PREGLED SCENE: Zašto u Hrvatskoj podcasti nisu hit kao u svijetu?

PREGLED SCENE: Zašto u Hrvatskoj podcasti nisu hit kao u svijetu?

Kada retke medija puni skandal vezan uz jednog podcastera, nema sumnje - ovaj format sadržaja postao je mainstream. U novoj epizodi Netokracija podcasta zato pričamo o svemu što jednog slušatelja, a posebno kreatora podcasta treba zanimati.

Kako su vjerojatno neki od vas vidjeli, zadnjih tjedan dana najpoznatiji podcaster na svijetu – Joe Rogan, predmet je spora između Spotifya i pjevača Neila Younga. Njegov podcast na koji Spotify ima ekskluzivu navodno širi dezinformacije, a Neil je odlučio kako ne želi objavljivati svoju glazbu na platformi koja to omogućuje.

Daleko od toga da koristimo priliku razvlačiti sagu koja je već dobila svoj epilog, željeli smo ovom prilikom pričati o podcasting industriji u svijetu i Hrvatskoj.

Pregled domaće i strane podcast scene

Ukupan broj podcasta na svijetu se udvostručio u zadnje dvije godine, a globalno oglašavanje putem ovog formata također bilježi značajan rast. Hrvatska kao i inače kaska. Sponzorstva su skoro nepostojeća, a hrvatski podcasteri još uvijek se drže jednog tipa sadržaja. Ima li nade za nas?

Donosimo vam detalje o podcast publici, sadržajima i prilikama za oglašavanje na podcastima, ali i produkcijskim praksama lokalne scene i kako se mogu poboljšati.

Komentirali smo:

  • Pregled globalne podcast industrije: Koliko raste, koji su najpopularniji formati i žanrovi?
  • Tko je prosječni slušatelj podcasta danas? Gdje, kada i kako ih sluša?
  • Podcast oglašavanje i sponzorstva, što funkcionira, a što ne?
  • Kako je intervju postao sinonim za podcast u Hrvatskoj?
  • Pregled hrvatske scene: primjeri udruga i tvrtki koje imaju svoje podcaste.
  • Savjeti za sve koji žele podcast iskoristiti za uspješan content marketing.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Slušajte Netokracijin podcast i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google PodcastaDeezera i Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Petar S.

    Petar S.

    01. 02. 2022. u 9:41 am Odgovori

    Podcasti su užasno komplicirani za snimanje, ako to idete raditi iz hobija. Potrebno je imati svoj prostor, opremu, pristup gostima, dogovoriti termin koji svima odgovara, postaviti set, snimiti emisiju, izeditirati, objaviti na društvene mreže, napraviti vizuale, itd itd.
    Otprilike je nama trebalo oko 25h rada za snimiti i objaviti jedan “vidcast”.

    Sad ako izračunamo koliko košta 25h rada, dobijemo da su podcasti relativno skupi za produkciju, a treba snimiti barem 20-30 komada da bi se oformila nekakva priča i nekakva publika koja će to slušati.

    Tako da po meni podcast mogu raditi brendovi ili firme koje već imaju nekakav content te ga proširuju podcastom. Ako se podcast kreće iz nule kao brend, to je već kompletno druga priča i treba se tretirati kao “start-up”, premda nema tu skalabilnost startupa.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      01. 02. 2022. u 9:56 am Odgovori

      Posve se slažemo! Nije lako. Pogotovo kretati ako nemate već neki “means of production”. Mnogo je lakše naravno ako se ne ide na foru s videom, ali opet vam je bitno da imate jednu osobu koja može produkcijski hendlati da sve bude ispolirano. Nitko ne želi slušati nešto loše kvalitete.

      Ipak, problem jest što u HR razmišljamo o podcastima dosta uniformno: mora imati video, moramo imati intervju s nekim… Ima načina biti kreativan u tom pogledu, a da se uštedi na kraju.

