Portfolio s Dribbblea je kao loše driblanje u utakmici za posao product dizajnera

Portfolio s Dribbblea je kao loše driblanje u utakmici za posao product dizajnera

Dribbble je platforma i zajednica na kojem se dizajneri mogu razvijati, dijeliti radove i zapošljavati. Product design je proces razrade, formiranja i iteriranja proizvoda koji rješavaju korisničke probleme ili adresiraju specifične tržišne potrebe. E sad, na papiru nema razloga da ove dvije stvari budu u sukobu - zašto mi se onda digne kosa na glavi kad u prijavi za product dizajnera dobijem portfolio pun Dribbble radova?

Što (ne)valja kod Dribbblea i kako se bolje predstaviti budućem poslodavcu ili klijentu?

Dribbble je u teoriji dobar i istini na volju u većini slučajeva služi svojoj svrsi, ali u svijetu product dizajna pomalo gubi smisao. Dribbble je odličan za grafički dizajn, ilustracije, animacije i koncepte, ali njegov format (slika rezolucije 600×800) ne dopušta dovoljnu slobodu koja je potrebna u product dizajnu. Sve to ne bi bio nekakav problem da u zadnje vrijeme nisam primijetio značajno povećanje u korištenju Dribbblea u prijavama za posao product dizajnera.

Povećanje lajkova ne jamči kvalitetu

Naime, svaka slika stavljena na Dribbble može se komentirati i lajkati, a što više komentara i lajkova slika ima, to je vidljivija ostalim korisnicima. Upravo iz ovog razloga, nažalost, motivacija dijeljenja svog rada na Dribbbleu nije više predstavljanje rješenja određenog problema. To se pretvorilo u dijeljenje što je moguće vizualno atraktivnijih radova koji će generirati više engagementa. Forma je prestala pratiti funkciju.

Dizajneri prilikom potrage za poslom sve više “bježe” bespotrebnom pumpanju portfolia s radovima koji na Dribbbleu donose lajkove i komentare. Naravno, ne tvrdim da funkcionalan dizajn ne može ili ne treba biti vizualno lijep. Ipak, radovi koje dizajneri dijele na Dribbbleu često su bez supstance, pojašnjenja, bez pozadinske priče i ne adresiraju stvarne probleme. Rade se manji one-offovi u kojima se predstavi jedan ekran iz aplikacije koji, koliko god potencijalno vizualno atraktivan bio, sam po sebi ne govori baš ništa.

Ova slika izgleda lijepo, ali što ijedna od ovih stvari znači? Dribble

Je li do Dribbblea ili do nas?

Sam Dribbble se ne pokušava pretvarati da je nešto što nije, njegova vizija i misija i dalje su isti. Odlično je što postoji mjesto na kojem možemo svoje radove podijeliti i na njih dobiti neku barem donekle korisnu povratnu informaciju. Problem je u tome što se naše samovrednovanje, a samim time i osjećaj za kvalitetu radova, gradi na osnovu prihvaćanja od zajednice. Dok će tako naši radovi gomilati lajkove i komentare, rješenja koja smo tu predstavili nisu nužno primjenjiva u stvarnom svijetu, ili još bitnije, kod potencijalnog poslodavca.

Dizajniranje web i mobilnih aplikacija mnogo je više od dvodimenzionalnosti koju nam Dribbble i slične platforme nude; sam proces iza toga prolazi kroz nebrojeno mnogo koraka, a zadnji korak – vizualni aspekt, iako bitan, nije apsolutni temelj kvalitetnog proizvoda odnosno product dizajna.

Kada se prezentiraš nekoj firmi, portfolio nije samo prezentacija tvojih sposobnosti da složiš vizualno atraktivan dizajn, nego i prezentacija tebe kao osobe koja može riješiti problem, koja je po meni puno bitnija stavka. Sexy dizajn je nešto što se da izučiti, iako se stalno mijenja. S druge strane, design-thinking zahtijeva puno više truda i talenta, a samim time je i puno vrjednija osobina product designera.

