Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Prvi nastavak provest će vas kroz prvi i drugi val internetskih tehnologija koji nas dovode do trenutnog stanja i mogućih rješenja, njima se bavimo u ovom tekstu.

Na uvodno pitanje, veliki plavi IBM, consiglieri svjetskih vlada pa i onih omraženih, kažu – “DA”! U 365 pandemijskih dana dobili smo 5 godina IT adopcije, open source programeri lansiraju robote na Mars, eCommerce čini više od trećine ukupne potrošnje, a semafori nam upozoravaju pješake zadubljene u mobitel.

Dobrodošli u…

Treći val decentraliziranih automatona

Odahnite ako ste se pribojavali da ću na početku trećeg vala naprasno izvući umjetnu inteligenciju (AI) ili blockchain (DLT) kao spasonosne mesije hrvatskog IT-a.

Fetišizirane izjave poput “Data je nova nafta” ili “AI će nam oteti sve poslove” su rijetko konstruktivne Deus Ex Machine. Povjesničar David C. Brock naziva te momente “Wishful Worries” tj. probleme koji bi ljudi voljeli imati, umjesto postojećih agonija. Političari i LinkedIn pitcheri obožavaju takve narative budući da glatko skreću pozornost s dosadno nezahvalnih, no glavnih izazova.

Trebamo li svejedno poticati kreaciju nišnih AI startupa? Naravno! McKinsey kaže da se AI već koristi na preko 50% IT projekata, a pogledajte i napore CroAI-a ili naš Gideon, Mindsmiths, airt, Microblink ili ExRey. Može li Hrvatska postati sigurno utočište decentraliziranih financijskih (DeFi) platformi? Nitko sretniji od nas!

Ali “nitko” ne živi u vakuumu – takve strategije su prisutne u svim državama iz drugo-valne tablice, a uspješnost njihove provedbe leži u operativi i tajmingu; tamo gdje svi oratori počnu gubiti zrak kada se krene u detaljiziranje plana. Iskusniji programeri će uvijek ukazati na tu realnost – ljudska, vremenska i novčana ograničenja su prave teme na kojima IT projekti padaju u vodu.

Neuronske mreže ne čekaju da se Hrvati međusobno dogovore, Izvor:  https://thispersondoesnotexist.com/, Stanford AI Index, Pubmed, StateOfAi, Elsevier

Nemojte odmah vaditi omču, AI i DLT su potentne tehnologije trećeg vala, no kao što je prvi pokazao, promocija tehnologije leži i na decentraliziranim poduzetnicima, udrugama, razvojnim centrima i akademiji. Na vladama je pak da osiguraju sustavnu i poticajnu poduzetničku klimu, “framework uspjeha”, a to se ne radi kroz prepucavanja s udrugama, kojih se u isto vrijeme optužuje za političku obojenost.

Da skratim, cijeli će IT (uključujući AI & DLT) procvasti u Hrvatskoj ako vladajući, uz simbiotičku diskusiju s industrijom, hrabrije nagaze na ove tri točke:

  • (A) povećanje neto plaća
  • (B) ukidanje poreza na dobit
  • (C) olakšavanje i ubrzavanje regulative

A. Veće plaće svima, a ne samo njima!

Znam da nije u skladu s dramatiziranjem tabloida, no brojke pokazuju da hrvatske IT tvrtke isplaćuju natprosječne bruto2 plaće.

Pogledajte niže u tablici, recimo, BRUTO2/UP omjer – postotak prihoda koji odlazi na bruto2 plaće je veći u Hrvatskoj nego u prosječnoj EU zemlji. Također, kompletniji kontekst o plaćama se dobije kada se bruto2 ukriži s faktorom novostvorene vrijednosti po zaposleniku gdje se Hrvatska nalazi tek na 43% prosjeka EU.

S druge strane, pogledajte “Neto/Vrijednost” omjer koji prikazuje veličinu neto plaće s obzirom na novostvorenu vrijednost (veći omjer znači veći neto za isti output) – iza nas je samo Mađarska.

Slon u hrvatskoj dnevnoj sobi je zapravo ogromna diskrepancija između onoga što poslodavca košta (bruto2 množen stopom efektivnosti) i onoga što posloprimac dobije na tekući račun (neto).