      Ali apsolutno potpisujemo da na podcaste odlazi vremena i projekt su za sebe, koliko god bili budžetni ili ne.

      • Petar Starcevic

        Petar Starcevic

        01. 02. 2022. u 5:35 pm Odgovori

        Istina, može se napraviti i solo podcast, timski podcast, mogu se obraditi različite teme bez da se dovode gosti, itd. Također, može biti i samo audio, ali s obzirom na našu kulturu korištenja youtubea, šteta je da se taj segment tržišta zanemari.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Vodič

Morate podnijeti zahtjev za novu osobnu iskaznicu? Evo kako izbjeći gužvu na šalteru

Završetkom pandemije došao je službeni kraj maskama, ali i mnogim identifikacijskim dokumentima pa tako i osobnim iskaznicama bez kojih ne možete boraviti u Hrvatskoj. Ovo znači samo jedno... ogromni redovi na šalterima.

Web 3

Belma Gutlić: “Fokus s cijena kriptovaluta treba prebaciti na tehnologiju koja kriptovalute omogućava”

Danas se možemo pohvaliti da na našoj maloj sceni ne nedostaje konferencija vezanih uz blockchain i kriptovalute. Ipak, postoji jedan krovni naziv kojem se nitko dosad nije posvetio na jednak način, a koji možda zaslužuje i najviše pažnje.

Izvještaj

Tim McKeoun: “Ako želimo da se developeri razvijaju, moramo se pomiriti da će nekad biti manje produktivni”

"Developer Advocate" može postati svatko, ali uspjeh u tome će pronaći mali broj ljudi. Savjete kako općenito postati bolja podrška developerima, na ovogodišnjem QED-u podijelio je IBM-ov Tim McKeoun.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Upoznajte Arbelle! Beauty brend kojeg krasi svjetsko rješenje za virtualno isprobavanje šminke

Švedsko-hrvatska IT tvrtka Visage Technologies od osnutka radi na cutting edge AI tehnologiji za prepoznavanje i praćenje pokreta ljudskog lica. Nakon niza uspješnih implementacija u kozmetičkoj industriji, svoj makeupISDK softverski paket oblikovali su u još svestraniji beauty brend Arbelle.

Sponzorirano

Može li se Hrvatska uključiti u razvoj svemirske tehnologije koja na uloženo vraća 7x više

Zašto su cube sateliti toliko korisni, koliko će oni promijeniti telekomunikacijsku industriju i može li se Hrvatska s njima ukrcati na brzi vlak svemirske tehnologije, neka su od glavnih pitanja s HAKOM-ove konferencije.

Intervju

Notcheva 6. generacija Devcademyja radit će na projektima za satelitsku kockicu – CroCube!

Otvorene su prijave za Notchevu akademiju na kojoj će se polaznici, osim satelitske teme moći usmjeriti na Spring Boot, React, .NET i Go programiranje, upoznati sa scrumom i agilnim frameworkom, UX/UI, DevOps, Clean code te drugim praksama i alatima koji su standardni u IT-ju.

Netokracija Podcast

John Romero o životu nakon Dooma – i kako klince naučiti raditi igre

John Romero je jedan od kreatora legendarne igre Doom, kao i cijelog niza drugih igara. Ususret izlasku njegove autobiografije, dobili smo priliku pitati ga kako vidi svoju karijeru, ali i razvoj industrije razvoja igara.

Obrazovanje

Studenti RIT Croatia uče se na zadacima koje pripremaju Rimac Technology, INA, Async Labs… 

Domaće obrazovne institucije često se fokusiraju na teoriju, dok praksa ostaje na poslodavcima. RIT Croatia to mijenja svojim primjerom.

Tvrtke i poslovanje

Potvrđeno: Google preuzeo hrvatski Photomath

Hrvatska aplikacija Photomath postaja je i službeno dio Googleovog portfelja. Tehnološki gigant godišnje akvizira desetak tvrtki, a ove je godine u akvizicijski plan ušao upravo hrvatski Photomath.