Hackathon rješenje Poslovne inteligencije na kojem rade FINA i Vuk Vuković predviđa koje su tvrtke najugroženije krizom

Prije otprilike dva mjeseca na Netokraciji smo pisali o hackathonu EUVersusVirus, koji je organiziran u samo dva tjedna i stvoren kako bi se u kratkom roku došlo do projekata koji koriste tehnologiju u borbi protiv krize i pandemije novog koronavirusa. Jedan od najboljih timova tog hackathona bio je onaj Poslovne Inteligencije s projektom Birdbox koji korištenjem podataka otkriva kojim gospodarskim subjektima najviše treba pomoć u krizi.

Tim Birdbox tako je osigurao nastup na matchathonu, posebnom događaju za najbolje timove natjecanja poput EU VersusVirusa, a njegov je cilj bio upariti projektne timove s potencijalnim partnerima, investitorima i korisnicima (zato se i zove matchathon). Svaki tim je dobio svog matchmakera koji je zadužen za mentoriranje timova i pomoć. Na matchathonu je sudjelovalo 2160 timova u kojima se nalazilo više od 20.000 sudionika iz EU. Birdbox tim je tijekom trajanja odradio niz sastanaka s potencijalnim partnerima, a epiloge ovih priča uskoro očekujemo, budući da se događaj službeno zatvorio 2. lipnja.

Danas o projektu Birdbox i njegovom potencijalu razgovaram s osobama koje iza njega stoje: članovima Birdox tima Davorom Dinjarom i Markom Štajcerom, koji su uz Ivu Sorić, Josipa Puniša, Bernarda Curića i Petra Pejakovića činili tim Birdbox. Marko nakon matchathona kaže da je tim vrlo zadovoljan svime što su na događaju saznali i napravili:

Naš tim je odradio nekoliko zanimljivih sastanaka i prezentirao svoj projekt kroz speed dating sastanke velikom broju sudionika te se nadamo se da ćemo pobuditi dodatan interes za Birdbox projekt i nastaviti s radom na projektu i po završetku Matchathona.

Korištenje podataka za brzu prilagodbu krizi

Birdbox je nastao jednostavno: zbog korone. Naime, promatrajući situaciju s COVID-19 pandemijom i zaustavljanjem ekonomije u državi, u timu su primjetili kako evidentno fali strateškog pristupa i adekvatne financijske pomoći odgovarajućim sektorima gospodarstva. EU ovdje nije imala alate koji mogu pomoći, dodaje Davor, stoga su u Poslovnoj inteligenciji započeli s razmišljanjem o tome kako se podaci mogu iskoristiti da bi se stvorila brza analitika za donošenje odluka u situacijama poput ove velike gospodarske krize koju upravo proživljavamo .

Rješenje zvuči idealno u teoriji, ali koliko ovakva ideja može imati koristi u praksi? Jasno je kako jedna država funkcionira mnogo kompleksnije nego što bi se to moglo istražiti na hackathonu, ali Davor kaže kako postoji vrlo jasna prednost:

Trenutno vidimo da Hrvatska nije imala način da sama identificira poslovne subjekte kojima će trebati financijska pomoć nego je pozvala firme da se jave same. Našim rješenjem mogli bismo lako identificirati poslovne subjekte koji će biti najviše pogođeni zaustavljanjem nekog sektora gospodarstva, te simuliranjem pada prihoda i promjenom drugih financijskih parametara lako vidjeti kako će se propagirati taj pad na ostatak gospodarstva, temeljeno na transakcijama koje su se dogodile u prošlosti.

Pametna analiza gospodarstva

Davor dodaje kako se ovakvim pristupom analizi ekonomije može bolje razumjeti povezanost poslovnih subjekata na tržištu te identificirati one kojima u ovakvim krizama treba najviše pomoći. Laički rečeno, Birdbox je u stanju prepoznati kojim tvrtkama i poduzetnicima treba veća pomoć ovisno o analizi njihovih financijskih situacija. Vlada bi, koristeći ovakav jedan sustav, mogla vrlo očito vidjeti koji se sektori pate, a kojima ide dobro i sukladno tome reagirati. Naravno, ovdje se radi o takozvanoj alfa verziji sustava koji je još uvijek relativno temeljan u svojim funkcionalnostima, ali kada se razvije biti će upravo ovakvih mogućnosti.

