Zastarjele Lučke uprave neće spriječiti hrvatski Porthop u želji da postane Booking.com za nautičare

Zastarjele Lučke uprave neće spriječiti hrvatski Porthop u želji da postane Booking.com za nautičare

PortHop Andrije Čolaka, poduzetnika iza Surf'n'Fries franšize, mogao bi se propelirati na nova strana tržišta, no čini se kako su njihovi pregovori s Lučkim upravama gori od borbe s vjetrenjačama ili bolje rečeno - bovama.

Zamislite da na ljetovanje idete bez ideje gdje ćete biti smješteni: krenete naslijepo, s ulice, od vrata do vrata pa gdje bude slobodno i prihvatljivo. Umjesto da mjesec dana ranije u miru skrolate po internetu fotke soba i apartmana, vi se po ranojutarnjoj žegi tlačite dok vas domaći vuku za rukav. Kad je u pitanju iznajmljivanje smještaja, srećom, ta su vremena odavno prošla, ali nažalost ne i kad je u pitanju “smještaj na moru” – upravo tako još danas funkcionira pronalazak vezova na Jadranskoj obali.

Hoće li dobiti vez, brodica može znati tek kada dođe do marine, lučice ili koncesionara s bovama. Rezervacija nema i sve se radi po principu tko prvi dođe – njegovo. Ako je vez popunjen, nautičar mora tražiti ili drugu marinu ili noćiti na sidru. Dok je prije par godina to bilo u redu jer je uvijek bilo mjesta, danas ima puno više brodica, a broj vezova nije pratio potražnju. Svaki nautičar odavno zna te probleme. Jedan od njih je i Andrija Čolak, poduzetnik poznat po Surf’n’Fries franšizi danas rasprostranjenoj diljem svijeta, ali i pametnom kišobranu Kisha, a koji je sa željom da riješi zastarjele pristupe i probleme nautičara razvio aplikaciju PortHop.

PortHop se ekskluzivno predstavio na Netokracijinom OMGCommercu 2016. godine, no službene aplikacije za iOS i Android izašle su godinu dana kasnije. Od tada nismo imali priliku čuti mnogo novosti o PortHopu. No, kako je počela i ova 2019. sezona, Andrija je napokon objavio da kreću u ‘pravi launchs nadograđenim sučeljem i novim značajkama pa smo provjerili što se promijenilo i kako PortHop funkcionira sada.

Ipak, kako otkrivamo, i uz sve nadogradnje i nove značajke, PortHop se još bori da potakne nužne digitalne promjene za hrvatski nautički turizam jer priča (kao i obično) staje kad je u pitanju država. 

Umjesto da strane nautičare privlačimo, mi ih faktički, nedostatkom vezova – tjeramo. A digitalne servise koji to mogu riješiti – ignoriramo?

PortHop je spreman…

Od kad smo zadnji put pisali o Porthopu na Netokraciji, domaća aplikacija za rezervaciju transfernih vezova za moru uvela je mnoge promjene. Nakon što su u listopadu 2017. osigurali 1,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova EU, najviše se radilo na sadržaju aplikacije odnosno broju ponuđenih vezova kojih ima puno više u odnosu na prošlu godinu. No osim toga, nautičari sada u PortHopu mogu naići i na druge korisne informacije poput onih o tome gdje se nalaze najbliže benzinske crpke, restorani, ali i najljepše Jadranske uvale. Naravno, kako bi sve to funkcioniralo bez problema, još brže i lakše, dodatno su poradili na UX-u.

Najvažnije, promjene su nagrađene povjerenjem korisnika i s preko 10.000 preuzimanja:

Ono najbitnije je da je ova sezona krenula vrlo solidno s brojem rezervacija koje rastu gotovo svakodnevno. Dakle, nautičari su počeli koristiti uslugu, imamo i kupce koji se vraćaju što nam je ultimativni proof of concept.

… Ali ne i država.

