Povratak u budućnost I: Hrvatski IT je u 2030. doživio potop. Sada znamo i zašto.

Povratak u budućnost I: Hrvatski IT je u 2030. doživio potop. Sada znamo i zašto.

Hrvatski IT gospodarski je zamašnjak koji već tri desetljeća puni državnu blagajnu i tople developerske stolice. S druge strane, političari svih boja ignoriraju domaće potencijale, ali i očite trendove internetskih tehnologija.

Sličan sam uvod imao u prošlogodišnjoj kolumni, istipkanoj u trenutku kada se prvi hrvatski korona-slučaj šepurio Milanom. U tadašnjem sam tekstu plasirao tezu da je uslužni IT jednako vrijedan proizvodnom; dok se Ivan u predznaku klanjao razvoju proizvoda kao glavnom potencijalu hrvatske IT industrije.

Pandemijska godina koja je uslijedila, ekspresno je demonstrirala zrelost kompletne IT vertikale –  i product i service su izbili na scenu k’o brčići zaigranog sedmaša.

Infobip je evaluiran na milijardu dolara, a Rimac im također diše za vratom; Microblink i Photomath su zaprimili podeblje investitorske čekove dok je Nanobit prodan Stillfrontu za potencijalnih milijardu kuna. Moja SQL učiteljica Algebra je proglašena EY poduzetnicom godine, Porsche i Infinum su zaplesali u zajedničko ulaganje da bi Five, u crescendu ovog uvoda, zakucao s prodajom Endavi koja je sifonirala 250 milijuna kuna prema Heinzelovoj. Ana Marija prenosi i golu statistiku za skeptične – HGK-ovo izvješće potvrđuje ranije prognoze i pokazuje da uslužni sektor čini 60% hrvatskog IT izvoza i 70% ukupnog IT prihoda.

No aktualni ping-pong i nepoznanice oko Nacionalnog Plana Obnove i Oporavka (NPOO) dokazao je i jedan dugoročan feature hrvatske digitalije – navedene tvrtke su uspjele usprkos državnom ignoriranju IT vertikale i prema tome ćemo rotirati ovaj tekst.

Lavina birokratske indolentnosti postaje ručna kočnica razvoju IT sektora, a do takvog stanja, objašnjenog kroz prva dva internetska vala, nismo došli preko noći. S druge strane, Hrvatsko društvo ima potencijal iznjedriti i ergelu jednoroga; a za takav izlet nam je potrebna simbioza s državom i tri akcije za treći nadolazeći val kojeg ću opisati u sutrašnjem nastavku.

Prvi val internetskih tehnologija

Anarho-kapitalisti koji ovo čitaju si misle, “ma što će nama država; pa cijelu Silicijsku dolinu su stvorili pioniri, individualci valovito plavih kosa, surfajući tu libertarijansku dasku i osmišljavajući AltaViste.”  Na pamet vam vjerojatno padaju i GeoCities. Yahoo ili krčkanje US Robotics modema pri spajanju na mrežu svih mreža. U tom pokretu je rođena i toksična kultura Silicijske doline i tech bro momaka koji su s razvojem aplikacija i bez utjecaja države mislili samostalno mijenjati društvo. No kao što legendarni i bogato argumentirani esej “The Californian Ideology” opisuje, realnost je dijametralno suprotna.

Silicijska si je dolina utvarala da programiranjem može riješiti sve svjetske probleme. Ironično je da su upravo kalifornijski razmetni sinovi primali pozamašnu pomoć od države.

Rođenje interneta u eri Ronalda Regana

Internet “plumbing” iz 80-ih je ovisio o radu decentraliziranih pionira, no zapravo je DARPA bila ta koja je arhitekturirala prvu verziju interneta i paketni internet protokol. Navedeni TCP/IP je nastao otprilike 1975., a omogućio je slanje datoteka, e-maila ili remote login između dva računala. Uz to, američke vlade su ranih 80-ih ulagale masivna sredstva u Silicijsku dolinu, ostale države i njihovu poslovnu infrastrukturu.

