Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno...

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Nova godina – nova pravila. Kako biste i u 2020. imali miran san, donosim kratak pregled najvažnijih poreznih promjena za freelancere. Neke će vam otežati život, neke će ga učiniti lakšim. No, najbitnije je da s njima budete upoznati kako biste svoje poslovanje mogli prilagoditi na vrijeme i posvetiti se svom core businessu.

  • Mogućnost online otvaranja d.o.o. i j.d.o.o.

Iako je ova mogućnost uvedena već krajem 2019. godine, punim će plućima zaživjeti tek u ovoj godini. Ako ste se odlučili za prelazak na j.d.o.o. ili d.o.o., ili tek počinjete svoju freelancing karijeru, ova novina će vam pomoći da izbjegnete šaltere i značajno uštedite.

Ukupan trošak otvaranja (bez temeljnog kapitala) za d.o.o. pada s oko 4000 kuna na samo 200 kuna, dok ćete za j.d.o.o., umjesto 1000 kuna, izdvojiti tek 30 kuna. Veliku većinu posla (upis trgovačkog društva u registre, plaćanje pristojbi i temeljnog kapitala, prijava na osiguranja, predaja zahtjeva za otvaranje žiroračuna u banci) možete odraditi na daljinu.

Procedura, po našem iskustvu, traje manje od sat vremena. Saznajte više ovdje.

Prikaz ekrana uspješne prijave u aplikaciji START putem koje možete pokrenuti poslovanje iz vlastitog doma. START.gov.hr
  • Nova minimalna plaća za zaposlene i direktore

Od siječnja povećava se i iznos minimalne plaće.

Za zaposlenike ona iznosi 4062,51 kuna, dok je za direktore i članove uprave 5682,30 kn u bruto iznosu. Naravno, tom iznosu treba pridodati i trošak zdravstvenog osiguranja od 16,5%. Ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme, obvezan je platiti razliku između obračunatih doprinosa i doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici od 5682,30 kn.

  • Manje poreza na dohodak, strože kontrole

Izmjenom Zakona o porezu na dohodak, podiže se osobni odbitak s 3800 na 4000 kuna, što znači da će manji dio plaće biti oporezovan. Nadalje, svim je „mladim“ poreznim obveznicima smanjena godišnja obveza poreza i prireza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaće), obračunate do svote porezne osnovice od 360.000,00 kn. Do 25 godina života ona se umanjuje za 100%, a do 30 godina za 50%.

Ipak, to još neće značajnije utjecati na likvidnost: ta će se olakšica ostvarivati pri godišnjem obračunu poreza na dohodak. U prijevodu, preplaćenu razliku dobit će s “povratom poreza”.

U 2020. freelancere stiže još jedna važna promjena. Detaljnije je reguliran nesamostalan rad s obzirom na druge oblike rada. Konkretno, izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak definirala su se tri kriterija: kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. Njima će se utvrđivati je li određeni poslovni partner zapravo radnik ili je samostalni poduzetnik. Ako se ispostavi da je partner zapravo radnik, njegov će rad biti naknadno oporezivan.

  • Zdravstveno osiguranje je porezno priznati trošak

Zdravlje je bitno: toga ste, kao freelanceri, svjesni kad god netko “otvori” bolovanje, a vi šmrcajući otvarate laptop i bacate se na posao. Jer prve tjedne bolovanja freelanceri još uvijek plaćaju sami. Ipak, novim se zakonskim izmjenama omogućuje poduzetnicima da neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja zaposlenika na temelju vjerodostojne dokumentacije. Maksimalan iznos do kojeg se to može učiniti jest 2500 kuna godišnje.

  • Izmjene Općeg poreznog zakona: kraj većine paušalnih obrta?

Najozbiljnija vijest na kraju. Od ove godine propisana je nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona. Što to znači?

Poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla oporeziv nižim poreznim stopama koji ima obilježja nesamostalnog rada. To se odnosi, primjerice, na plaćanje nekog posla po fakturi samostalne djelatnosti tj. obrta, umjesto plaće.

Ograničilo se i korištenje drugih organizacijskih oblika s nižim poreznim stopama. To se događa kada, primjerice, poduzetnik za istu djelatnost koristi paušalni obrt i trgovačko društvo ili na prebacivanje djelatnosti u novo poduzeće kako bi se izbjegao ulazak u sustav PDV-a. O detaljima saznajte ovdje.

