Hoće li hrvatski ‘AI pravnici’ zamijeniti vašeg advokata – ili mu pomoći da pomogne vama?!

Umjetna inteligencija ima golem potencijal u pravu, to se prije svega odnosi na pretraživanje baze zakona i propisa, ali i na naprednije funkcije sažimanje dokumenata, generiranje ugovora, predviđanje ishoda sudskih procesa…

Takva su rješenja najkorisnija  kada su prilagođena pojedinom pravnom sustavu.

U Hrvatskoj postoji već nekoliko takvih legalAI startupa. Njihovi osnivači predstavili su nam platforme Zakon.ai, Yure.ai i Ulpian AI koje su na raspolaganju hrvatskim pravnicima i građanima.

Asistencija kroz šumu zakona

Bojan Pleše, koji je s Antom Borićem, pokretačem portala Zakon.hr, razvio asistenta Zakon.ai, pojašnjava kako je njihovo rješenje namijenjeno pravnicima, poduzetnicima i građanima koji trebaju pouzdane i precizne pravne podatke, a nemaju vremena ručno pretraživati opsežne zakonske baze.

Koristeći se prirodnim jezikom s tim se AI asistentom može pristupiti i pretražiti baze raznih pravilnika, zakona, sudske prakse i EU direktiva.

Pleše izdvaja integraciju s bazom Zakon.hr i izradu specifičnih i personaliziranih produkata za tvrtke i odvjetničke urede. Otkriva i kako im ne manjka ambicija:

Planiramo dodavanje specifičnih pravnih baza za industrije poput građevine i zdravstva, razvoj prediktivnih alata i širenje na međunarodna tržišta. Naš cilj je učiniti Zakon.ai nezaobilaznim alatom za sve pravne stručnjake.

Sličnu podršku pravnicima pruža i rješenje Yure.ai, tumači Martin Hren, strateški savjetnik u timu koji je razvio tog AI asistenta i direktor odvjetničkog društva Hren-Tomašković:

Yure.ai nudi sveobuhvatnu platformu koja, uz asistenta za napredno pretraživanje pravnih propisa i prakse, uključuje i niz specijaliziranih “agenata” osmišljenih za podršku pravnicima u svakodnevnom radu. 

Yure.ai također ima ambiciozne planove koji uključuju proširenje na dodatne pravne jurisdikcije, uvođenje modula za generiranje dokumenata te integraciju specijaliziranih procesa osmišljenih kako bi dodatno unaprijedili svakodnevni rad pravnika.

Smanjiti pravnu rascjepkanost članica EU

U pretraživanju hrvatskih i europskih zakona pomaže i Ulpian. Odvjetnik iz odvjetničkog ureda Buterin&Partneri i suosnivač Ulpiana Ozren Kobsa ističe kako je najveća prednost njihovog asistenta u “specifičnoj obradi i međupovezanosti baze podataka koja anulira halucinacije”. Tome pridonosi i to što inzistiraju na transparentnosti..

Naime, svaki odgovor koji Ulpian generira mora citirati točan dio zakona na kojem se temelji. Taj je startup u srpnju lansirao komercijalnu verziju svog proizvoda, a među klijentima su mu velike korporacije, banke, osiguravajuća društva, listane kompanije i više od 20 vodećih odvjetničkih ureda u Hrvatskoj. Trenutno je startup u finalu Nuqleusova programa Startup Builder.

Kobsa kaže da imaju viziju stvaranja jedinstvenog digitalnog ekosustava koji će na jednom mjestu objediniti sve javno dostupne pravne izvore država članica Europske unije:

Želimo omogućiti korisnicima da, neovisno o svojoj lokaciji, postavljaju pitanja iz druge jurisdikcije na vlastitom jeziku i dobiju konkretne pravne informacije temeljene na zakonima te države. Time želimo smanjiti pravnu i regulatornu rascjepkanost među državama članicama EU-a olakšavajući poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu.

AI ubrzava rad, ali primjena će biti spora

No prihvaćanje bilo koje tehnologije ovisi o razumijevanju koliko je ona korisna te o spremnosti za promjenu uobičajene prakse. Dakle, postavlja se pitanje koliko pravnici uopće koriste tehnologiju i jesu li svjesni kako im umjetna inteligencija može pomoći?

Marko Đurić, odvjetnik Odvjetničkog društva Porobija i Špoljarić i predavač na Poslovnoj školi Algebra, brani svoju struku od „optužbi“ za  konzervativnost ističući da takva percepcija ne uzima u obzir specifičnost njihova rada:

Posao pravnika može biti izrazito kompleksan, temeljen na preciznosti i specifičnosti svakog pojedinog slučaja, a ne oprašta greške, što otežava razvoj univerzalnog LegalTech rješenja koje bi u potpunosti zadovoljilo njihove potrebe.

Također ističe da su mišljenja unutar struke podijeljena:

Među onima koji nisu pronašli nikakvu vrijednost u tim alatima često se može primijetiti određena nestrpljivost, ali i prevelika očekivanja. U konačnici, važno je razumjeti da je riječ o alatu, a ne o svemoćnom pravnom stručnjaku koji može u cijelosti zamijeniti ljudsku prosudbu i stručnost.

Međugeneracijske razlike – digitalni jaz

Kobsa ističe da se brzina prihvaćanja tehnologije u struci značajno razlikuje među različitim demografskim skupinama:

Mlađe generacije često pokazuju veći entuzijazam i spremnost za usvajanje novih alata i platformi, dok stariji korisnici mogu pristupati promjenama s više opreza. Ovo dovodi do stvaranja digitalnog jaza. Ključnu ulogu u ovom procesu igra osobna otvorenost prema digitalnim vještinama.