S druge strane Atlantika (i otprilike 15 godina kasnije) u akademskom se CERN-u kuhala prva verzija HTTP-a i HTML-a. Tim Berners Lee je tada mozgao kako da pošalje znanstvene radove na udaljena računala. DARP-in rad na internet protokolu omogućio mu je da osmisli koncept opisivanja hyper teksta (HTML) i njegovog protokola (HTTP) koji pak omogućava transfer i prikaz formatiranih podataka između dva računala i voila; upravo smo u jednoj rečenici opisali kičmu svih web aplikacija. Timov fetiš na objavljivanje online znanstvenih radova je doveo i do izuma HTML tablica, kasnije glavobolje svih web dizajnera i photoshop slajsera.

Ostvarena simbioza centraliziranih institucija, akademije i decentraliziranih IT poduzetnika dovela je do masivnog uspjeha prvog vala internetskih tehnologija, bez čega vjerojatno ne bi niti čitali ovaj tekst.

Tadašnja tehnologija je generirala društvene promjene, nova radna mjesta, a i pozamašno dokoličarenje – sjetite se Winamp skinova, dugonoćnih skidanja torrenta ili (r)evolucionarnog Diabla. Usenet je izumio threaded vatrene diskusije, a i oglašavanje je bilo pionirski nastrojeno…

Apple je zakupio sva oglasna mjesta u Newsweeku za “Test Drive a Macintosh” kampanju; Godina: 1984; Agencija: Chiat/Day

Inicirana je i nova kasta virtualnih poduzetnika, izrasla na temeljima spomenute kalifornijske ideologije biztech samodostatnosti. Egzemplar takve sljedbe je recimo Marc Andreessen, tvorac Netscape preglednika i proklamator najpoznatije programerske maksime s kojom ćemo poentirati neke kasnije tvrdnje.

Što je hrvatska vlada radila 90-ih?

Uzdizanje te virtualne poduzetničke kaste i eksplozija digitalnih aplikacija koja je slijedila bila je zapanjujuća – osim na Markovom trgu. No nitko ne kaže da je Hrvatska trebala stajati bok uz bok Silicijskoj dolini, DARPA-i ili CERN-u te omogućiti otvaranje osječkog Netscape ureda.

Čast iznimkama poput CARNET-a i sličnih, no hrvatske vlade realno nisu  mogle išta tražiti u pokretanjima svjetskih tehnoloških trendova. Jer vjerojatno bi i mi završili u nekom HBO “San Francisco, we have a problem” mockumentaryu.

Pravi propust vladajućih u devedesetima se zapravo krije iza jednog prozaičnog menadžerskog pravila – The Shirky Principle”. On kaže da će organizacije svim silama zadržavati problem za koji one imaju soluciju.

Uličnim jezikom, letargija pravosuđa i održavanje naslijeđenog birokratskog aparata koji je poduzetnike defaultno smatrao lopovima, glavni je grijeh vlada iz 90-ih.

Shirky princip je zapravo bio kamen temeljac svih kasnijih vladajućih poteza prema gospodarstvu, a taj “birokratski pristup” se osjeća i u NPOO-u, aktualnim horizontalnim potporama ili pak povratu sredstava za potresene dimnjake (nisam stavio link… probajte sami doći do popisa potrebne dokumentacije :/)

Ali tko zna, možda su vladajući predmnijevali da se nešto prevarantski kuha i s internetom, pogotovo kako su se 90-e bližile kraju!?

Između 1995. i njegovog vrha u ožujku 2000., Nasdaq Composite Index dioničkog tržišta narastao je za 400% – narodno digitalno veselje je trajalo cijelih 90-ih. U napeti balon umiksajte i patuljaste kamatne stope koje su pak omogućavale poplavu Venture Capital novca i slijedno, kontinuirano rađanje novih startupa.

