Radničko dioničarstvo u 2024. godini: Je li porezno rasterećenje dovoljno?

Radničko dioničarstvo u 2024. godini: Je li porezno rasterećenje dovoljno?

Dok u inozemstvu poslodavci na ESOP dobivaju porezne olakšice, kod nas je porezni teret primitaka iz ESOP-a sezao i do 170%. Od ove godine znatno je manji, no je li rasterećenje dovoljno da potakne više startupa na radničko dioničarstvo?

Radničko dioničarstvo u Hrvatskoj od 1. siječnja 2024. značajno je olakšano. Točnije, novim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koje su tada stupile na snagu, smanjenje poreznog opterećenja na ESOP (eng. Employee Stock Ownership Plan) prošireno je i na društva s ograničenom odgovornošću. Taj se trenutak na našoj maloj startuperskoj sceni posebno isčekivao jer su startupi, koji sve više iskorištavaju mogućnosti radničkog dioničarstva, mahom registrirani kao d.o.o.

Startupima je ESOP privlačan iz nekoliko razloga, a na mnogim stranim tržištima je zato već duže vrijeme ustaljena praksa. Naime, ovim mladim tvrtkama, ESOP je način kako u ranim danima – dok prihodi pa tako ni plaće nisu značajne, mogu privući i zadržati radnike.

Prije nekoliko godina Hrvatska je smanjila porezni teret primitaka iz ESOP-a s oko 170% na oko 30%, ali to je vrijedilo samo za dionička društva, dok su ESOP-i za d.o.o. i dalje bili prekomjerno oporezivani, podsjeća Kristina Grbavac, direktorica u Poreznom odjelu KPMG-a Hrvatska koja se ovom temom bavi i u sklopu radionica hrvatske udruge CroStartup.

Želje za ESOP-om ima

Prethodnih godina, visoki porezi, neprilagođen zakonodavni okvir pa zbog toga i kompliciran proces implementacije, bili su glavni krivci za nepopularnost korištenja ESOP-a u malim i srednjim tvrtkama u Hrvatskoj. Često se znalo prelaziti “preko granice”, odnosno koristile su se strane podružnice kako bi tvrtke mogle ponuditi ESOP po “normalnim uvjetima”.

Nova porezna rasterećenja i više su nego dobrodošla, barem sudeći po interesu za radionice o ESOP-u koje Kristina vodi s drugim stručnjacima u suradnji s CroStartup udrugom odnosno za njihove članove. U ožujku su se na radionici posebno bavili poreznim zavrzlamama.

Radionice su dosad privukle i tvrtke koje tek razmišljaju o uvođenju ESOP-a, ali i tvrtke koje su ga uvele ranije, a sada promišljaju o učincima ESOP-a ili o novim ciklusima ESOP-a. Radionice su interaktivne, ali i prilično aktivne, komentira Kristina. Tijekom zadnje, trosatne radionice polaznici se nisu skanjivali postavljati pitanja, a mnogi su i nakon imali priliku razgovarati o svojim specifičnim situacijama.

A što se na radionicama prolazi?

Na radionicama radimo usporedbu različitih načina nagrađivanja s ESOP-om, upućujemo o čemu treba razmisliti prije pokretanja ESOP-a, prolazimo kroz proces implementacije ESOP-a, dokumentacije koju treba pripremiti te porezne implikacije različitih faza ESOP-a. S polaznicima prolazimo kroz razne scenarije i varijacije koje se mogu napraviti u procesu implementacije te polaznici dobivaju jasnu informaciju kada i koliko poreza moraju platiti.

 

Procjena vrijednosti tvrtke izazov je sam za sebe

Međutim, tema ESOP-a je izuzetno široka te jedna poludnevna radionica nije dovoljna da se pokriju sva relevantna područja, dodaje Kristina. Stoga su pored spomenute radionice kojoj je fokus bio na poreznim i HR pitanjima, organizirali i zasebnu radionicu koja je među inim pokrila i temu vrednovanja i prodaje tvrtke.