Glavni grad je dobar primjer – poslodavac će za zagrebačku neto plaću od 10.000 HRK imati ukupan bruto2 trošak od 17.600 HRK (prosječni neto iznos sam uzeo iz iscrpne analize Tomislava Grubišića). U trošak trebamo dodati i interni omjer komercijalnih i nekomercijalnih aktivnosti tj. efektivnost outputa. Uslužni IT recimo ima Billable Rate (BR), a proizvodne ekipe Team Velocity ili Release Burndown kao slične metrike kompanijskih analiza… ma kužite poantu – nisu svi zaposlenici efektivni 100% vremena.

Za BR od recimo 60%, zaposlenik će morati uprihoditi firmi barem 30.000 HRK kako bi održao svoj mjesečni hladni pogon. O dobiti kompanije ili investicijama nismo niti počeli pričati, a trošak poslovanja se već popeo do 3x neto plaće. Generator neefektivnosti jest, kako Japanci časno kažu, vodstvo firme, ali između ostalog i prvovalni Shirky, što ćemo obraditi u C sekciji.

Jelena Jelušić (počinje oko 52. minute) objašnjava istražene želje programera u Hrvatskoj. Procesi (interne neefektivnosti), kultura i plaće su prva tri izvora frustracija. Naravno, 78% ispitanika kaže da je bolja plaća najbitniji faktor pri promjeni posla.

To sve ne tišti domaćeg digitalca jer on “remotea” za bilo koji dio svijeta i to je fascinantan feature IT sektora – ekipa odgojena u kulturi hedonističkog individualizma će uzimati u obzir samo neto iznos i neće ih brinuti ekonometrija ili bruto2 jadikovke direktora lokalca. To je sasvim razumljivo i jasno većini poduzetnika o čemu smo pričali i na zadnjim employer branding danima (video, pogled gore).

I nije ideja niti potreba da se ministar Marić odmah izuje iz cipela – pogledom na gornju tablicu se može zaključiti da bi bilo dovoljno smanjiti ukupna davanja sa 76% na 65% kako bi Neto/Vrijednost narasla iznad 0,395 (EU prosjek).

Smanjenjem davanja će se otvoriti i veća mogućnost tvrtkama za izjednačavanja plaća svim dionicima digitalne produkcije – Hrvatska dokazano ima odlične inženjere, ali to isto vrijedi i za copywritere, projektne menadžere ili pak UX dizajnere, ekstremno bitne i za novovalne DeFi projekte.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Povećanje neto plaće će se odraziti na zadržavanje domaćeg, ali i na privlačenje inozemnog kadra (na Relocate alatu imamo najveća davanja) kojem više znači ugodna neto platna klima nego digitalna viza. Takvi digitalni nomadi će biti krucijalni za jahanje željenih machine learning ili DLT projekata s obzirom na to da nam IT kadra već opasno nedostaje – kako za već prikazane IT perjanice, a tako i za novovalne startupe.

B. Porez na dobit? Što je to?

Povećanje plaća trebamo poticati i na još jedan način – ukidanjem poreza na dobit. To je ionako klasična (legitimna!) navlakuša stranih investitora

Pretpostavljam da IT sektor svoju dobit u velikoj mjeri reinvestira. Zadržani višak bi se stoga prelio i na poliranje internih neefektivnosti (što posljedično gladi programere i indirektno oplemenjuje plaće); ali nećemo ovdje obrađivati pretpostavke. Tri sanjarenja su interesantnija…

O kreiranju novih startupa iz gnijezda postojećih kompanija već je pisao i IBB, a radi se o moćnoj alatki. Povećanje cash-cushiona koji uslijedi nakon ukidanja poreza na dobit, omogućit će češće seed investiranje kompanija u startupe svojih zaposlenika tj. “recikliranju talenta”.

Atomico | State of European Tech 2020

Kakve brojke tu možemo očekivati? Za početak, Atomico prikazuje da se tri četvrtine europskih seed investicija događa lokalno – Hrvatska IT industrija je u 2019. uprihodila 26,9 milijardi kuna. Prosječna dobitna marža iznosi 8,1% što nas dovodi do godišnje dobiti od 2,178 milijardi kuna. 10% poreza na dobit je 217 milijuna kuna (iliti 8,65 USD per capita), a to je olimpijski bazen sredstava za seed investiranje.