Andreessen i ekipica su ispijali tone šampanjca, a zvuk krckajućih modema je odzvanjao kroz sve više i više balkona, no kao što nam je GameStop pokazao, biztech ima tendenciju napuhavati prilično osjetljive balone. Alan Greenspan jest 1996. upozoravao na moguće ispuhivanje balona, a tko želi kvariti zabavu kada sve ide prema mjesecu!?

Drugi val internetskih tehnologija

Od Y2K do SARS-CoV-2 virusa

Za razliku od Y2K virusa koji jedva da je okrznuo koji hard disk, prsnuće dot.com balona 2000. pomelo je skoro pa cijeli internetski ekosustav – kompanije poput WorldCom, Global crossing, Pets.com, Webvan ili Boo.com su jednostavno bankrotirale. Ja nabrajam, a vi se pitate “tko su ti, čovječe?”.

Mnogi se jesu razbježali i opečenih ruku proricali krah internetske industrije (i naši vladajući među njima?), no dogodio se suprotni efekt – nadogradnja. “Plumbing” je ostao, kao i uporni sljedbenici weba i digitalnog. Tvrtke poput Amazona, Qualcomma ili Cisca (pad od 86%) su izgubile masivni dio tržišne kapitalizacije, ali su preživjele.

Simbolički, kreatori drugog vala su za svoje tehnologije govorili da se radi o web 2.0 aplikacijama za novo tisućljeće, a iako se tada radilo o načelno malim tvrtkama, nisu bili u krivu. Naši vladajući su propustili vidjeti sve buduće prilike, kontinuirano nakon toga opisivane i na Netokraciji…

2000. vidi se početak “primanja” interneta te jedne od najvećih disrupcija koja je uslijedila u drugom valu – one prema oglašavanju i medijima.

Leti Kiwijem pa pozovi Uber do AirBnba

Pogledajte glazbu recimo. Muzikalna ekipa je 90-ih prodavala i uređaje za sviranje i fizičke kopije albuma, no od 2000. se sve seli u oblak. Danas nećete izgubiti playliste ako mijenjate Android za iPhone – “Pristup” je zamijenio fizičko vlasništvo. Cijela glazbena industrija je uprihodila nešto manje od 20 milijardi USD, dok je samo Apple inc. inkasirao preko 260 milijardi USD. Niže imate i graf najmoćnijih kompanija svijeta nastalih u 20 godina drugog vala. Spoiler alert: sve su iz IT sektora.

Tesla nam je dvostrani primjer gdje ga bikovski dio tržišta smatra softverskom kompanijom, a medvjeđi dio tržišta automobilskom kompanijom. Elonovi ciljevi poput produljenja trajanja baterije, korisničkog iskustva vožnje ili autonomije (kao par excellence programerskog izazova), pokazuju da Musk upošljava istu ekipu kao i Google.

Mogli ste riječ “Tesla” zamijeniti s “Rimac” i dobili biste moment zašto ekipa iz Sv. Nedelje uz ljubitelje oktana (ha!) privlači i birokrate i digitalce.

Mega kapitalizacije drugog vala + Tesla ima validaciju koliko i cijela autoindustrija (Top 40 OEM i dobavljači).

Opisane tržišne promjene su elokventno sumirane od našeg Marc Andreessena kada je 2011. u vrhuncu drugog vala poentirao da Softver jede svijet”.

Jer pazite, u prvom valu su kompanije poput IBM, Oraclea ili Microsofta prodavale softver drugim industrijama; da bi u drugom valu kompanije poput Applea, Ubera ili AirBnba same ulazile u neku industriju i platformski je uzdrmale naopačke.

Uz to, poticanje velikih promjena i brojki je urođeni porok drugog vala:

  • Andreessenov padawan Zuckerberg i njegov Facebook imaju 2 milijarde korisnika koji objavljuju i komuniciraju 100 milijardi puta na dan. Za usporedbu, globalni SMS sustav dnevno procesuira 25 milijardi poruka.
  • Prisjetite se i eksperimenta iz 2010. gdje je Facebook jednom vizualnom promjenom na oglasu “pogurao” dodatnih 340.000 ljudi na birališta (Washington Post ilustrira da je za Trumpovu pobjedu 2016. prevagnulo samo 79.646 ljudi).

