Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.

Jeste li znali da je protekla godina imala najgori izmjereni index demokracije od kada je mjerenje tog indexa počelo 2006. godine? Čovjek bi pomislio kako će u današnje doba, kada je toliko informacija dostupno, demokracija napredovati, ali zapravo smo napravili digitalnu džunglu informacija u kojoj nikome vjerujemo. Upravo to povjerenje postaje sve važnije u digitalnom dobu.

Kako zadržati povjerenje i suzbiti dezinformacije imao sam priliku saznati u Briselu, konkretno Europskom parlamentu, iz kojeg donosim pojedinosti o borbi protiv lažnih informacija koje možemo očekivati uoči ovogodišnjih europskih i nacionalnih parlamentarnih izbora.

Također, Zakon o digitalnim uslugama (DSA) stupio je na snagu koji će biti ključan u daljnjem reguliranju europskog digitalnog prostora. Napravili smo detaljan osvrt na dva službena istražna postupka protiv velikih internetskih platformi (VLOP). Europska komisija je u prosincu najavila “službeni postupak” kršenja DSA protiv Twittera (X), a samo dva dana nakon potpune implementacije DSA-a najavili su sličan postupak protiv TikToka zbog mogućih kršenja zaštite maloljetnika, netransparentnosti oglašavanja i pristupa podacima za istraživače.

A zašto Ivan Brezan Brkan ne vjeruje da će DSA odnosno DMA ičemu pomoći, saznajte u samoj epizodi…

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Veliki intervjui

AI piše više koda nego ikad, a software ne razvijamo brže

AI danas može proizvesti više koda nego što ga razvojni timovi mogu pregledati, testirati i održavati. No ako brže "pišemo" kod, a sporije provjeravamo što smo zapravo izgradili, jesmo li doista postali produktivniji?

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.

Tehnologija

Europski digitalni zakoni pisani su bez Hrvata za stolom

Europska digitalna pravila nastaju u procesu koji traje godinama, a hrvatska tech industrija u njemu gotovo i nema glasa. Zašto je tome tako i što bi se trebalo promijeniti?

Veliki intervjui

Vodio je 15.000 inženjera. Evo gdje bi AI-ju prepustio donošenje odluka

Umjetna inteligencija sve više ulazi u poslovno odlučivanje, no njezine mogućnosti otvaraju pitanja o odgovornosti, ulozi lidera i granicama automatizacije. S dr. sc. Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, razgovarali smo o tome kako AI mijenja način na koji kompanije posluju i donose odluke.

Umjetna inteligencija

Da AI sutra nestane, biste li još uvijek znali raditi svoj posao?

AI alate danas koristi oko 85 posto developera, a AI agenti na GitHubu već stvaraju desetke milijuna pull requestova mjesečno. No što više posla prepuštamo umjetnoj inteligenciji, to je važnije pitanje što se događa s našim vlastitim razumijevanjem koda i odluka koje donosimo.

Veliki intervjui

AI može prepisati 27.000 linija COBOL-a u četiri dana, ali ne i olakšati produkciju

Sada kada brzina pisanja koda više nije problem, pitanje je kako ga pregledati dovoljno brzo i utvrditi da je kvalitetan, siguran i pouzdan za produkciju.

Vodič

Nikola Žinić za Netokraciju otkriva kako optimizirati brend za AI preporuke

Upit danas nije samo jedno pitanje, upit je razgovor. A u tom razgovoru AI je taj koji bira hoće li te preporučiti.