HGK prenosi da u Hrvatskoj realno djeluje 4000 IT poduzeća. Da samo 5% njih odluči podržati jedan startup, dolazimo do brojke od 200 novih tehnoloških firmi koje kreću uz pomoć zdravog neopterećenog kapitala. McKinsey pak prezentira da 1% startupa u koje se investiralo u seed fazi postane jednorog, a to preneseno znači da bi Hrvatska uz ove (čak sramežljive) brojke potencijalno mogla dobiti 2 “Infobipa”.

Pogledajte graf (pogotovo apscisu) ako vam se ideja o 200 novih hrvatskih startupa čini nerealna. Hrvatska bi mogla imati dodatnih 8,65 USD per capita samo na temelju ove mjere. Atomico | State of European Tech 2020

Interesantan (realniji?) je i efekt spin-offa kompanije koje nastaju kao posljedica zadržane dobiti. Recimo da imate IT firmu koja ima dva milijuna kuna dobiti. Po postojećem zakonu ta će firma platiti 200.000 HRK poreza na dobit, ali i akontaciju poreza na buduću dobit. Takvih kumulativnih 400.000 HRK kroz godinu dana je legitiman seed kapital koji tvrtka veselije alocira u kreiranje SaaS spin-offa. Primjer je ekipa iz osječkog Prototypa kojoj je trebalo cca. pola godine za lansiranje v.1.0 estimacijskog SaaS-a Propoze. Slavonski, a svjetsko!

Pivotiranje kompanije je još i veći pomak od spin-offa, a ako mislite da tipkam basne, pogledajte Basecamp ili Mailchimp koji je evaluiran na 4,5 milijarde dolara – oni su osmišljeni upravo na takav način.

C. Reguliraj me nježno

Rođenje Mailchimpa se dogodilo na samom početku drugog vala i to u sustavnoj, poduzetnički-nastrojenoj Atlanti. Američki dokument oporavka, 2 trilijuna dolara težak, prezentira nam tu poduzetnost – tekst jasno uključuje IT vertikalu, elektrifikaciju vozila ili punjača, širenje optičkog pristupa internetu, a i čistih 50 milijardi dolara za razvoj domaćih čipova. I Kina se spominje često.

Amerikance ne bi trebali kopirati, niti je to realno, ali možemo nešto naučiti – za procvat industrije treba simbiotički poticati diskusiju na razini država-gospodarstvo-akademija-udruge kao što nam je prvi val pokazao. A kakve to diskusije mi trebamo poticati? Dobrih primjera već ima!

Vize za digitalne nomade, dioničarske opcije i olakšavanje oporezivanja zaposlenika kao željeni primjeri pitkije regulative. Atomico | State of European Tech 2020

O hrvatskim vizama za digitalne nomade i birokratskim komplikacijama je već tvitao i Ivan, a pomaci su uslijedili. Od 2021. godine, za programere ili UX dizajnere više ne postoje kvote, niti su potrebne posebne dozvole za zapošljavanje državljana trećih zemalja na čemu je radio HUP ICT i Hrvoje Balen. Zakonom o strancima su bolje definirane studentske vize te mogućnost rada stranih studenata putem Studentskog centra u pola radnog vremena.

Davor Runje (CISEx) je opisao potencijalnu promjenu oko oporezivanja privatnih investitora. Ideja, po uzoru na britanski SEIS (Seed Enterprise Investment Scheme), je da 75 posto iznosa investicije u kvalificirane tvrtke bude porezna olakšica, neovisno o uspjehu startupa. Trenutno se s HUP-ovom ICT sekcijom radi na zakonskom prijedlogu za uvođenje takvih olakšica.

Atomico | State of European Tech 2020

Smanjivanje birokracije i olakšavanje inozemnih ulaganja je jedan od ciljeva pitke regulative. Estonija je tipičan primjer takve vrste poželjnog investicijskog odredišta.

