Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno...

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Nova godina – nova pravila. Kako biste i u 2020. imali miran san, donosim kratak pregled najvažnijih poreznih promjena za freelancere. Neke će vam otežati život, neke će ga učiniti lakšim. No, najbitnije je da s njima budete upoznati kako biste svoje poslovanje mogli prilagoditi na vrijeme i posvetiti se svom core businessu.

  • Mogućnost online otvaranja d.o.o. i j.d.o.o.

Iako je ova mogućnost uvedena već krajem 2019. godine, punim će plućima zaživjeti tek u ovoj godini. Ako ste se odlučili za prelazak na j.d.o.o. ili d.o.o., ili tek počinjete svoju freelancing karijeru, ova novina će vam pomoći da izbjegnete šaltere i značajno uštedite.

Ukupan trošak otvaranja (bez temeljnog kapitala) za d.o.o. pada s oko 4000 kuna na samo 200 kuna, dok ćete za j.d.o.o., umjesto 1000 kuna, izdvojiti tek 30 kuna. Veliku većinu posla (upis trgovačkog društva u registre, plaćanje pristojbi i temeljnog kapitala, prijava na osiguranja, predaja zahtjeva za otvaranje žiroračuna u banci) možete odraditi na daljinu.

Procedura, po našem iskustvu, traje manje od sat vremena. Saznajte više ovdje.

START.gov.hr
Prikaz ekrana uspješne prijave u aplikaciji START putem koje možete pokrenuti poslovanje iz vlastitog doma.
  • Nova minimalna plaća za zaposlene i direktore

Od siječnja povećava se i iznos minimalne plaće.

Za zaposlenike ona iznosi 4062,51 kuna, dok je za direktore i članove uprave 5682,30 kn u bruto iznosu. Naravno, tom iznosu treba pridodati i trošak zdravstvenog osiguranja od 16,5%. Ako je direktor zaposlen na nepuno radno vrijeme, obvezan je platiti razliku između obračunatih doprinosa i doprinosa prema minimalnoj mjesečnoj osnovici od 5682,30 kn.

  • Manje poreza na dohodak, strože kontrole

Izmjenom Zakona o porezu na dohodak, podiže se osobni odbitak s 3800 na 4000 kuna, što znači da će manji dio plaće biti oporezovan. Nadalje, svim je „mladim“ poreznim obveznicima smanjena godišnja obveza poreza i prireza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaće), obračunate do svote porezne osnovice od 360.000,00 kn. Do 25 godina života ona se umanjuje za 100%, a do 30 godina za 50%.

Ipak, to još neće značajnije utjecati na likvidnost: ta će se olakšica ostvarivati pri godišnjem obračunu poreza na dohodak. U prijevodu, preplaćenu razliku dobit će s “povratom poreza”.

U 2020. freelancere stiže još jedna važna promjena. Detaljnije je reguliran nesamostalan rad s obzirom na druge oblike rada. Konkretno, izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak definirala su se tri kriterija: kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. Njima će se utvrđivati je li određeni poslovni partner zapravo radnik ili je samostalni poduzetnik. Ako se ispostavi da je partner zapravo radnik, njegov će rad biti naknadno oporezivan.

  • Zdravstveno osiguranje je porezno priznati trošak

Zdravlje je bitno: toga ste, kao freelanceri, svjesni kad god netko “otvori” bolovanje, a vi šmrcajući otvarate laptop i bacate se na posao. Jer prve tjedne bolovanja freelanceri još uvijek plaćaju sami. Ipak, novim se zakonskim izmjenama omogućuje poduzetnicima da neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja zaposlenika na temelju vjerodostojne dokumentacije. Maksimalan iznos do kojeg se to može učiniti jest 2500 kuna godišnje.

  • Izmjene Općeg poreznog zakona: kraj većine paušalnih obrta?

Najozbiljnija vijest na kraju. Od ove godine propisana je nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona. Što to znači?

Poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla oporeziv nižim poreznim stopama koji ima obilježja nesamostalnog rada. To se odnosi, primjerice, na plaćanje nekog posla po fakturi samostalne djelatnosti tj. obrta, umjesto plaće.

Ograničilo se i korištenje drugih organizacijskih oblika s nižim poreznim stopama. To se događa kada, primjerice, poduzetnik za istu djelatnost koristi paušalni obrt i trgovačko društvo ili na prebacivanje djelatnosti u novo poduzeće kako bi se izbjegao ulazak u sustav PDV-a. O detaljima saznajte ovdje.

Očekujem da će značajan dio IT “paušalaca” u ovoj godini razmisliti o pokretanju vlastitog trgovačkog društva, odnosno tvrtke.

Je li to sve?

Naravno, postoji i još čitav set poreznih izmjena koje nastupaju tijekom ove godine, no ne odnose se nužno na freelancere. Tako od 1. travnja (ne, nije šala!) započinje obveza provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Svi obveznici fiskalizacije koji mogu prilagoditi svoje poslovanje tako da ne koriste mogućnost izdavanja takvih dokumenata ne trebaju ništa prilagođavati u svom poslovanju.

Najavljena je i nova obveza: izdavanje QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu, koja nastupa s 1. siječnja 2021. Vjerujemo da će neki od čitatelja biti uključeni u implementaciju ovog rješenja.

Tri jasna trenda

Sve u svemu, vidim ovdje tri jasna trenda.

  1. Prvi je odmicanje od paušalnog obrta kao organizacijskog modela te okretanje prema zapošljavanju i otvaranju trgovačkih društava.
  2. Drugi je uvođenje sve većeg broja poreznih olakšica u vidu porezno priznatih troškova za zaposlenike. On je zasigurno povoljan za freelancere jer omogućuje povoljniji porezni tretman.
  3. Treći je spor, ali neminovan: informatizacija javne uprave. Očekujem da će se u drugoj polovici ove godine omogućiti i druge online usluge vezane uz trgovačka društva, kao što je pokretanje poduzeća za državljane EU-a ili promjena podataka o društvu. Time će se smanjiti troškovi, ali i uštedjeti vrijeme koje bismo inače proveli vozeći se od šaltera do šaltera. A to svakako pozdravljamo!

Komentari

  1. Mirko

    Mirko

    23. 01. 2020. u 6:59 pm Odgovori

    Paušalni obrt zapravo ne trebaju knjigovođu jer plaćaju paušalne doprinose, a na plaćanju knjigovođe se dosta može uštediti kroz cijelu godinu.
    Ne mislim baš da su porezne olakšice doo ili jdoo toliko bolje za freelancere i isplativije od pogodnosti paušalnog obrta.

  2. Oliver

    Oliver

    02. 02. 2020. u 2:06 pm Odgovori

    Ne razumijem kako prelazak s pausalnog obrta u trgovacko drustvo rijesava problematiku ‘nesamostalnog’ rada? Ako netko ne zadovoljava kriterije samostalnog rada, kako ce mu pomoci prebacivanje iz pausalnog obrta u trgovacko drustvo? I dalje radi nesamostalan rad u pravnom obliku koji je namijenjen za samostalan rad. Moze li netko to pojasniti?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.