Očito da PortHop nije sjedio prekriženih ruku zadnje dvije godine, no činjenica jest da nije bilo nekih posebnih novosti što se tiče razvoja, akvizicije novih korisnika pa ni novih partnerstava. Kao neki, i mi smo se u Netokraciji pitali što je PortHopu oduzelo toliko vremena i fokusa. Naime, kako nam Andrija objašnjava, davatelji vezova spadaju u nešto tradicionalnije tipove. Stoga vas neće iznenaditi činjenica da, kao takvi, princip ekonomije dijeljenja nisu dočekali raširenih ruku:

Najviše vremena odlazi na mijenjanje ustajalih navika. Davatelji vezova već dugo funkcioniraju po vrlo primitivnom sistemu za današnje doba i potrebno je zaista puno vremena, energije i strpljenja kako bi pristali na novi, ali puno bolji način bookiranja i funkcioniranja rezerviranja transfernih vezova.

Nažalost, još teža je situacija s lučkim upravama, a koje se potpuno oglušuju na organizirani način rezervacije transfernih vezova:

Većina lučkih uprava nas baca u onaj klasični limbo gdje lučke uprave tvrde da oni imaju koncesiju, da trebamo sa županijama pričati, a županije nas vraćaju na lučke uprave i onda tako u krug. Ono što jasno stoji ispod toga je inertnost i neodgovornost istih da se nautički turizam unaprijedi i bar ovaj segment rezervacija vezova dovede u 21. stoljeće. Osobno mislim, kada već imamo takvu situaciju, da je na ministarstvu da protrese stvari ne bi li projekti poput PortHopa odradili svoj dio posla.

O ovoj situaciji poslala sam upit i pojedinim Lučkim upravama, no odgovori još ne pristižu. A nema tu ni puno objašnjenja. Kako zaključuje Andrija, ovo je klasičan primjer kako za ono čime država upravlja nikog nije briga dok svi privatni koncesionari ili marine objeručke pristaju na projekte koji im potencijalno donose više klijenata ili veće prihode.

Da država propušta prilike s nautičkim turizmom već je odavno poznato. Iako su planovi davne 2009. bili da će nam nautika do 2019. godišnje uprihodovati i do 14 milijardi kuna, još nismo doživjeli ni milijardu. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2018. iznosio je 857 milijuna kuna, a svakako je važno istaknuti da je 72,2% od tog prihoda bilo upravo iznajmljivanje vezova.

Osim toga, ove godine objavljeno priopćenje Državnog zavoda za statistiku navodi kako je u 2018. godini u lukama nautičkog turizma u tranzitu bilo 194.164 plovila, što je manje za 3,8% nego u 2017. godini. Iako je sad već očito da je turistička sezona 2019. podbacila, brojke nautičara sigurno neće pomoći s obzirom na to da nautički turizam čini tek 1% ukupnih turističkih prihoda Hrvatske. Tužno je to samo po sebi, a još više kad znamo da jedan nautičar troši 40% više od prosječnog turista.

Lako je promijeniti smjer, ali ne i ukorijenjene navike, otkrio je to Andrija na teži način.

Digitalnim načinom do boljeg sustava

Što se tiče širenja svijesti o potencijalima digitalnog servisa za nautički turizam općenito, PortHop nije jedini u Hrvatskoj na koga bi sve spalo, tu je još i Marinebook, a i globalno niču novi igrači. Nažalost, kako vidimo to kad nas ide nešto sporije unatoč dobroj volji poduzetničke zajednice.

A kad je u pitanju konkurentnost upravo njegovog proizvoda, Andrija je već prije isticao kako je unique selling point PortHopa drugačije razvijen sustav u dijelu koji je posvećen samo korisnicima i kojim žele postati “dio nautičke zajednice”. Upitala sam ga stoga jesu li do sada to uspjeli realizirati, a kaže mi da se još i dalje drže te brend filozofije i da im dobro ide:

Primjerice, imamo poseban loyalty program za više nama ključnih segmenata u nautičkom turizmu, poput loyalty program za skippere ili posebne programe za charter kompanije koje rade s nama. Nadalje, želimo nautičarima ponuditi zaista korisne stvari, a pod time mislim i ono na čemu mi ne zarađujemo – poput najljepših uvala na Jadranu za sidrenje koje se ne naplaćuju.

Kako bi se netko usidrio besplatno važno je da to bude i sigurno, za podmorje, stoga tim iza PortHopa mora razmišljati i o tome kako će riješiti zadatak uvrštavanja specifičnosti podmorja u svoju aplikaciju. Iako su podaci o podmorju dostupni kroz “klasične Peljare i slične knjige ili publikacije”, sve te informacije koje mogu koristiti nautičarima sad će biti potrebno digitalizirati, objašnjava Andrija.

