tim okvirima, međutim on priča o tome kako je uspjeh kombinacija faktora: pristup informaciji, kapitalu i tržištu. Problem hrvatskih poduzetnika (većinom) je u tome što gledaju hrvatsko tržište, čast iznimkama. Ovi koji imaju dobre proizvode ili ideje najčešće nemaju pristupa onom što je u Silicon Valleyu vrlo jednostavno dobiti: pristup informaciji, kapitalu, kontaktima, know-howu itd…

  11. Marko Blazekovic

    Marko Blazekovic

    13. 04. 2012. u 2:49 pm Odgovori

    Da, pogotovo o kapitalu je rijec. Recimo Instagram, pricaju neku pricu o uspijehu, i sve je odlicno samo
    kada vidis da su dobili kapital nakon 5 dana sto su poceli raditi onda znas da to moze biti put samo privilegiranih, mi ovdje moramo smisliti neki svoj put.

  12. Goran

    Goran

    13. 04. 2012. u 2:59 pm Odgovori

    @Marko: i kupljeni su samo zbog toga što su konkurentni Facebooku u njihovoj domeni. Inače, tko bi drugi dao te novce… I FB i Google i Apple mogu razviti tu funkcionalnost, ali zbog spleta okolnosti ne mogu dobiti taj marketshare… damn hipsters 😀

  13. Marko

    Marko

    13. 04. 2012. u 11:55 pm Odgovori

    zasto uporno koristis @Marko, pa imas dugme odgovori, ili ti se ne svidja threading? 🙂

    FB izgleda sve vise kao da stvarno zeli biti mreza unutar mreze, stovise vec je, opet na neki nacin je to i google, a sve su postigli jer smo im mi korisnici pogurali. Trebao bi tu jos jedan igrac jedan “tele 2” da to koliko toliko uravnotezi. Mi koji se kuzimo malo vise vidimo sto i FB i Ggl rade a sve ide u smjeru njih i velikih igraca, mali ce morat trazit neke druge prilike negdje drugdje ako ih bude, valjda oce, uvijek bude…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Karijere

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Kriptovalute i Blockchain

Tržište kriptovaluta ušlo je u još jedno krizno razdoblje. Slijedi li nakon kripto zime – proljeće?

Cijene kriptovaluta padaju, značajno, opet. Što se događa, zašto? Otkrivamo u novoj epizodi s Electrocoinovim Nikolom Škorićem.

Tehnologija

Jeste li znali da iza nove aplikacije portala Dnevnik.hr stoji osječka IT agencija COBE?

Nova aplikacija news portala Dnevnik.hr brzo je osvojila korisnike, ali i nagrade struke, a mi smo provjerili koja je tajna osječkog tima koji je od nule uspio razviti tako dobru aplikaciju u samo 4 mjeseca.

Novost

Iz Oraclea u startup: Zoran Šegić postaje VP prodaje u Farseeru

Zoran je proveo 20 godina razvijajući prodajne organizacije unutar vodećih tehnoloških korporacija na prostoru CEE i Adriatic regije.