Na tom tragu je i UBIK/HANFA dinamika koju je na svom blogu opisao i Vlatko Hrdalo. Naime, Hrvatska je bila među prvim EU državama koja je uvela 5. reviziju AML (Anti-money laundering) direktive u svoj zakon o sprječavanju pranja novca. Isti je stupio na snagu u siječnju 2020. no jedna stvar je ostala nedorečena – trebaju li se crypto-to-crypto transakcije, kakve recimo rade decentralizirane burze poput Uniswapa, provjeravati radi pranja novca? HANFA kaže da ne trebaju, otvarajući time Hrvatsku za moguću poplavu DeFi startupa i raznovrsnih decentraliziranih aplikacija tj. mogla bi postati DeFi heaven.

OK, obećao sam na početku da nam DLT ili AI tehnologije nisu ovdje specifična tema i to je točno osim u jednoj stvari – tajmingu!

Početak trećeg vala izvlači iste uzorke ponašanja, ali i prilike slične ranijim valovima.

Pojavljuje se isti idealizam i destabilizacija etabliranog sustava – pogotovo kroz utjecaj DLT-a na financijski sektor. Aktualan je i prvovalski “opijeni” naboj AI dev energije, a uz njega dolazi i garnitura podeksponiranih pionira koji slažu neke nove algoritme. Šlag na tajming su i aktualna bespovratna EU sredstva za NPOO kojih će, po svemu sudeći, za Hrvatsku biti najviše izdvojeno (Hrvatska je na prvom mjestu po alociranim sredstvima u postotku BDP-a).

Od mainframeova do satova – milijarde internet korisnika u tri tehnološka vala. Neuralab

Gdje ćemo biti 2031.?

No za daskanje na trećem valu neće biti dovoljno da država glumi startup svijet izbacivši FINA Frendi aplikaciju ili pak nalijepi “umjetnu inteligenciju” na uvod svog NPOO dokumenta (istinita priča).

Država se treba otrgnuti iz opisanih obrazaca ponašanja i početi rješavati temeljne probleme. Jer prvovalna birokratska (Shirky!) letargija vladajućih možda nije vidno utjecala na tadašnju IT vertikalu, no drugovalna dvadesetogodišnja lavina indolentnosti nas je definitivno cijepila od digitalnog El Dorada.

I za kraj, dio odgovornosti leži i na nama kao industriji. Analitička razmatranja kakva mi očekujemo od države se očekuju i od bilo kojeg profesionalca digitalca koji čita ovaj tekst. Stoga bi i mi trebali biti i jasniji i glasniji ako želimo da “Povratak u budućnost III” okupamo pozitivom. Jer ako propustimo i treći val, neće biti niti bitno što o kasnijim trendovima mislimo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. abc

    abc

    02. 05. 2021. u 11:43 am Odgovori

    ako nekoj firmi u hrvatskoj dam 5 godina života i 90% zdravlja, a nakon toga nemam ni približno dovoljno ušteđevine da kupim stan onda me ne zanima kakva je situacija u mađarskoj ili slovačkoj. situacija u drugim zemljama me ne zanima. hrvatska guši svaki izuzetan talent. kad plaće budu ko u njemačkoj možda budete lakše nalazili ljude koji žele radit na “zanimljivim projektima” u “dinamičnim timovima” za “strane klijente”. ako očekujete da komuniciram na engleskom ili na njemačkom onda me platite ko engleza ili švabu. ako ne, zapošljavajte hr i tražite juniore.

    • Kreshomir

      Kreshomir

      02. 05. 2021. u 4:33 pm Odgovori

      Pa ono da… temelj teksta je da bi Hrvatski IT trebao imati veće neto plaće. Argument kolumne, a to se vidi i iz tablice, je da za isti ekonomski output prosječan EU IT-evac ima veći lokalni neto. Hrvatska bi bila na toj razini da se domaća davanja spuste sa 76 na 65 posto. S time da pazi, Njemačka plaća podrazumijeva i Njemačke troškove. Prevedeno, i u Munchenu ti se lako može dogoditi da nećeš imati za stan. A ovo što kažeš za kraj…Ima nekoliko stranih firmi za koje se zna da isplaćuju plaće na temelju skillseta, a neovisno o tvojoj lokaciji (tipa Automattic). No to su iznimke u kojima gube programeri koji žive u sredini gdje su troškovi veći od prosjeka firme.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?