Ako biste u Birdbox tako ubacili Netokraciju i simulirali našu propast (molim vas nemojte), vidjeli biste kako bi se nestajanje jednog medija odrazilo ne samo na nas koji ovdje radimo, nego i na vas, čitatelje te naše partnere i klijente. To se možda ne čini previše na našem primjeru, ali uzmite neku veliku banku, telekom, naftnu ili aerokopmaniju, i vrlo brzo dobijete informacije o čitavom nizu zahvaćenih sektora jer tvrtke, pogotovo one velike, njeguju uske odnose s dobavljačima i drugim partnerima. Uostalom, i sami smo svjedoci lančanih problema u gospodarstvu kada oni najveći zapadnu u probleme.

Prilikom vizualiziranja podataka možete kliknuti na svaku od tvrtki koje su na grafici označene kao plavi krugovi, te provjeriti koliko je značajna za ostale “karike” u gospodarskom lancu. Veći krugovi ujedno su i važnije i jače tvrtke. Birdbox potom može simulirati stres, odnosno pad prihoda kompanije, te istaknuti tvrtke koje u zadanom ekosustavu najviše pate i iste označiti crvenom bojom. Kada ovo kombiniramo s podacima koje sustav dobije iz kredibilnih izvora, dolazimo do vrlo zanimljivih podataka i zaista preciznih predviđanja koja mogu biti korisna za gotovo svaku vladu svijeta u svakoj krizi, ne samo ovoj koju proživljavamo.

Podacima protiv previše zaduživanja

Kao što ste i primjetili, projekt se zove Birdbox, a ne radi se o ničem životinjskom, a ni poveznici s poznatim jezivim filmom iz prošle godine. Birdbox se zove tako jer Poslovna inteligencija već ima brandove Bird academy i Bird consulting koje koriste na međunarodnom tržištu, kaže Marko. Kako se u ovom projektu radi o sandbox simulacijama različitih tržišnih događaja, kombinacijom riječi Bird i Sandbox dolazimo do imena projekta.

Davor mi pojašnjava kako sustav uopće radi i koliko relevantne podatke možemo od njega dobiti:

Birdbox koristi kombinaciju podataka platnog prometa te financijskih pokazatelja poslovnih subjekata od FINA-e te COVID scorea. Jednom kad se ti podaci učitaju u Birdbox dobivamo trenutno stanje gospodarstva, gdje lako identificiramo najbitnije članove pojedinog sektora. Nakon toga, kroz Birdbox možemo simulirati pad prihoda nekog sektora ili neke kompanije, i promatrati kako će se taj pad propagirati kroz cijelo njihovo susjedstvo (njihove kupce i dobavljače). Na taj način možemo približno izračunati koliko će se taj pad prihoda odraziti kroz taj sektor u ekonomiji i koliko će radnih mjesta potencijalno biti izgubljeno.

Pomoći možete samo ako znate što se događa

Ovome u prilog ide i suradnja s poznatim analitičarom Vukom Vukovićem koji je pomagao timu u razvoju sustava. Marko kaže kako je Vukova pomoć bila ključna jer su članovi razvojnog tima developeri, podatkovni inžinjeri i znanstvenici, a ekspertiza u području ekonomije potrebna je da bi se definirali scenariji korištenja aplikacije.

Također, veliku pomoć tim je dobio iz FINA-e, koja je na korištenje ustupila svoje setove podataka koji su pomogli prilikom izračuna takozvanog COVID scorea. Podaci, pojašnjava Marko, omogućavaju da se analize rade na realnim podacima, a ne na nasumičnim umjetno stvorenim setovima. Ovo je važno iz nekoliko razloga, od kojih je najočitiji onaj da, ako vam FINA ustupi podatke svojih korisnika (kojih je izuzetno velik broj), vrlo ćete brzo dobiti jasnu sliku stanja u poslovnom sektoru. Koliko god ih možda nekada ne volimo, ne možemo poreći da FINA vrlo dobro zna kako firme u Hrvatskoj stoje.

Ovakav bi sustav mogao čak smanjiti potrebu za zaduživanjem te bi se osigurala racionalnost prilikom trošenja novca. Sve to bi rezultiralo bržim oporavkom, većim povjerenjem građana u sam oporavak te naposlijetku smanjilo recesiju.

Za kraj, ova ideja će se zasigurno nastaviti razvijati u Poslovnoj inteligenciji, a nadamo se da će se ovaj sustav nekada u budućnosti naći i u domaćoj vladi. Istina, možda je kasno za govor o raspodjeli financijske pomoći sada kada već neko vrijeme gledamo povoljnu epidemiološku sliku, ali to ne znači da nam podatkovne analize poput ove ne mogu pomoći u periodu iduće katastrofe koja će bez sumnje doći.