Pojma nemam što ovo treba predstavljati, ali izgleda jako lijepo. Dribbble

Kako onda do idealnog portfolia?

Stoga, najbolji način za dolazak do dobrog portfolia (i posla) je da jednostavno ispričaš čitavu priču:

  • Koje izazove rješava tvoj dizajn? Bitno je istaknuti s kojim je ciljem aplikacija rađena i koje probleme ona adresira. Iz ovoga poslodavac najlakše može vidjeti kako si pristupio/la problemu, a i pomaže mu da razumije kojim si se rješenjima vodio/la.
  • Kroz koliko je iteracija tvoj dizajn prošao i zašto? U idealnom svijetu bi tvoj dizajn bio odobren u prvoj iteraciji; u ovome tužnom svijetu u kojemu živimo, vjerojatno će tvoj dizajn proći kroz bezbroj iteracija prije nego se želje klijenta i tvoje ideje sinkroniziraju. Još je zanimljiviji slučaj ako je tvoj dizajn prošao kod klijenta, ali iz nekog razloga u stvarnom svijetu nije polučio optimalne rezultate. Korisnici su dosta čudni – ima ih mladih, ima ih starijih, ima onih koji ne mogu zaspati bez Mozarta, kao i onih koji ne zatvaraju prozore u autu ako svira neka dobra cajka. Isto će tako aplikacije koristiti na potpuno drugačiji način. Uvijek probaj odgovoriti na pitanje jesi li pogodio/la ciljanu skupinu i ako nisi, gdje je potencijalno nastao problem te što si iz toga naučio/la?
  • Kako si došao/la do konačnog izgleda aplikacije? Je li prije aplikacije već postojao nekakav brending ili style guide koji si morao/la pratiti? Ako nije, zašto si se odlučio/la za točno taj izgled aplikacije?
  • Objasni neki atipičan problem na koji si naišao/la i kako si ga riješio/la. Koje su odluke donesene i zašto su donesene? Svaki proizvod je priča sama za sebe, a dosta često prilikom razrađivanja dizajna dolazimo do novih problema s kojima se nismo prije imali prilike susresti. Poslodavci vole vidjeti kako razmišljaš, a ova je točka zapravo najveći pokazatelj koliko si snalažljiv/a u onome što radiš.
Sve je nekako zaobljeno i pastelno. Dribbble

Nije Dribbble sve…

Moj Dribbble portfolio je siromašan i rijetko kad tu stavljam svoje radove. Ono što je na njemu su većinom prototipi koji prikazuju dio flowa iz stvarne aplikacije, a u mom su portfoliu oni samo dio jedne dosta šire priče kojom opisujem misaoni proces koji stoji iza onoga što radim.

Sve gore navedene stvari mnogim su poslodavcima, pa tako i meni u Ars Futuri, bitne kada gledamo portfolio i pokušavamo procijeniti je li netko dorastao poziciji za koju se prijavljuje. Želimo vidjeti kako osoba razmišlja i koji pristup rješavanju problema ima, a slaganje zanimljivog dizajna je trešnjica 🍒 na vrhu ovog sladoleda 🍦.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Nikolask

    Nikolask

    01. 02. 2020. u 10:33 am Odgovori

    Jako dobar članak sa puno konkretnih smjernica i praktičnih savjeta!

    Kao osobi koja aspirira prema digital product designu, postoji li šansa da majstor ispirira početnike s dijeljenjem barem 1 svog rada iz portoflia gdje je ukoponirao sve navedene elemente?

  2. Matej Šarlija

    Matej Šarlija

    04. 02. 2020. u 8:11 am Odgovori

    Ne znam, ovo bi trebalo biti podnaslovljeno sa “my 5 cents” ili imho, iako je u osnovi ok. I sa jedne i sa druge strane je veliki mismatch i teško je reći da taj hiring nije broken ili da jest.

    Dribble pokazuje nešto, a ne sve, isto kao kad se poslodavac predstavlja radniku, do prvog radnog dana i kasnije plaće sve su to riječi. Takva je igra.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Tehnologija

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Startupi i poslovanje

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.