Treba li vaš poslovni anđeo u Hrvatskoj biti 'certificiran'? Ne.
Poslovni anđeli

Treba li vaš poslovni anđeo u Hrvatskoj biti ‘certificiran’? Ne.

Birokratizacija. Uhljebizacija. Kartelizacija. Cehovi. Radio Taxi Zagreb. Iako znam da će mi, nastavno na naš razgovor o ovoj temi, CRANE-ov Hrvoje Prpić zamjeriti korištenje ovih pojmova u vezi certificiranja hrvatskih poslovnih anđela te startupa kao inicijative te udruge, one su se previše puta u diskusijama o certifikaciji anđela i startupa spomenule da bismo od njih mogli pobjeći. Iako se certificiranje poslovnih anđela, kako bi se smanjila mogućnost prevare startupa, čini kao teoretski dobra ideja, njeno uvođenje na jednostran način donosi dugoročne probleme za kratkoročne koristi i kako ćemo vidjeti - nije odgovor na pitanje "tko je poslovni anđeo".

Tko su poslovni anđeli? A tko – vragovi?

Na Netokraciji već godinama pišemo o startupima te prvi objavljujemo o investicijama u brojne domaće projekte, još od doba kad je dobiti desetak tisuća eura od nekog britanskog fonda bila najveća moguća vijest za samopouzdanje hrvatske tehnološke industrije. Problem je tada, kao i danas, bilo to što postoje mnogi koji se predstavljaju za investitore, a to nisu.

Poslovni anđeli

Prijedlog rješenja hrvatske udruge poslovnih anđela, koju je u Facebook grupi Startups Croatia objavio Hrvoje Prpić, temelji se na certifikaciji poslovnih anđela temeljem nekoliko kriterija, među kojima su najbitniji da aktivno ulažu u projekte te sudjeluju u startup zajednici kroz mentorstva, odlaženje na startup natjecanja itd.

Iako Prpić navodi kako je dugoročan cilj hvalevrijedan, udeseterostručiti broj startupa u sljedećih 5 godina, kratkoročni je zapravo osiguravanje kriterija za dodjelu sredstava iz co-matching preseed fonda HAMAG-BICRO-a o kojem smo već pisali. Radi se o sustavu u kojem država “podupla” kapital uložen u određen startup koji je osigurao nezavisnog investitora.

Konkretno: CRANE kao udruga hrvatskih poslovnih anđela želi razviti sustav po kojoj će država imati neku garanciju tko je anđeo, a tko – potencijalno vrag. Više imate u CRANE-ovom službenom videu:

Štetnije je neiskustvo i neznanje od 0 na računu

I ne govorim samo o pitanju kapitala: Kad shvatite da netko nema “para” uložiti u vaš projekt, nećete ga uključiti u vlasničku strukturu svog startupa. Na žalost, mnogo su veći problem “investitori” koji su svoj novac zaraditi u industrijama koje nemaju veze s tehnološkom pa startupi pristaju na njihove uvjete kako bi osigurali kapital potreban za preživljavanje, ne shvaćajući da od te privremene injekcije novca neće imati kasnije koristi, jer se radi o ljudima koji im ne mogu pomoći svojim iskustvom, poznanstvima i znanjem.

Jedan od kriterija certifikacije – ulaganje od minimalno 50 tisuća kuna u dvije godine članstva, koji je u intervjuu za Forbes naveo predsjednik CRANE-a Davorin Štetner – potpuno je nebitan. Od startupa koji u svojoj vlasničkoj strukturi imaju desetke “investitora”, koji su uložili po nekoliko tisuća kuna, pa do pravnika koji su višak novca, umjesto u Mercedes, uložili u neki projekt za koji su uzeli monstruozan udio, svjedoci smo toga da je kapital svakako teoretski bitan, ali u praksi najmanje bitan dio onoga što osoba mora imati da bi se nazvala profesionalnim anđelom investitorom.

Aktivan poslovni anđeo te pokretač najveće slovenske internetske trgovine Mimovrste, koji je potom podržao rastući slovenski projekt Flaviar, Jugoslav Petković, za Netokraciju je naveo kako se država svakako mora zaštiti kad je u pitanju korištenje “državnih” sredstava, ali je isto tako naveo da većina investitora širom regije to zapravo i nije:

Trebao bi imati barem po jednu neuspješnu i uspješnu firmu. Trebao bi imati razumijevanje da će vjerojatno izgubiti 100% investicije. Trebao bi razumjeti da s investicijom od nekoliko tisuća ne postaje vlasnik firme, nego je along for the ride. Trebao bi investirati dovoljno da osnivaču to nešto znači, ali ipak taman onoliko da gubitak investicije ne ugrozi financijsku stabilnost anđela.