Na tu temu imala sam priliku razgovarati s financijskim analitičarem, Hrvojem Serdarušićem, koji je u suradnji s Bon.hr portalom pripremio “prvu i jedinu algoritamsku procjenu vrijednosti svih hrvatskih poduzeća”, kako ističe.

Iz mog iskustva, mali i srednji poduzetnici najčešće nemaju jasnu sliku o tržišnoj vrijednosti njihovog poduzeća. Naime, najvažniji generator vrijednosti poduzeća je njegova sposobnost da stvara novac. Zato su najveći izazovi kod procjene vrijednosti:

  • nedovoljna ili netransparentna komunikacija s računovođom, koji najviše doprinose tome da financijski izvještaji budu reprezentativni, a procjena preciznija;
  • nedostatno praćenje performansi poduzeća kroz financijske izvještaje (gdje se mogu prepoznati “crvene lampice” ili, na hrvatskom, “red flags” koje uništavaju vrijednost);
  • a i konvencionalne usluge procjene vrijednosti su često kamen spoticanja za male poduzetnike zbog svoje cijene (peteroznamenkasti ili veći iznosi u eurima).

No, prije nego se odluče na procjenu vrijednosti firme za ESOP, porezi su i dalje ono što uključene najviše žulja…

Kako izgleda naplata poreza na dioničke udjele za radnike?

U razgovoru o tome što poduzetnicima na radionicama često nije jasno, Kristina navodi kako se dosta nerazumijevanja vrti oko toga kada, po kojoj stopi i na koju vrijednost se porez plaća te da isto ovisi o tome kako je ESOP postavljen.

U želji da što konkretnije prođemo kroz ovaj proces, razgovarala sam i s Brunom Cvitanovićem iz računovodstvene tvrtke Brojevi. Ono što je važno poslodavcima za početak znati, porez se plaća kada dodijelite radniku udio u društvu (u ovom slučaju, to sad može biti i d.o.o.-u ili j.d.o.o.), a osnovica za obračun poreza je procijenjena tržišna vrijednost društva.

Primjerice, ako neovisna procjena utvrdi da neki Startup A d.o.o. vrijedi 200.000 eura i odluči dodijeliti radnici Hani Horvat 5 posto udjela prema ESOP-u, onda je osnovica za obračun poreza 200.000 x 0,05 ili 10.000 eura. Na taj se iznos primjenjuje stopa poreza na dohodak od kapitala od 24 posto i plaća se po odbitku.

Međutim, kako napominje Kristina, primitak dionice ili udjela u Hrvatskoj se smatra neto primitkom koji se za potrebe poreza treba preračunati na bruto. Stoga, iako je porezna stopa 24% i nema obveze doprinosa, trenutna efektivna porezna stopa (nakon preračuna na bruto) iznosi 31,58%, a ne 24% kako bi se na prvu moglo zaključiti.

Kad se neto preračuna u bruto, onda će za tih 10.000 eura poslodavac trebati platiti 3.157,89 eura poreza.

Bruno dodaje i kako treba uzeti u obzir da bi poslodavac za isplatu istog iznosa neto plaće imao značajno veći bruto trošak poreza i doprinosa pa je jasno zašto bi mnogim manjim i srednjim poduzećima ovo mogla biti atraktivna opcija.

Zaposlenik koji primi poslovni udio kasnije može sudjelovati i u dobiti poduzeća, ako ono odluči isplatiti dobit. Takav dohodak se od 1.1.2024. oporezuje stopom od 12 posto.

Manje opterećeni, ali ne i posve rasterećeni

Sad kad su neke stvari olakšane manjim porezima, mogli bismo se upitati pa kako to da radnici ne mole za udjele na sve strane, a tvrtke ne hrle implementirati ga… Što ih koči? Tvrtke pomalo kreću s ESOP-om, odgovara Kristina, a to što ih nema više najviše pripisuje i dalje velikom poreznom opterećenju i nedostatku informacija o procesu.

