Predstavljen projekt Hrvatska stvara: Za mlade koji jesu i žele postati pokretači promjena

Projekt Hrvatska stvara u petak, 26. siječnja predstavljen je kroz nekoliko inovacija koje su obilježile razvoj STEM-a u Hrvatskoj, a ove godine započinje otvaranje centara za besplatne edukacije koje će se u organizaciji Udruge Programerko, Hrvatske zajednice tehničke kulture i STEMI-ja pokrenuti diljem Hrvatske.

Još jednom krećemo u novu godinu s idejom da djeca i mladi ne budu samo konzumenti već i stvaraoci. Događaju se vidne promjene i možda je upravo ovo vrijeme kada projekt poput Hrvatska stvara može nastaviti pozitivan pomak.

Predstavljanje projekta Hrvatska stvara u petak, 26. siječnja, dovela je u prepune dvije dvorane Fakulteta računarstva i elektrotehnike – pojedince, tvrtke i udruge koje nastoje biti pokretači tih promjena.

Što nudimo djeci danas – za bolje sutra?

Problemi su već godinama isti, ne samo kod nas u Hrvatskoj, već u Europi i svijetu. Iako se ponuda na tržištu rada pomalo usklađuje s ubrzanim tokovima digitalnog svijeta, ne možemo zanemariti 41 posto poduzeća unutar EU s poteškoćama u popunjavanju radnih mjesta u ICT sektoru. Srž problema? Manjak obrazovanih u STEM područjima, nedostatak STEM obrazovnog kadra, kao i inicijative da se djecu, a posebno djevojčice, motivira za stjecanje STEM vještina i znanja.

Krenimo onda od rane dobi, ističe i svom uvodnom govoru na predstavljanju projekta, Ivan Vlainić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Svatko tko se inficira tehničkom kulturom ostaje trajno zaražen.

A kako ih zaraziti? Kako djeci danas omogućujemo da od 4 sata gledanja crtića 2 sata provedu u edukativnoj igri kroz koju će učiti programiranje, mehatroniku, fiziku i ostale elemente STEM-a, ali i drugih iznimno bitnih vještina poput zajedničkog rada, problemskog rješavanja, prihvaćanja i učenja iz pogrešaka te kreativne slobode? Postoji nekoliko takvih inicijatva diljem svijeta, pa i kod nas – poput projekta Hrvatska stvara.

Udruga Programerko uz STEMI glavni je organizator projekta, uz Hrvatsku zajednicu tehničke kulture i Netokraciju, čiji je zajednički cilj pokretanje međunarodne inicijative Code Club, koja će diljem Hrvatske djeci omogućiti besplatnu edukaciju iz STEM područja.

Projekt se izvodi uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uz Hrvatski telekom omogućili su ga između ostalih i partneri Zagrebačka banka i Školska knjiga, uz podršku Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Revolucija ide dalje…

Kako je istaknuo u uvodu i državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, dr.sc. Tome Antičič te ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kroz nekoliko akcija na državnoj razini pokazali smo svi zajedno da želimo promjene i želimo biti dio tih promjena. Počevši od Kurikuralne reforme, činjenice da će se na jesen napokon početi realizirati plan uvođenja informatike kao obveznog predmeta u osnovnim školama, do pojedinačnih projekata poput STEM revolucije i uvođenja besplatnih STEM edukacija za djecu kroz projekt Hrvatska stvara.

Foto: STEMI Facebook
U uvodnom dijelu prepunoj dvorani obratili su se, uz Anu Nikolić i Marina Trošelja, veleposlanik UK i Sjeverne Irske H.E. Andrew Dalgleish te ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Besplatne edukacije za djecu i mlade diljem Hrvatske ostvarit će se kroz uvođenje međunarodne inicijative Code Club. Pod tom inicijativom objedinjene su volonterske mreže centara u kojima će se osnovnoškolci u slobodno vrijeme moći nalaziti, besplatno učiti te stvarati nove tehnologije. Volonterske mreže Code Club-a proširile su se već na 130 zemalja i na više od 10 tisuća lokacija, a početna inicijativa krenula je iz Velike Britanije čije Veleposlanstvo u Hrvatskoj, uz FER i Hrvatsku udrugu poslodavaca, podržavaju i sam projekt Hrvatska stvara.

Na predstavljanju okupljenima su se obratili i Marin Trošelj iz STEMI-ja te Ana Nikolić iz Udruge Programerko koji su predstavili ideju edukacija i uputili kako jednostavan može biti put do znanja uz samo malo lokalnog poticaja. Otvaranje novog Club Code centra u Hrvatskoj vrlo je jednostavno i može ga pokrenuti svatko tko dijeli entuzijazam za digitalno stvaranje s djecom.

Ipak, možda je od čitavog predstavljanja najvažnije istaknuti broj okupljenih mladih, studenata i srednjoškolaca koji su došli čuti o izvrsnim primjerima njihovih mlađih i starijih kolega. Najbolja motivacija dolazi upravo od projekata koji su svoj san i viziju započinjali na različitim lokacijama Hrvatske: od predstavnika tvrtke Rimac automobila, Hangara18 do Includea Ivana Mrvoša i Circuitmessa Alberta Gajšaka.

U pauzama između predavanja entuzijazam nije jenjavao jer se mnogo mladih guralo u holovima FER-a kako bi vidjeli tehnološke izume hrvatskih stvaratelja – od podmornice za istraživanje podmorja, 3D printera, do MAKERbuina, Robotskog kazališta lutaka, pametnih košarica i novčanika

MAKERbuino je edukativni alat koji se sastavlja u igraću konzolu.