Problematičan presedan za startup zajednice

Petković tvrdi kako većina anđela investitora na “Balkanu” nisu ono za što se predstavljaju, naglašavajući kako se to neće promijeniti certificiranjem, nego aktivnim investiranjem. Iako u CRANE-u navode kako je cilj certifikacije olakšati domaćim anđelima “put do poreznih olakšica”, postoje problematične implikacije!

Kako se može vidjeti iz članaka na Forbesu “Trebate poslovnog anđela? Odsad će biti i certificirani” te Tportalu “CRANE želi certifikacijom pokrenuti investiciju revoluciju”, tek se ovlaš spominje navodni cilj certificiranja: Co-matching fond te porezne olakšice. Lako je naslutiti, na što je u raspravi na Startups Croatia upozorio Hubraumov Luka Sučić, da je rješenje potpuno pogrešno komunicirano. Umjesto da neiskusnim startupima te široj poslovnoj zajednici govori tko je investitor koji od države može dobiti co-matching vlastite investicije, implicira se da su jedino “certificirani” – pravi anđeli.

Iako u CRANE-u navode kako im nikako nije cilj ograničiti investicije te se nikome ne može zabraniti investiranje vlastitog kapitala, ovakvo pozicioniranje certifikacije daje CRANE-u i njihovim članovima znatnu prednost na tržištu. Tko je “profesionalni anđeo”? Pa član CRANE-a! Iako zgodno za CRANE-ovo brendiranje, to je poruka na razini telekoma na našem tržištu gdje svaki za sebe govori da je – vodeći.

Prpić je u razgovoru s Netokracijom naveo kako su i druge potencijalne udruge (CRANE je jedina hrvatska udruga poslovnih anđela) ili pojedinci slobodni prijaviti se za co-matching, ali kako će u CRANE-u inzistirati da se onda drže kriterija poput sudjelovanja u startup natjecanjima ili mentoriranja određen puta godine, kako bi ta osoba “vratila zajednici”.

Iako je razumljivo da CRANE neće u svom prijedlogu davati rješenja za ostatak tržišta, država nikako ne bi smjela ograničiti co-matching po kriterijima jedne (iako jedine) strukovne udruge, koja god ona bila.

Činjenica da netko ne mentorira na događanjima ili, primjerice, ne ide na natjecanja startupa ne znači da nije pravi poslovni anđeo, niti da ne pridonosi hrvatskom startup ekosistemu.

Jer, kad bi takva bila situacija, zašto jedan od kriterija ne bio da poslovni anđeo koji investira u tehnološke projekte, mora iza sebe imati barem jednu uspješnu TEHNOLOŠKU tvrtku? Dapače, vjerujem da bi osnivač Nanobita, Alan Sumina, bio odličan poslovni anđeo nekom gamerskom startupu, čak i kad bi samo jednom u 3 mjeseca za njega našao vremena.

Poslovni si anđeo ako si poslovni anđeo, ne ako te udruga ‘certificira’

Uopće nije problem da CRANE ima određene kriterije što se tiče toga po čemu je netko “poslovni anđeo”, ali CRANE je jedna strukovna udruga. Kao što CRANE ne bi htio da netko drugi njima ograniči djelovanje po vidu osiguravanja co-matching investicija od države, tako je i jasno zašto je startup zajednici očito problematična bilo kakva certifikacija. Za komentar sam pitao i jednog od trenutno najistaknutijih osnivača, Bellabeatovog Sandra Mura, koji je nedavno gostovao na CRANE-ovoj Startup Srijedi, koji je (sarkastično) izjavio:

Ja kao certificirani ulagač u Dolini smatram da su investitorski certifikati potrebni, jer ipak je u pitanju brzi protok novca – i tu porezna i država ipak trebaju imati neku kontrolu. U ovom slučaju kod CRANE-a podržavam što žele monopol i, ako uspiju to napraviti, svaka im čast. Žao mi je jer dio ovog monopola sigurno neće biti najbolji ulagači iz Hrvatske, a u Dolini ih ima dosta. Ovo mi liči na one certifikate za hrvatske trenere skijanja, gdje svi nose iste jakne i iste pancerice, a u toj grupi ljudi nikad nisu najbolji skijaši, jer najbolji skijaši skijaju i voze na Olimpijadi.

