Konačno predstavljen data.gov.hr

Konačno predstavljen data.gov.hr, portal otvorenih javnih podataka

Danas je u prostorijama Vlade predstavljen dugo očekivani centralni repozitorij podataka tijela javne uprave data.gov.hr. Na njemu se već nalazi više od stotinu skupova podataka, što znači da se oni već mogu koristiti te da se pomoću njih mogu kreirati razne korisne, informativne, a i tržištu zanimljive aplikacije.

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić prvo je govorila o napretku usluge e-Građani.
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić prvo je govorila o napretku usluge e-Građani.

Prije predstavljanja samog portala, potpredsjednica Vlade Milanka Opačić osvrnula se na srodnu Vladinu uslugu, e-Građani, te napomenula kako je cilj takvih servisa učiniti javni sektor otvorenim, ali i dostupnim građanima, odnosno omogućiti da se uslugama može pristupiti i iz vlastitih domova, ne samo na šalterima.

Za što više ne moramo na šaltere?

Podsjetimo, prve e-usluge odnosile su se na registar birača, e-Matične knjige, e-Dnevnik za roditelje i pregled izabranog liječnika. Danas je dostupna 21 usluga, među kojima je pregled realiziranih recepata, potvrde o prebivalištu, boravištu i vlasništvu vozila, uvid u JOPPD obrazac, privremeni upis u Registar birača, kalkulator doplatka za djecu i druge.

Trenutno je dostupna 21 e-usluga.
Trenutno je dostupna 21 e-usluga.

U pripremi su i nove, poput e-Obrta, potvrde o redovitom školovanju i studiranju, uvjerenja o nepostojanju kaznenog progona, e-Savjetovanja za rasprave o donošenju novih zakona i propisa… Zanimljivo je što se proširuje i način prijave u uslugu:

Građani sad mogu i preko internetskih servisa Hrvatske poštanske banke i Hrvatske pošte dobiti pristup e-Građanima, a pregovara se i s drugim bankama.

Inače, Milanka Opačić iznijela je i podatak kako je do sada 125.000 građana koristilo najmanje jednu e-uslugu, korisnici su ujedno imali 1,7 milijuna prijava na usluge, a jednako im je toliko poslano poruka s obavijestima kroz sustav.

A data.gov.hr?

Na danas predstavljenom portalu već su dostupna 102 skupa podataka koji su podijeljeni u razne teme, poput društvenih pitanja, financija, politike, obrazovanja, znanosti, a tu su i razni formati u kojima se nalaze ti podatci – XLS, HTML, CSV…

Leda Lepri, pomoćnica ministra uprave za e-Hrvatsku, napomenula je kako će se projekt financirati iz strukturnih fondova Europske unije, ali priznala je i kako će biti potrebno dosta interne edukacije kako bi svi članovi kolektiva shvatili i prihvatili da “svoje” podatke moraju otvoriti. Edukacije će provoditi Ministarstvo uprave.

Na ovom portalu se nalaze podatci, aplikacije, dodatni sadržaji i kontakti. One podatke koje kreiramo, radeći naš redovni posao, otvaramo građanima i poslovnim subjektima, u onom obimu u kojem je to dozvoljeno.

To znači da, naravno, na portalu neće biti dostupni privatni podatci, nego samo oni koji su i inače javno dostupni, ovoga puta u strojno čitljivom obliku. To znatno olakšava potragu onima koji žele što brže i što lakše doći do podataka te od njih stvoriti dodatnu vrijednost, odnosno čak i projekt koji se može plasirati na tržište.

Leda Lepri
Leda Lepri, pomoćnica ministra uprave za e-Hrvatsku, predstavila je detalje o data.gov.hr.

Uz same podatke vidljivo je i tko je njihov izdavač, a svakako je zanimljivo što su oni zaštićeni Creative Commons CC BY licencom, osim ako nije navedeno drugačije. To znači da se podatci mogu kopirati, objavljivati, distribuirati, priopćavati javnosti, prerađivati, iskoristiti informacije u komercijalne i nekomercijalne svrhe, kombinirajući ih s drugim informacijama i uvrštavajući ih u proizvod te prenositi bez posebne dozvole, osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora. Ako nekih od podataka nisu navedeni, može se podnijeti zahtjev za dostavu, a korisnici su svakako bitni i za osiguravanje kvalitete podataka, kaže Lepri:

Otvaranjem dobivamo povratne informacije ako dođe do grešaka u podatcima, čime se osigurava i njihova kvaliteta.

Kako mnogima za sada nije sasvim jasno kakve se sve skupove podataka može zatražiti, Ministarstvo uprave radi i na sustavu metaregistra u kojemu će biti upisani svi registri sa svojim atributima i mogućnostima povezivanja.

Primjeri aplikacija napravljenih uz otvorene podatke

Marinko Brkić-Tot predstavio je svoj projekt Invest in Croatia koji prikuplja podatke o ulaganjima u Hrvatske projekte i prezentira ih potencijalnim investitorima.
Marinko Brkić-Tot predstavio je svoj projekt Invest in Croatia koji prikuplja podatke o ulaganjima u hrvatske projekte i prezentira ih potencijalnim investitorima.

Na licu mjesta predstavljeni su i neki od projekata koji su temeljeni na otvorenim podatcima. Luka Cvetković i Mihael Franceković s Fakulteta elektronike i računarstva napravili su aplikaciju Pametno zdravlje koja interpretira velike količine podataka iz zdravstva na korisniku razumljiv način. Naime, aplikacija omogućuje pretraživanje medicinskih ustanova, ali i lijekova. Medicinske ustanove mogu se pronaći po lokaciji, ali i vrsti, a odmah im se može iz aplikacije poslati mail ili ih pozvati. Uz to, prevedena je na engleski jezik, što je svakako korisno za turiste.

Marinko Brkić-Tot predstavio je Invest in Croatia, projekt o kojemu smo već pisali na Netokraciji. Podsjetimo, riječ je o web aplikaciji koja prikuplja informacije o investicijama u Hrvatskoj i prikazuje ih na karti te filtrira po vrsti djelatnosti u koju je uloženo. Uz data.gov.hr lakše će doći do podataka, koje će potom “prevesti” zainteresiranom investitoru. Kako kaže – bez obzira iz kojeg se ugla gleda na otvorene podatke, loših strana nema.

Još aplikacija koje su temeljene na otvorenim podatcima može se pronaći na samom portalu. Treba imati na umu da su one nastale prije data.gov.hr, stoga je većina autora na daleko teži način došla do podataka koji su bili potrebni za njihovo kreiranje. No, kako smo čuli od nekih od njih, drago im je ako mogu potaknuti i druge da naprave i svoje projekte, pogotovo  kad je više od stotinu skupova podataka dostupno – sada samo treba nešto od njih i napraviti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".