Očekujem da će značajan dio IT “paušalaca” u ovoj godini razmisliti o pokretanju vlastitog trgovačkog društva, odnosno tvrtke.

Je li to sve?

Naravno, postoji i još čitav set poreznih izmjena koje nastupaju tijekom ove godine, no ne odnose se nužno na freelancere. Tako od 1. travnja (ne, nije šala!) započinje obveza provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Svi obveznici fiskalizacije koji mogu prilagoditi svoje poslovanje tako da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju.

Najavljena je i nova obveza: izdavanje QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu, koja nastupa s 1. siječnja 2021. Vjerujemo da će neki od čitatelja biti uključeni u implementaciju ovog rješenja.

Tri jasna trenda

Sve u svemu, vidim ovdje tri jasna trenda.

  1. Prvi je odmicanje od paušalnog obrta kao organizacijskog modela te okretanje prema zapošljavanju i otvaranju trgovačkih društava.
  2. Drugi je uvođenje sve većeg broja poreznih olakšica u vidu porezno priznatih troškova za zaposlenike. On je zasigurno povoljan za freelancere jer omogućuje povoljniji porezni tretman.
  3. Treći je spor, ali neminovan: informatizacija javne uprave. Očekujem da će se u drugoj polovici ove godine omogućiti i druge online usluge vezane uz trgovačka društva, kao što je pokretanje poduzeća za državljane EU-a ili promjena podataka o društvu. Time će se smanjiti troškovi, ali i uštedjeti vrijeme koje bismo inače proveli vozeći se od šaltera do šaltera. A to svakako pozdravljamo!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    23. 01. 2020. u 6:59 pm Odgovori

    Paušalni obrt zapravo ne trebaju knjigovođu jer plaćaju paušalne doprinose, a na plaćanju knjigovođe se dosta može uštediti kroz cijelu godinu.
    Ne mislim baš da su porezne olakšice doo ili jdoo toliko bolje za freelancere i isplativije od pogodnosti paušalnog obrta.

  2. Oliver

    Oliver

    02. 02. 2020. u 2:06 pm Odgovori

    Ne razumijem kako prelazak s pausalnog obrta u trgovacko drustvo rijesava problematiku ‘nesamostalnog’ rada? Ako netko ne zadovoljava kriterije samostalnog rada, kako ce mu pomoci prebacivanje iz pausalnog obrta u trgovacko drustvo? I dalje radi nesamostalan rad u pravnom obliku koji je namijenjen za samostalan rad. Moze li netko to pojasniti?

  3. Ivan

    Ivan

    28. 08. 2023. u 3:06 pm Odgovori

    Članak pruža dobar uvid u promjene koje će utjecati na freelancere i male poduzetnike. Pohvaljujem detaljno objašnjavanje svake točke i smatram da će ovakve informacije biti od velike pomoći onima koji planiraju uskladiti svoje poslovanje s novim poreznim pravilima. Posebno sam zainteresiran za informatizaciju javne uprave jer vjerujem da će to značajno olakšati postupke i smanjiti birokraciju. Hvala na ovom detaljnom pregledu!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Novost

Slučaj BitLuckya ide prema zaključenju. Uhićeni osnivači koji su stotine ljudi oštetili za 18,5 milijuna eura

Mnogi su za tvrtku BitLucky čuli prvi put u svibnju ove godine, no nakon tog kobnog mjeseca svi će je itekako dugo pamtiti. Riječka tvrtka za trgovanje kriptovalutama, koju su osnovali i vodili Luka Burazer i Eugen Travalja, tada je svojim klijentima najavila da su nizom “loših trejdova i odluka doveli tvrtku u kriznu situaciju” - nakon čega im se gubi svaki glas.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?

Intervju

Kako esport industrija izgleda danas – iz perspektive partnera, sponzora, igrača i regulatora?

Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.

Mobilne aplikacije

Vinare čeka EU regulativa, ali Kovačević i Drmač imaju rješenje: Craft Technology E-etikete!

Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.

Novost

LAQO opet u potrazi za najodrživijim tech rješenjima koja će nagraditi s 18 tisuća eura

Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.

Analiza

Hoće li robotaksiji na ulice Zagreba i – kad?

I je li uopće realno očekivati da će se to dogoditi? U ovoj epizodi Netokracijinog podcasta pretresli smo tu vruću temu i to iz svih kutova - tehnološkog, operativnog, financijskog i komunikacijskog.