Nebojša Lazić, suosnivač i generalni partner StartLabsa navodi je nemoguće u 'certifikaciji' izbjeći monopol.
Nebojša Lazić, suosnivač i generalni partner StartLabsa navodi da certificiranje na predložen način vodi prema monopolizaciji.

Investitor te partner u akceleracijskom fondu StartLabs Nebojša Lazić, koji je već investirao u niz hrvatski startupa, za Netokraciju je naveo da svakako razumije potrebu za uvođenjem kategorije “akreditiranog investitora” koja postoji u svim “normalnim” zemljama u svijetu, no upozorava:

I ti su uvjeti donekle slični ovima koji se planiraju u Hrvatskoj: određeni nivo godišnjih primanja, vlasništvo nad kompanijom određene veličine i slično. Međutim, “sitne razlike” između tog modela i modela koji je ovdje predložen potpuno čine cijelu ideju besmislenom – najočiglednija stvar je plaćanje članarine bilo kom udruženju koje izdaje certificate. U SAD-u, na primjer, postoji pojam acredited investor, ali ne postoji tijelo ili organizacija kojoj moraš platiti da bi dobio taj status – jednostavno te tvoj osobni net worth u određenoj godini kvalificira ili ne. Imanje certifikacijskog tijela odgovornog za ovako nešto neminovno vodi prema monopolizaciji, birokratizaciji i nekim mnogo gorim stvarima…

Američki uzori liberaliziraju…

U raspravama o certifikaciji više su puta spomenuti modeli koje koriste druge države, ali pgoledamo li samo daleko najrazvijenu državu po pitanju startup ekosistema – trend je liberalizacija, a ne birokratizacija startup ekosustava.

Američki SEC je tako prošli tjedan uključio novi niz pravila u okvir famoznog JOBS Acta kojim se praktično svakome dozvoljava da investira do neke razine, bez ikakvih dodatnih pitanja. Zašto bi Hrvatska išla u suprotnom smjeru od, po pitanju razvoja tehnoloških projekata, najrazvijenije zemlje na svijetu? Zašto bi tehnološka zajednica, koja je prva koja se buni protiv birokracije i uhljebizacije, željela takvo što napraviti?

Rješenja: Pravni okvir te praćenje rezultata?

Ako se vratimo na početno pitanje – kako osigurati da poslovni anđeli ne prevare projekte – rješenje koje se nameće dolazi nam iz često spominjanog SAD-a te Velike Britanije: Pravni okvir za investiranje!

Kako navodi Petković, mnogo bi veći efekt na investiranje imao niz besplatnih pravnih dokumenata koji bi jasno definirali uvjete investiranja, a o kojima bi se složili svi ozbiljni poslovni anđeli te iskusni osnivači tehnoloških tvrtki. Petković smatra kako su upravo predatorski (ili neiskusni) uvjeti najveća opasnost za neiskusne startupe te kako bi se pravim pravnim okvirom zaštitile obje strane, kako startupi, tako i investitori.

Jure Mikuž iz SouthCentral Ventures smatra kako 'certifikacija' nije rješenje
Jure Mikuž iz SouthCentral Venturesa smatra da postoji velika mogućnost za zloupotrebu pravila i da sama verifikacija nije rješenje

Dodatno rješenje je i nešto što bi trebala biti zadaća svakog novog startupa, a to je praćenje prijašnjeg rada poslovnih anđela i traženje referenci. Jure Mikuž, Managing partner u novom regionalnom fondu SouthCentral Ventures, o kojem se prvo pisalo na Netokraciji, navodi kako i u susjednoj Sloveniji postoje slične dileme za poduzetnike uključene u različite državne programe.

