Čemu sada stroži kriteriji o oporezivanju ‘influencera’, YouTubera i – esport igrača?

Jedina neizbježna stvar su, kako kažu, smrt i porezi. Čini se kako će kontrole nadležnih institucija postrožiti naplatu poreza YouTuberima, 'influencerima', ali i esport igračima. No, pogrešno je misliti da te skupine do sada nisu trebale plaćati obveze državi - zakon je već jasan, a čini se da će se sada samo malo bolje definirati.

Proteklih tjedana se, osim o Onom Kojeg Nećemo Spominjati, u domaćim medijima podosta govorilo o mogućim novim porezima i nametima, ovoga puta svima onima koji su, po mišljenju onih koji su ideje prezentirali ministru financija, sjedili kod kuće i igrali igre dok je sav ostali pošten narod plaćao poreze. E, pa neće više ići, gameri, influenceri, YouTuberi i svi ostali – dosta je vaših off-shore računa, jahti i helikoptera!

Kako je poznato da su domaći influenceri i igrači igara bezobrazno bogati bez ikakvog prava da to budu, uskoro će i njih dodirnuti dugačak prst Porezne, kako bi gricnuo njihov slatki novčani kolač, što je nepošteno, korumpirano i baš ono, nimalo kul, brate.

Osim ako se već ne oporezuju.

Vidite, nije li logično da plaćate porez, ako radite u Hrvatskoj i od svog rada zaradite nešto? Mislim, zaista se ne čudim previše što je netko tek sad shvatio kako postoji esport, ali ako vi naplatite reklamu brendu na vašem Instagramu i ne platite porez, bez obzira ima li takvih kao vi 3 ili 30.000 u državi – ne radite li nešto krivo?

Nikamo bez poreza

Naravno, ništa nije ovako jednostavno, a kako su moja razmišljanja ipak samo moja, za pomoć sam se obratio Mojci Volk, računovotkinji i direktorici tvrtke Moj Kod 15, kako bih vidio tko je tu, računovodstveno i pravno, u pravu, a i tko bi trebao plaćati što i kome.

Moje prvo pitanje Mojci ticalo se toga kakva su njena dosadašnja iskustva s naplatom poreza kod reklamiranja na društvenim mrežama.

Oglašavanje koje za agencije ili direktno za klijente rade fizičke osobe, preko svojih društvenih mreža, YouTubea ili ostalih online kanala komunikacije, podmiruje se temeljem ugovora (autorski ugovori ili ugovori o djelu, ovisno o načinu oglašavanja). Takvu zaradu država je regulirala te je jasan način na koja se ona oporezuje i isplaćuje. Zarada se smatra isplatom drugog dohotka, što znači da isplatitelj mora platiti pripadajuće doprinose i poreze na isplatu takvog dohotka u trenutku kada ga isplaćuje. Drugi dohodak po definiciji uključuje široki raspon dohodaka koji ljudi ostvaruju, a nije plaća, odnosno ne ostvaruju se iz redovnog radnog odnosa.

U principu, ako vam netko plati 1000 kuna za reklamiranje nečeg na vašem YouTube kanalu, on i po sadašnjem zakonu mora platiti porez jer je postupak plaćanja reklame reguliran zakonom, nebitno je li ona plakat ili YouTube video.

Dakle, velika vijest zapravo – nije vijest?

Zakon je jasan

Zakon jasno govori i o tome što se treba oporezivati i u situacijama kada strane tvrtke plaćaju usluge fizičkih osoba u Hrvatskoj, prema tome – temelj u zakonu postoji, ali ipak vi odlučujete hoćete li primati zaradu na račun otvoren u Hrvatskoj ili neki kojem se, barem za sada, malo teže uđe u trag. Ovaj tekst pretpostavlja da za primanje uplata koristite svoje račune u Hrvatskoj, naravno, jer i vi i ja znamo kako postoje načini za one koji to žele raditi na drugi način.

