PREGLED SCENE: Zašto u Hrvatskoj podcasti nisu hit kao u svijetu?

PREGLED SCENE: Zašto u Hrvatskoj podcasti nisu hit kao u svijetu?

Kada retke medija puni skandal vezan uz jednog podcastera, nema sumnje - ovaj format sadržaja postao je mainstream. U novoj epizodi Netokracija podcasta zato pričamo o svemu što jednog slušatelja, a posebno kreatora podcasta treba zanimati.

Kako su vjerojatno neki od vas vidjeli, zadnjih tjedan dana najpoznatiji podcaster na svijetu – Joe Rogan, predmet je spora između Spotifya i pjevača Neila Younga. Njegov podcast na koji Spotify ima ekskluzivu navodno širi dezinformacije, a Neil je odlučio kako ne želi objavljivati svoju glazbu na platformi koja to omogućuje.

Daleko od toga da koristimo priliku razvlačiti sagu koja je već dobila svoj epilog, željeli smo ovom prilikom pričati o podcasting industriji u svijetu i Hrvatskoj.

Pregled domaće i strane podcast scene

Ukupan broj podcasta na svijetu se udvostručio u zadnje dvije godine, a globalno oglašavanje putem ovog formata također bilježi značajan rast. Hrvatska kao i inače kaska. Sponzorstva su skoro nepostojeća, a hrvatski podcasteri još uvijek se drže jednog tipa sadržaja. Ima li nade za nas?

Donosimo vam detalje o podcast publici, sadržajima i prilikama za oglašavanje na podcastima, ali i produkcijskim praksama lokalne scene i kako se mogu poboljšati.

Komentirali smo:

  • Pregled globalne podcast industrije: Koliko raste, koji su najpopularniji formati i žanrovi?
  • Tko je prosječni slušatelj podcasta danas? Gdje, kada i kako ih sluša?
  • Podcast oglašavanje i sponzorstva, što funkcionira, a što ne?
  • Kako je intervju postao sinonim za podcast u Hrvatskoj?
  • Pregled hrvatske scene: primjeri udruga i tvrtki koje imaju svoje podcaste.
  • Savjeti za sve koji žele podcast iskoristiti za uspješan content marketing.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Slušajte Netokracijin podcast i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google PodcastaDeezera i Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Petar S.

    Petar S.

    01. 02. 2022. u 9:41 am Odgovori

    Podcasti su užasno komplicirani za snimanje, ako to idete raditi iz hobija. Potrebno je imati svoj prostor, opremu, pristup gostima, dogovoriti termin koji svima odgovara, postaviti set, snimiti emisiju, izeditirati, objaviti na društvene mreže, napraviti vizuale, itd itd.
    Otprilike je nama trebalo oko 25h rada za snimiti i objaviti jedan “vidcast”.

    Sad ako izračunamo koliko košta 25h rada, dobijemo da su podcasti relativno skupi za produkciju, a treba snimiti barem 20-30 komada da bi se oformila nekakva priča i nekakva publika koja će to slušati.

    Tako da po meni podcast mogu raditi brendovi ili firme koje već imaju nekakav content te ga proširuju podcastom. Ako se podcast kreće iz nule kao brend, to je već kompletno druga priča i treba se tretirati kao “start-up”, premda nema tu skalabilnost startupa.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      01. 02. 2022. u 9:56 am Odgovori

      Posve se slažemo! Nije lako. Pogotovo kretati ako nemate već neki “means of production”. Mnogo je lakše naravno ako se ne ide na foru s videom, ali opet vam je bitno da imate jednu osobu koja može produkcijski hendlati da sve bude ispolirano. Nitko ne želi slušati nešto loše kvalitete.

      Ipak, problem jest što u HR razmišljamo o podcastima dosta uniformno: mora imati video, moramo imati intervju s nekim… Ima načina biti kreativan u tom pogledu, a da se uštedi na kraju.

      Ali apsolutno potpisujemo da na podcaste odlazi vremena i projekt su za sebe, koliko god bili budžetni ili ne.

      • Petar Starcevic

        Petar Starcevic

        01. 02. 2022. u 5:35 pm Odgovori

        Istina, može se napraviti i solo podcast, timski podcast, mogu se obraditi različite teme bez da se dovode gosti, itd. Također, može biti i samo audio, ali s obzirom na našu kulturu korištenja youtubea, šteta je da se taj segment tržišta zanemari.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.

Startupi

Gorjan Jovanovski: “Bio sam dobar programer, odlučio sam to iskoristiti u borbi za čisti zrak”

Ekološki aktivist, softverski inženjer i poduzetnik ne nalaze se često u jednoj osobi, zbog čega je Gorjan Jovanovski vrlo zanimljiv sugovornik za sve teme koje se dotiču ovih triju područja, a pogotovo u slučajevima kad se ona isprepliću.

Novost

Lorenzo Mayola novi je generalni direktor Glova za Hrvatsku

Glovo, višekategorijska platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, slavi pet godina rada na hrvatskom tržištu.

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

DevDev

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.