HAMAG-BICRO: Potencijalnu certifikaciju isključivo će provoditi HAMAG-BICRO

Navodi kako bilo kakva pravila zapravo nemaju smisla te da je puno bolje voditi “statistiku” o tome kako prolaze startupi te vidjeti tko je kvalitetno povukao novac, a tko nije. Nijedno pravilo neće biti tako precizno kao tržište! Konačno, na upit organizaciji zaduženoj za preseed fond, od zamjenika predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Borisa Guina, dobili smo sljedeći odgovor:

Unutar prijave na preseed javni poziv dodjeljivali su se bodovi ako je ulagač osoba (pravna ili fizička) koja je već do sada ulagala sredstva u startupe. Certifikacija ulagača koji bi po ubrzanoj proceduri mogli ostvariti pravo na potporu od strane HAMAG-BICRO-a može se uvesti u nekoj kasnijoj fazi, kada se steknu tržišni uvjeti. Prilikom uvođenja certifikacije važno je da postupak provodi institucija koja dodjeljuje potporu (HAMAG-BICRO) kako bi svi potencijalni certificirani ulagači imali iste uvjete i jednaku mogućnost pristupa programu.

Tko je ‘profesionalni anđeo’?!

O tome kakav pravi poslovni anđeo mora biti već smo pisali na Netokraciji, ali ćemo se očito u skoroj budućnosti morati ponovno vratiti na tu temu, jer ćete – dragi moji startupi – prave poslovne anđele znati po nizu kriterija, jedan od kojih može, ali ne mora biti, članstvo u CRANE-u. Dapače, mnogi su startupi našli i nastavit će nalaziti odlične poslovne anđele izvan strukovnih udruga koje postoje ne samo u Hrvatskoj, već i Sloveniji te Hrvatskoj. Stoga, startupi – obratite se iskusnijim kolegama osnivačima, koji će vjerojatno imati najmanje vremena, ali i najbolje savjete!

Ima li iskustva, kapitala, ima li iza sebe uspješnu tehnološku tvrtku i imaju li drugi startupi s njima dobra iskustva, samo su neka od pitanja koja će si startupi morati postaviti pri razmišljanju o suradnji s bilo kojim poslovnim anđelom. Rješenja su mnoga, ali “certifikacija” nije jedno od njih – barem ne na predložen način i ne u ovom trenutku.

U ovom članku sam se pozabavio samo pitanjem certificiranja poslovnih anđela, a u sutrašnjem se bavim pitanjem certificiranja startupa tj. programa obrazovanja.

ponuda

Komentari

  1. Tomy

    Tomy

    11. 11. 2015. u 2:45 pm Odgovori

    Naravno da treba certificirati ulagače i omogućiti udruzi osnovanoj od strane par osoba, nadzor nad svakim investitorom.
    Ja ću također pokušati dobiti ekskluzivna prava na posredovanje između anđela i startup-a uz proviziju od 15 posto. Nešto poput obaveznog kickstartera koji će se simbolično zvati V-ritnjak (ono kao korak naprijed). Siguran sam da će mi proći projekt jer imam vezu kod Marasa, naime teta mi je u vezi sa portirom u njegovom ministarstvu, obećao joj je da će progurati projekt. Navodno je Maras silno oduševljen mojom idejom pogotovo odkad se vratio iz silikonske doline, tak veli portir.

  2. Toni Petrina

    Toni Petrina

    11. 11. 2015. u 11:34 pm Odgovori

    Mi smo stvarno glup narod, samo bi sve birokratizirali. Ako i postoji zloupotreba, onda je besplatna pravna klinika i savjetovanje puno bolje rješenje od certifikacije. A ako je cilj dobiti prije matching, onda posredništvo pred državom od strane države može biti puno bolje rješenje. Ionako je za poslove s državom već certificarana upravo država!

    A ionako je startup scena u hrvatskoj mrtva, tako da ovo i ne mijenja ništa.

  3. Deni

    Deni

    12. 11. 2015. u 12:05 am Odgovori

    O temi domaćih anđela može se reći samo jedna riječ – sprdačina. Dok se oni godinama dogovaraju i dok nude 5000 EUR za 40% udjela, dotle vani ulažu milijarde i stvaraju uspješne startupe.

    Hint za startupe, putovnicu u ruke i na low-cost flight. Skratite si muke

  4. Zorro

    Zorro

    12. 11. 2015. u 10:17 pm Odgovori

    Pozdrav,

    Ma dajte ljudi pa dosta vise trolanja i pisanja gluposti o poslovnim andjelima. Dali je ekipa iz Cranea u ikoga ista ozbiljno ulozila ako i da koliko? Koliko je od tih ulaganja imalo dodatnu follow up investiciju vecu od $1,5 mil? Koliko ih je imalo Exit do sada? Dajte pa ne mozemo vise pricati gluposti. Ako je i bilo slucajeva to je mozda jedan da je ozbiljan.