Ovdje je zanimljiva činjenica da sam primatelj mora prijaviti svoj dohodak poreznoj upravi i platiti poreze i doprinose. Dakle, ako vas plaćaju izvana, država želi da joj to i kažete kako bi mogla uzeti svoj dio, što je ponekad relativno optimistično.

Primatelj dohotka iz inozemstva trebao bi sam to prijaviti državi – i platiti porez.

Porez na influencanje

Sveprisutni influenceri jedna su od skupina koja u posljednje vrijeme dobiva ogromnu pozornost. Svi su neka vrsta influencera, svatko je popularan i ima stotine i tisuće pratitelja. Ono što je logično jest da je to više-manje posao kao i svaki drugi, iako percepcija javnosti često i nije takva. To je ista ona javnost koja se prva pobunila protiv ovih “poreza”, iako oni uopće nisu novi.

Mojca kaže kako se sav dohodak od YouTubea, Instagrama i drugih “influencanja” već oporezuje kao drugi dohodak, a nedavni napisi mogli bi se odnositi prije svega na pojačanu kontrolu tih procesa, a ne same procese. Ipak, kada je riječ o procesu oporezivanja, kaže:

Ako (influenceri) oglašavaju neke proizvode ili usluge i to naplaćuju, isplatitelj im je dužan na te naknade obračunati doprinose i poreze, tj. iz ugovorene bruto svote odmah po isplati dio platiti državi, a ostatak influenceru na račun.

Jasno nam je kako mnogi ovo jednostavno ne rade, ali to ne znači da ne bi trebali. Ipak, kada je riječ o situacijama kada za vašu promociju dobijete neki predmet ili uslugu koja nije novčana, Mojca kaže kako je isplatitelj i dalje dužan platiti državi doprinose, samo u slasnim kunama, eurima ili dolarima, a ne Kylie ruževima ili Steam kodovima.

Prije poreza – definiranje

Ono što bi svakako bila novost je oporezivanje esport dohotka, pri čemu je glavni problem upravo to što država još uvijek nije definirala esport te se samim time on ne može tek tako oporezovati. Ipak, logično je kako će esport zadesiti ista porezna skupina kao i ostale tehnološke grane, samo je pitanje kada će se to dogoditi i na koji način.

Mojcu sam pitao i što misli o tome kako će se ove eventualne promjene odraziti na tržište kada je riječ o svima onima koji žive od ovakvih, tehnoloških prihoda:

S obzirom na to da agencije već i sada plaćaju poreze i doprinose na oglašavanje koje za njih rade fizičke osobe, ne očekujem da će biti neke veće promjene, jedino možda od dohodaka iz inozemstva za koje ljudi potencijalno nisu bili svjesni obveze prijave.

Usluge su djelomično već poskupjele početkom ove godine, kada su za isplatu autorskih honorara uz poreze uveli i plaćanje doprinosa (zdravstveno i mirovinsko), dok se prije nije trebalo na takve honorare tj. dohotke plaćati doprinose, već samo porez.

Čini se kako i pobjednike Vip Adria Lige čekaju – porezi.

Novi dan, nova industrija, novi porez

Čini se kako u 2017. državi i nije lako biti dijelom nekog od poreznih sektora bilo koje države, jer se, uz sve više tvrtki poput Ubera ili Airbnba, razvija i čitavo novo tržište esporta i drugih grana djelatnosti koje do prije nekoliko godina uopće nisu postojale, a države kao takve prirodno traže mehanizme oporezivanja svih onih koji zarađuju, na ovaj ili onaj način.

S ovom se analizom slaže i Mojca:

Kako se u današnje doba načini ostvarivanja zarade i poslovanje uopće konstantno mijenjaju i stvaraju se novi oblici, temeljeni na tehnologiji, logično je i da država mora prilagođavati svoje zakone i širiti definicije djelatnosti na koje se oporezivanje mora primjenjivati. Iz tog aspekta, to nije ništa neobično, samo zato što je nešto novo, ne znači da treba biti izuzeto od primjenjivosti postojećih zakona.