Tektonske promjene koje je IT stvorio u 20 godina ovog tisućljeća, stvorile su novi gospodarski poredak. Je li Facebook izdavač? Medij? Telekomunikacijska kompanija? Mi ne znamo odgovor na to pitanje, a zagonetnije je što ne znamo niti tko bi to trebao znati ni regulirati.

Brazilski Jorge Paolo Lemman opisuje promjene drugog vala: “I’m a terrified dinosaur….I’ve been living in this cozy world of old brands and big volumes. We bought brands that we thought would last forever…All of a sudden we are being disrupted in all ways.” Gartner, ITU, Apple, Google, CNNIC, Ben Evans

Ako vas ne tangiraju ovi poslovni primjeri te poput premijera radije sanjate o sljedećem haklu; vadim grafiku novog poretka i za vas.

IT ne samo da je promijenio društvene procese već i aktivno utječe na pozicioniranje NBA igrača i njihovog petka Spaldinga. Strojno učenje i video post-analiza utakmica koja se razvila od 2000. do 2020. omogućila je košarkašima efektivnije treninge i preciznije dinamike utakmica, a htjeli vi to ili ne htjeli, i vaš sentiment prema “igri” i količinu pogrickanih noktiju.

“The Game Has Changed” – NBA, Top 200 lokacija pogodaka, 2001 VS 2020 Izvor: Kirk Goldsberry ESPN / @kirkgoldsberry, grafika: Martina Babić, Neuralab

Spomenimo i Twitterovu bananu Trumpu kada smo već kod košarke. Dorseyevo blokiranje, ni manje ni više, nego predsjednika Sjedinjenih Američkih Država demonstrirao je utjecaj interneta i ranije spomenutih tech-bro momaka pri kraju drugog vala. Političari svijeta su uzeli dalekozor i počeli skenirati horizontalno/vertikalno kako jahati taj IT val, jer pošto je softver pojeo svijet, svi su se društveni problemi počeli reflektirati kroz softver…

A kako su surfale hrvatske vlade od 2000. do 2020.?

Vlade kao da su pročitale prošlu sekciju i zaključile – “pa IT utječe na sve vertikale i svim kompanijama nosi masivni benefit!”. Problem je što forsirajući horizontalne potpore svima, vlade zaboravljaju na IT vertikalu i sve njezine specifične potrebe. Točnije, jedino Hrvatska i Cipar nemaju definiran IT unutar EU S3 pametnih specijalizacija što je opisao i Dražen Oreščanin.

Političari su plasirali filozofiju da je horizontalna potpora ujedno i pomoć IT vertikali, a realnost je (opet) dijametralno suprotna. Horizontalne potpore pomažu svim domaćim kompanijama u iznajmljivanju ili kupnji raznih IT proizvoda i usluga, no taj dio kolača uključuje i značajno rashodovanje prema inozemnim tvrtkama gdje domaći ekosustav ne vidi niti kune – licence, hosting dobavljači, oglašivačke platforme, AWS-ovi, Salesforcevi, SAP-ovi…

Isti problem leži u graditeljstvu gdje hrvatska vlada ulaže sredstva u infrastrukturne projekte, da bi iste realizirali međunarodni konglomerati ili para-privatni sektor kako je to u analizi NPOO-a opisao Velimir Šonje. Novac se ne zadržava u našem bazenu, ne potiče se istraživanje i razvoj, ne otvaraju se radna mjesta; što je i Hrvoje Balen objasnio u prvoaprilskom Otvorenom.

Licemjerna teza vladajućih je da tako povećavaju konkurentnost, ali vidjet ćete u tablici niže efekte te politike. Tipičan para-privatni primjer je i trošenje 4,5 milijuna kuna za “cijepise” web sustav, a to je već tema za opasnije institucije (Telegramovo lazy writing degradiranje WordPressa je bio posebno besmislen moment).