    Nadalje odakle ekipi iz Crane-a ikakvo znanje o startupima? (osim Nanobita) Koji su oni to startup pokrenuli da je prikupio vise milijunske investicije ili da je imao exit? Nemojte mi sada prodavati price o fejkanim crowdfundingu putem Seedrsa, Neuspjesnog Oncesporta bla bla. Pa nemojmo u nedostatku pravih startup mentora dozvoliti si da svakog zovemo mentorom – mentor moze biti netko tko je vec tu stvar napravio odlicno i razvalio i sada svoje znanje dijeli dalje. Ali ima i rezultat – kod nas nema rezultata kod mentora.

    Jedine osobe koje u HR mogu biti mentori su: Sandro Mur, Matija Kopic, Rimac, CodeAnywhere ekipa, Repsly. Jedino su oni prosli kroz ozbiljne procese na ozbiljnim mjestima u svijetu i njihovo znanje i iskustvo nesto vrijedi i trebaju ga djeliti sa ostalima.

    Vi ostali nemojte se naljutiiti ali daleko ste jos od svega i svi jos trebaju dobro raditi da bi bili di su gore spomenuta gospoda. A mentori ne samo HR nego cijele regije su sprdacina.

    Dobro je Deni rekao – startupi pravac aerodrom i zapad. Ne slusajte budalastine da morate u Bugarsku da bi zavrsili na zapadu. Pravac London i Berlin 🙂

    Startupovci moji slusajte samo sebe 🙂

  5. Adam Kowalsky

    Adam Kowalsky

    13. 11. 2015. u 11:04 am Odgovori

    Sjajan članak, ali napisan prilično suzdržano. Ako ćemo pravo, CRANE je udruga koja je sama sebi svrhom. Štetner duguje državi enorman novac, a i bivši djelatnici govore o tome kakav je:

    http://www.bug.hr/forum/topic/radna-iskustva/kreator-it-doo/61200.aspx

    Crane u portfelju navodi projekte-primjere kao npr. Kreator.tv koji je Štetnerovo čedo (dakle nitko izvan kruga samog cranea). ZIMO digital – Štetner je predsjednik nadzornog odbora, Cvetojević je njegov zamjenik (2014., kad je u igri bila predstečajna nagodba).

    FREQUENTO (volim-novac.hr) – broj zaposlenih – nula. Hipersfera – pogledajte web site. Broj zaposlienih: 0 ili 1, ovisno koju godinu gledate. OffSpace (uredi.hr d.o.o) – Prpić je vlasnik (opet nitko izvan CRANE-a). Kapital: -1.1 mil.kn. Howtogetfunded.com – weba nema.

    Ima 1-2 projekta koji posluju normalno. Crane je sam sebi svrha, stalno se vrti isti krug ljudi, od kojih mnogi, vrli slobodni poduzetnici viđani često po medijima, redovito dobavljačima duguju novac.

    Ljudi, uzdajte se u sebe, a ne u ove pseudo poslovne anđele koji su samo manekeni.

  6. hrvoje

    hrvoje

    19. 11. 2015. u 9:57 pm Odgovori

    PRODAJEM ILI TRAŽIM INVESTITORA (prodaja)
    Ukratko o projektu:
    Uređenje prostora: 350.000kn
    Najam prostora: ovisno o lokaciji
    Veličina prostora: 70m2 + štekat
    Broj zaposlenih: 6 do 8 ovisi o opsegu posla
    Period rada: cijela godina s naglaskom na ljeto
    Klijentela: turisti u ljetnom, a domaći u zimskom periodu
    Povrat ulaganja: 1 do 2 godine
    Konkurencija u Hrvatskoj: NEMA KONKURENCIJE

    Detaljnije o projektu:
    Projekt se temelji na franšizi svjetski popularnog brenda. Broj obožavatelja diljem svijeta je veći od 20.000.000 ljudi, a poznavatelja je deseterostruko više. Broj obožavatelja se može provjeriti na facebook-u, internetu i novinskom tisku.
    U svijetu takvi prostori postoje na nekoliko lokacija (dva u Europi) i svi posluju sa tendencijom rasta. U Hrvatskoj ne postoji niti jedan takav prostor.
    Imaoc franšize ima pravo na korištenje loga na području države i nitko osim njega ne može koristiti logo dok traje ugovor.
    Iznos uređenja prostora koji je gore naveden je uvećan za 70.000kn od iznosa planirane potrošnje. U svakom poslu pa tako i u ovome stvarni troškovi budu veći od planiranih.
    Posjedujem poslovni plan sa troškovnikom i detaljnim nacrtom prostora.
    Ove je godine brend proglašen najboljim u povijesti u svojoj kategoriji na svijetu.