S jedne strane porezno opterećenje od 31,58%, iako je značajno smanjeno u odnosu na ranije godine, i dalje je značajno posebice kad se uzme u obzir da u inozemstvu postoje porezne olakšice na ESOP.

Cilj poreznog rasterećenja ESOP-a je da se primitak dionice ili udjela smatra bruto primitkom pa da nema ranije spomenutog preračuna porezne stope na više te da se porezna stopa smanji s 24% na stopu kojom se oporezuje većina dohotka od kapitala, odnosno na 12%.

S druge strane, tvrtkama nedostaje znanja kako implementaciju ESOP-a provesti u praksi te je za uvođenje ESOP-a potrebno uložiti i vremena i resursa, čega startupima redovito fali.

Dobro je znati!

Prilikom prodaje dionica ili udjela, eventualna dobit od prodaje oporezivat će se po 12% ili će dobit biti čak izuzeta od oporezivanja ako su dionice ili udjeli držani u vlasništvu više od dvije godine. No, važno je imati na umu…

Kod brzorastućih kompanija vrijednost prilikom stjecanja, kao i porez koji treba platiti, mogu biti značajno veći nego što su bili kad se ESOP postavljao, a ako se stjecanje ne odvija paralelno s prodajom istih dionica ili udjela, događa se da radnici nemaju sredstva iz kojih mogu platiti dužni iznos poreza pa treba naći odgovarajuće rješenje.

Stoga je bitno u potpunosti razumjeti porezne efekte ESOP-a i upravljati istima, napominje Kristina.

Važno je također navesti da jedino u slučaju kad radnici primaju dionice ili udjele iz inozemstva, obvezu obračuna, plaćanja poreza i podnošenja poreznih obrazaca imaju sami radnici kao stjecatelji primitka iz inozemstva. Pri dodjeli dionica ili udjela neposredno od strane hrvatskih kompanija, obveza prijave, obračuna i uplate poreza je na hrvatskim kompanijama.

Za kraj, jedini savjet koji Kristina ima za sve koji razmišljaju o korištenju ESOP-a je zapravo isticanje činjenica koje mnogi shvaćaju olako. Ako već nije jasno…

Uvođenje i primjena ESOP-a je kompleksan proces te ovisno o tome kako je ESOP postavljen mogu biti značajno različite porezne implikacije kako za tvrtke tako i za zaposlenike. Stoga je u odabir i implementaciju ESOP modela potrebno uključiti porezne, HR i pravne stručnjake.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Umjetna inteligencija

Kako osposobiti AI agenta za potrebe svoje tvrtke? Saznajemo od inženjera iz Infobipa i Sofascorea

Hrvatski jednorog pokrenuo je svoje meetupe, a sudeći po prvom izdanju, inženjerska zajednica dobila je događaj na kojem će imati što čuti - i naučiti.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Osnivači Sofascorea, Rentlija i Productiva otkrili svoje najveće marketinške greške!

Koja je cijena uspjeha, kada postaviti odjel marketinga i koje su najveće marketinške boljke otkrivaju nam Sofascore, Rentlio i Productive za 15. rođendan Netokracije! 🎂

Scaleupi i jednorozi

Za praksu u Infobipu prošle se godine prijavilo 2000 osoba! Evo koga traže ove…

Ususret prijavama za ljetni program praksi u Infobipu, razgovarali smo s pripravnicima i mentorima iz područja produktnog marketinga, softverskog i QA inženjerstva te developerskog sadržaja.

Umjetna inteligencija

Europsko vijeće odobrilo AI akt! Za oko mjesec dana stupa na snagu

Finalno usvojen zakon kojeg je digitalna industrija Europe čekala godinama uskoro će stupiti na snagu, evo koje obveze donosi za sve koji razvijaju sustave uz pomoć umjetne inteligencije.

Tvrtke i poslovanje

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.