Prazne stolice ispod grba vladajućih (gore lijevo), 13.4.2021 – Čeka se na savjetnika premijera, gosp. Savića koji kasni na predstavljanje IT dijela NPOO-a. Također, Goran Mrvoš nije bio zadovoljan – predsjednik IT HGK je izjavio da ih država nije konzultirala oko uključivanja IT industrije u NPOO. Ponovimo ovo zajedno – država nije uključila HGK (!) u razgovor oko NPOO-a. (Cijela snimka ove slojevite ironije se nalazi ovdje > https://bit.ly/3mWrmHD) Neuralab

I naravno da se oko kanaliziranja novaca nikada nećemo usuglasiti – situacija je prekompleksna da bi ju opisali u podnevnoj kolumni, pogotovo uz vječnu socijalističko-tržišnu kavgu željenog utjecaja države. Nije IT niti jedina vertikala oko koje treba razbijati glavu, dapače. Ali kada uzmete Shirkijeve birokratske temelje prvog vala, zapaprite s konceptom pomoći IT-ju samo kroz horizontalne potpore, a to onda sve zapakirate indolentnošću vladajućih prema prikazanim drugo-valovskim trendovima; dobijete ovakvu nemilosrdnu tablicu, točno u stilu Tim Berners Leea:

Ćelije prikazuju tehnološke i ekonomske metrike 40 zemalja europskog kontinenta. Sortirajte ove redove s kojim god strelicama želite no nećete vidjeti Banske dvore niti na jednom vrhu, daleko od toga…

  • SUCS (Starting Up cost) – trošak otvaranja firme, izražen kao postotak dohotka per capita, trenutna pozicija: među zadnjih 7 država.
  • NET (Mbps) prosječna internet brzina, trenutna pozicija: među zadnjih 8 država
  • COMP (Competitiveness Index) – kompozitna ocjena sazdana od cca. 98 ekonomskih varijabli, trenutna pozicija: među zadnjih 8 država.
  • CCR (Composite Credit Rank iliti Trading Economics credit rating) – kompozitna ocjena sazdana od investicijskih kreditnih rejtinga, Moody’s, S&P, Fitch, trenutna pozicija: među zadnjih 11 država (iako se vlada hvali zadržanom BBB- ocjenom).
  • GDP-PC-PPP (Gross Domestic Product Per capita – Purchasing Power Parity), trenutna pozicija: među zadnjih 11 država.
  • EASE (Ease Of Doing Business) – kompozitna ocjena sazdana od više ekonomskih metrika, trenutna pozicija: među zadnjih 12 država.
  • CORR (Corruption Index) – kompozitna ocjena korupcije i nepotrebne birokracije, trenutna pozicija: među zadnjih 13 država.
  • Anomalija koja ulijeva veselje je IPCTI tj. broj IP adresa na tisuću stanovnika koji je začuđujuće visok s obzirom na ostale parametre. Po toj metrici držimo “visoko” 20. mjesto. Ili hrvatski DevOpsi toliko razvaljuju ili je brojka možda refleksija akademskih aktivnosti (?).

Suma sumarum, po svim parametrima spadamo u zadnju trećinu, a po većini parametara bitnim za IT vertikalu (SUCS, NET, COMP) spadamo čak i među zadnju petinu navedenih država. Statističar u vama pretpostavlja da bi pozicije bile i lošije da sam obradio samo zemlje Eurozone, kojoj tako vatreno stremimo.

Lavina opisane indolentnosti odradila je svoje, a tablična druženja sa zadnjom klupom dokazuju da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val svesrdno nudio. No 2020. nas je upoznala s vrlim digitalnim transformatorom, Sars-Cov-2 virusom. Postoji li šansa da on zarotira sentiment i od vladajućih napravi gorljive geekove koji privlače radnu snagu, strane projekte i friški kapital!?

Odgovor i nastavak priče slijedi sutra u … “Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!”.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".