    Turističke agencije bi popunjavale značajan, a vjerojatno i cjelokupan kapacitet u ljetnom razdoblju.

    Prije razgovora o kojem je brendu riječ potrebno je potpisati poseban ugovor kojim se obvezujete da nećete “ukrasti ideju”.

    Kontakt:
    mob: 091/344-6154

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako će izgledati karijera programera prije nego ode u mirovinu u 67. … ili 65.?

Skupljanje potpisa za referendum nas je potaknulo na drugo pitanje: kuda idu stari programeri? Od naših sugovornika, redom svatko ima svoje mišljenje, no kad smo ih sveli na zajednički nazivnik našlo se tu itekako dobrih savjeta za sve IT-jevce koji su se ikad pitali: a gdje ću biti 2041. (i kasnije)?

Startupi i poslovanje

Superbet osigurao 175 milijuna eura za globalno širenje uz tehnologiju hrvatskog Score Alarma

Kako se priprema pitch jednoj od najvećih investicijski tvrtki u svijetu kojim je Superbet osigurao 175 milijuna eura?

Intervju

Keks Pay: Praktičan primjer kako razviti uspješan interni ‘startup’ (čak i ako ste banka)

Baš kad ste mislili da ih je konkurencija sustigla, Erste banka je s aplikacijom Keks Pay pokazala kako biti digitalna banka.

Što ste propustili

Novost

Apple Pay stiže u Hrvatsku: što to znači?

Izgledno je da će uskoro poznati servis za plaćanje Apple Pay stići i u Hrvatsku, ali što to znači i treba li vas to uopće zanimati?

Startupi i poslovanje

Bolt se proširio u šest obalnih gradova i uzurpirao Uberov teritorij

Usluga prijevoza na zahtjev porijeklom iz Estonije, Bolt, u kratko vrijeme proširio se na šest novih gradova u Hrvatskoj. Koji su im planovi, otkrio nam je direktor Bolta u Hrvatskoj, Daniel Tutić.

Digitalni mediji

Pogledajte 4 videa s mladima koja su nas uvjerila koliko malo znamo o geoblokiranju, PSD2 i Direktivi o autorskim pravima

Voliš memeove i parodije, dijeliti troškove prijevoza u dva klika, kupovati iz bilo koje zemlje članice EU? Onda moraš znati i osnove o tome što je geoblokiranje, PSD2 i Direktiva o autorskim pravima, stoga - čitaj dalje.

Startupi i poslovanje

Laura Bermudez otkriva kako podatci mogu poboljšati poslovanje, ali i položaj žena u IT industriji

Danas je u Zagrebu počela dvodnevna konferencija Data Science Economy: Dawn of AI, a otvorila ju je gošća iz Silicijske doline, Laura Bermudez. Dok je nekoć radila u eBayu i PayPalu, danas je kao direktorica razvoja softvera u financijsko-tehnološkoj tvrtki Carta pojasnila kako koriste podatke za lakše upravljanje dionicama, a nama je u razgovoru otkrila koje još izazove podatci mogu riješiti.

Intervju

ENCE: Naši esportaši imaju podršku javnosti i fanova kao da su dio reprezentacije Finske

ENCE je organizacija koja je iz Finske došla do krova svijeta u nekoliko igara, na krilima iskustva i strastvenih navijača.

Startupi i poslovanje

Kako uz pomoć ‘design thinkinga’ razbiti kreativnu blokadu u tradicionalnom okruženju

Sve organizacije – bez obzira bave li se proizvodnjom metala ili razvojem kompleksnih IT sustava – u svijetu sve bržeg razvoja tehnologije, globalizacije, promjena očekivanja potrošača i ubrzavanja poslovne dinamike nalaze se pred istim izazovima i na razne načine pokušavaju odgovoriti na njih.