Hren smatra da je prijelomna točka bila pojava ChatGPT-ja:

Ranije su LegalTech proizvodi zahtijevali značajna ulaganja, uključujući visoke troškove licencija i obuku zaposlenika, što je mnogima bilo prepreka. Danas je korištenje AI aplikacija znatno pojednostavljeno i pristupačnije, omogućujući širu primjenu i modernizaciju pravne profesije.

Pleše uočava razliku s obzirom na veličinu tvrtke:

Dok veće odvjetničke tvrtke ulažu u napredne alate, manji uredi i dalje se oslanjaju na tradicionalne metode. Uz porast dostupnosti AI alata ta se razlika postupno smanjuje i primjećujemo da pravnici neovisno o veličini ureda u kojem rade sve više počinju gledati prema AI rješenjima.

Najveći benefit

Unatoč skepsi u pogledu korištenja, čini se da su pravnici svjesni benefita koje im umjetna inteligencija donosi. Svi se sugovornici slažu da će povećanje brzine rada biti najvažniji dobitak od uvođenja AI alata.

Đurić ističe sljedeće benefite:

Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji ne samo da mogu generirati tekst, nego to čine nevjerojatnom brzinom omogućujući pravnicima da u kratkom roku izrade nacrte složenih pravnih dokumenata ili analiziraju velike količine podataka.

Kvaliteta rada također se može značajno podići uz pomoć ovih alata, jer omogućuju brz i sustavan pristup informacijama, i iznimno napredno generiranje teksta, što pravnicima ostavlja više prostora za fokus na strateške aspekte slučajeva.

Hren navodi još primjera gdje učinkovitost AI-ja posebno dolazi do izražaja:

AI se pokazuje posebno korisnim u pravnom istraživanju, ali i kod pomoćnih aktivnosti poput pregledavanja i sažimanja velikog broja dokumenata, što je posebno značajno u procesima due diligencea. Osim toga, vrijedi istaknuti i niz manjih pomoćnih zadataka koji čine dio svakodnevnog pravničkog posla, poput prijevoda, provjere sintakse tekstova i sličnih operativnih aktivnosti.

Osim automatizacije ponavljajućih zadataka te brže pretrage i analize pravnih dokumenata, Pleše kao benefit AI alata izdvaja veću preciznost u analizi velikih količina podataka, a Kobsa spominje mogućnost predviđanja ishoda sudskih slučajeva te upotrebu u edukaciji pravnika izradom simulacije pravnih procesa.

Odgovornost i rizici

Skeptičnost prema novim alatima u ovoj branši nije bez temelja jer oni donose i mnoge rizike, koji uglavnom proistječu iz neodgovarajućeg korištenja, a odgovornost je u konačnici na čovjeku, objašnjava Đurić:

Svaki pravnik mora biti svjestan da output ovih alata treba tretirati s velikom dozom opreza i podvrgnuti ga temeljitoj provjeri i validaciji. Praksa nas već uči da su se zbog nepravilne upotrebe AI alata dogodili ozbiljni propusti, posebno u slučajevima kada su pravnici nekritički koristili generirani sadržaj – primjerice pretraživanje sudske prakse kada se ispostavi da LLM halucinira.

Odgovornost uvijek ostaje na pravniku, koji mora razumjeti ograničenja alata, pažljivo provjeravati rezultate i osigurati da sve što se koristi u praksi ispunjava najviše standarde točnosti i odgovornosti.

Osim halucinacija, postoji i rizik od pristranosti algoritama, nadovezuje se Kobsa:

Primjerice, ako AI alat koristi društvene mreže kao jedan od izvora podataka, može preuzeti pristranosti prema određenim svjetonazorima ili usvojiti (neprovjerene) zaključke i mišljenja.

Svi sugovornici sigurni su da umjetna inteligencija nikad neće zamijeniti pravnike jer ona nema vještine koje su ključne za vođenje sudskih procesa. Hren tumači:

AI će sve više pružati pravne savjete temeljene na analizi podataka, no neće u dogledno vrijeme zamijeniti  pravnike. Pravni procesi zahtijevaju ne samo puko poznavanje zakona, već i interpretaciju zakona, stavljanje situacija u pravi kontekst, razmatranje svih aspekata pojedinog slučaja te pregovaračke vještine.

Pandorina kutija etičkih pitanja

Zamah korištenja umjetne inteligencije donio je u fokus pitanje tehnološke etike. Kobsa kaže kako je korištenje umjetne inteligencije u pravnom sektoru prava Pandorina kutija etičkih pitanja.

Transparentnost je prva stavka: moramo razumjeti kako AI donosi odluke i na temelju kojih podataka. AI alati često funkcioniraju kao „crne kutije“, gdje korisnici ne mogu u potpunosti razumjeti način donošenja odluka, čime povjerenje u ovakve sustave može biti ozbiljno narušeno.  

Odgovornost je još jedno važno pitanje. Tko snosi odgovornost za pogreške ili štetu uzrokovanu korištenjem AI alata? To mora biti jasno definirano kako bi se izbjegli pravni i etički problemi.

Govoreći o etici, svi sugovornici naglašavaju važnost poštivanja instituta odvjetničke tajne. Hren kaže sljedeće:

Odvjetnici moraju osigurati da alati umjetne inteligencije koje koriste ne narušavaju načelo povjerljivosti. Također, smatram da je važno klijentima transparentno komunicirati koji se alati koriste i kako se osigurava zaštita njihovih povjerljivih podataka.

Rezimirajući stanje u Hrvatskoj, Đurić ističe da je u struci sve veća svijest da tehnologija može unaprijediti rad pravnika, ali oprezno zaključuje da smo tek na početku:

Mnogi pravnici tek istražuju mogućnosti koje ti alati nude, a dostupni alati se usavršavaju i tek im predstoji dokazati svoju vrijednost.