Osim toga, kako sam spomenula, za servis poput PortHopa jedna od najizazovnijih uloga je i održavanje povjerenja među korisnicima i davateljima vezova. Situaciju ne olakšava činjenica da davatelji vezova nemaju unificirana pravila i načine postupanja, ali je većinu toga moguće unijeti u aplikaciju na osnovu čega se znaju uvjeti za svakog davatelja pojedinačno:

Primjerice, do kada se prima rezervacija za tekući dan, do kada je vrijeme dolaska i slične informacije komunicirane su upravo u aplikaciji ili se po automatizmu ne može bookirati za isti dan ako je prošao rok za rezervaciju. S druge strane postoji i pomorsko pravo gdje su specifična pravila ako se radi o lošem vremenu, havariji i sličnome.

Hrvatski izvozni proizvod za druga nautička tržišta

Iako je Andrija sa svojim drugim poduzetničkim pothvatima već imao priliku susresti se sa stranim tržištima i njihovim izazovima, za razliku od franšiznog poslovanja Surf’n’Friesa, s PortHopom slijede i neke nove situacije. Prvi izazovi su svakako došli i s prvim većim stranim tržištem – Njemačkom – a što ih je tamo dočekalo?

Vidimo vrlo veliki potencijal za strana tržišta i evo Njemačka se dogodila upravo organski kao što se i Surf’n’Fries počeo širiti – što je vrlo dobar znak. Izazova će biti puno jer smo već u prvom krugu istraživanja tržišta naišli na nove momente. U Njemačkoj su puno manje marine i još tradicionalnije nego u Hrvatskoj. Međutim, sve su to rješive stvari pogotovo ako primijenimo znanje stečeno sa SnF-om u kontekstu lokalnih operativnih partnera.

Širenje na nova tržišta ima svoje izazove, ipak, ako se dokažu s Njemačkom, plan je ići globalno što znači i nove potencijalne investitore, potvrđuje Andrija:

Trenutno smo u pregovorima za novu investiciju, razgovaramo o 3 do 6 milijuna dolara investicije s kojom bi krenuli i na strana tržišta, razvili nove module u aplikaciji i sam marina menadžment, čime bi upotpunili cijeli proces. Što se stranih tržišta tiče, veliki potencijal vidimo u Grčkoj, Karibima, Španjolskoj, Francuskoj…

Sve je to dio plana s kojim Andrija želi ostvariti cilj da PortHop postane hrvatski izvozni proizvod za druga nautička tržišta, a s obzirom na to da ima kvalitetne ‘testne’ uvjete primorske države poput Hrvatske – to se i ne čini nedostižno.

I jedna aplikacija mogla bi učiniti mnogo

Očito, trenutna situacija s Lučkim upravama i nedostatkom vezova ne ide u prilog nikome.

Činjenica je da dosad rezervacije vezova doslovno nisu postojale jer nije postojao način plaćanja unaprijed niti putem nekog online sustava – a kad nema novca nema ni sigurnosti da će se nautičar i pojaviti. Međutim, upravo aplikacije poput PortHopa mogu osigurati povjerenje među uključenim strankama, kao i olakšano plaćanje. I to je samo jedna od stavki koje mogu unaprijediti nautički turizam koristeći digitalne servise.

Privatni koncesionari pomalo dolaze do svijesti o benefitima servisa kao što je PortHop, no vezovi u vlasništvu države koji se ne budu oglasili na upite ljudi poput Andrije Čolaka, potencijalno će zaostati pred promjenama, a i kočiti njihov razvoj, upravo jer ih ne žele pratiti – prebacujući uvijek odgovornost na nekog drugog.

Nemali je problem i da se sa zastarjelim sustavom nadalje održava zona sivog tržišta. Kako mi priča Andrija nije rijetkost reketarenje od strane mornara koji rade na vezovima. Upravo bi jedna aplikacija mogla stati takvoj situaciji na kraj, a samo je pitanje tko će u nizu odgovornih prvi reći: Idemo to riješiti.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.