Na kraju dana, „možda je najvažnije da biti geek treba postati cool u društvu“

Na zapadu se inicijativa popularizacije STEM-a već inflitrirala u organizacije i područja koja nisu nužno povezana s edukacijom pa je za neke postala i svojevrstan poslovni model. Između ostalog, monetiziranje sredstava koji će djeci pomoći u razvoju tih vještina postalo je zanimljivo i kompanijama poput Nintenda i LEGO-a. Ipak, kao što smo mogli vidjeti i na predstavljanju, Hrvatska sigurno ne kaska – počevši od MAKERbuina i Hexapod robota, koji su i sami primjer drugima u svijetu.

Ususret predstavljanja projekta pitali smo Luku Fućeka iz STEMI-ja što ističe kao neke ključne sličnosti i razlike populariziranja STEM područja kod nas i u stranim državama:

U Hrvatskoj su službeni kurikulumi u školama stari i tromi no možemo se pohvaliti s velikom i ponudom i potražnjom STEM izvannastavnih aktivnosti, radionica, predavanja i natjecanja. Sve su češće inicijative kao što je Hrvatska stvara kojima se diže svijest, osposobljava edukatore, donira oprema, uspostavljaju se edukacijski centri itd. Jedna od razlika je sigurno u tome što vani postoje tehnološki divovi kao što su Nintendo i LEGO koji raspolažu neusporedivo većim novčanim i ljudskim resursima za realizaciju takvih projekata dok se kod nas tek javljaju mlade inicijative koje kreću od početka te od temelja grade ne samo proizvod već i poduzeće.

Jedan od načina razvoja STEM vještina je i putem uradi-sam (DIY) uređaja koji zapravo dodatno proširuju program edukacije. Kako bi bili dovoljno jednostavni za korištenje i kako bi mogli kontinuirano motivirati djecu, DIY uređaji često zahtjevaju mnogo više ulaganja nego se čini. Naravno, u konačnici je iskoristivost tog koncepta višestruka upravo zbog mogućnosti iskustvenog učenja, potvrđuje i Luka:

Puno je jednostavnije educirati nekoliko osoba koje profesionalno sastavljaju neki potrošački uređaj nego dizajnirati svaki vijak, komad plastike, elektronike ili softvera tako da ga i dijete može sastaviti i razumjeti. Naravno, iako smo se i mi prevarili misleći da će DIY put biti jednostavniji, to nije bio razlog zašto smo se uputili tim smjerom. Ono što mi zasta želimo raditi su igrificirane tehnološke avanture koje će učiti i motivirati mlade da se bave najnovijim tehnologijama.

Naravno, kada je proizvod gotov, a uređaj u dječjim rukama, treba mnogo paziti da ta igračka nakon rješenja nekog problemskog zadatka ne postane dosadna. Tu dolazimo i do pitanja vrijednosti reproduciranja, na što mi Luka odgovara da na tome i u STEMI-ju intenzivno rade zadnjih mjeseci.

Nije dovoljno napraviti one-time-thing već je dijete potrebno motivirati da nastavi samostalno stvarati i nakon predviđenog kurikuluma. To se može postići postavljanjem otvorenih izazova i zadataka, uključivanjem zajednice da se svako postignuće podijeli s vršnjacima, organizacijom natjecanja itd. Možda je najvažnije da biti geek treba postati cool u društvu.

Svaki STEM projekt zahtjeva dobar kurikulum

O budućnosti uspješnog koncepta kombinacije edukacije, DIY uređaja, radionica i natjecanja Marin Trošelj iz STEMI-ja u predstavljanju projekta Hrvatska stvara naglasio je koliko je bitan proces prelaska iz potrošača u stvaratelja. Posebno je istaknuo tri načina na koji se kurikulum u fazama može tome i prilagoditi za bolju implementaciju.

  1. Inkubacija ili učenje – upoznavanje osnovne teorije, metoda i alata uz praktičan rad.
  2. Otvoreni izazov – potrebno je iskoristiti naučeno kako bi se riješio zadani problem, zadatak ili izazov. Razlika u usporedbi s prvom fazom je što ovdje ne postoji vođena edukacija koja korak po korak rješava problem već su polaznici potrebni samostalno i timski kombinirati naučeno s kreativnim razmišljanjem kako bi postigli rezultate.
  3. Stvaranje – polaznici si sami zadaju cilj i sredstva uz prikladno mentoriranje.

Naravno, kako bi se i potaklo djecu da kontinuirano budu uključeni u rad s DIY uređajima kroz različite edukacije, a konkretno Code Club centre u skoroj budućnosti, idealno bi bilo kada bi i edukacija i sredstva izvedbe mogli pratiti sve faze ovakvog kurikuluma.

Prva faza je pogodna za radionice, rad u školama ili od doma dok su druge dvije faze pogodnije za rad u timu i na natjecanjima. Takvim pristupom ćemo uskoro vidjeti znatno više srednjoškolskih inicijativa kao što su Mundus i MAKERbuino.

Sigurni smo da hoće jer pozitivnih reakcija od mladih na predstavljanju nije nedostajalo, a posebno je bilo zadovoljstvo vidjeti i one najmlađe koji su se nakon predavanja u predvorju FER-a okušali u svojim prvim STEM aktivnostima.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?