Oporezivanje je primjenjivo na sve oblike dohotka, tj. onoga što se definira dohotkom, stoga ako je ovo po definiciji dohodak, država smatra da se porez treba ubirati. To je cijela mudrost i u tom kontekstu to je ispravno.

Dakako, uvijek će se naći oni koji (s pravom) znaju reći kako neke stvari zaista znaju biti nepoštene kada se sagleda šira slika situacije u Hrvatskoj. Naravno, ići u dubinu toga kome i kamo novci od poreza idu tema je nekog potpuno drugog teksta, ali to ne umanjuje činjenicu da prema važećim propisima jednostavno svi trebamo platiti porez, bez obzira na to kako ostvarili prihode:

Ljudi biraju različite načine kako ostvariti svoj dohodak/zaradu, neki se zaposle i primaju svaki mjesec plaću, neki rade kao freelanceri, neki se bave sportom (profesionalno) itd.. Svatko od nas je slobodan odlučiti kako će zarađivati za život, ali suština priče je ista… svi na to moramo plaćati poreze i davanja, bez obzira koji model zarade smo izabrali. Tako gledam i na ostvarivanje dodatne zarade. Ako netko, primjerice, uz redovan posao odluči u slobodno vrijeme odrađivati i neke honorarne poslove, bilo da prevodi tekstove (autorski honorar) ili osvaja nagrade na esport turnirima, u oba slučaja ostvaruje dodatan ili tzv. drugi dohodak zar ne?

Teško je očekivati da će država imalo zažmiriti na ijednu djelatnost kada je riječ o porezu, jer je, naravno, poreznoj službi u interesu primiti novac od vas kao osobe koja je nešto zaradila. Prema tome, samo zato što kod nas ima vrlo malo influencera, YouTubera i esport igrača, ne znači da bi oni trebali biti magično izuzeti iz plaćanja davanja.

Jasno, stope i vrste poreza, kao i iznosi doprinosa, s cijelom pričom o tome “kamo idu ti novci”, potpuno su na mjestu i o tome se treba govoriti, ali to ne mijenja činjenicu da obveza postoji te da je postojala i prema dosadašnjim propisima – a kako će se oni sada provoditi, uskoro ćemo doznati.

ponuda

Komentari

  1. Ante

    Ante

    25. 10. 2017. u 1:35 pm Odgovori

    Nevjerojatno je da dan danas ima ljudi koji misle da mogu zarađivati i ne plaćati porez. Ako rade neki čudnovati, virtualni posao, onda to ne znači da ne trebaju plaćati porez.

    Nekad se smatralo da vrijeđanje, prijetnje i psovanje majke srpske nisu kršenje zakona ako se takve radnje vrše preko interneta. Bože moj, internet je jedno, a real life nešto drugo. Pa zašto onda plaćati porez na internetsku zaradu?

    • Jazavac Micko

      Jazavac Micko

      25. 10. 2017. u 4:08 pm Odgovori

      Stvar je principa, kad uplaćuješ kojekakve usluge/kampanje/itd preko weba na to nemaš nikakve beneficije, povrat poreza, nepovratna sredstva, poticaje niti stimulacije a kad zaradiš nešto od toga onda ionako kroz PDV 25% ostaviš ološu da međusobno podjeli oteto, i to im je previše po meni.

      Ako čoban iz slavonije dobija poticaje 2kn/kg za uljanu repicu onda daj meni poticaj za Facebook/Adsense oglase, ovako dokle god postoji način za izbjegavanje punjenja rupe bez dna (državnog proračuna) svi bi to trebali radit i ne obazirat se previše na komentare.

    • Gamer

      Gamer

      26. 10. 2017. u 12:15 pm Odgovori

      @Ante, lijepo je što mali plaćaju porez, ali kako nama malima objasniti bez da nas se proglasi budalama kako to da istovremeno država oprašta stotine milijune EPH-u, poklanja milijarde Agrokoru. Kako to da banke legalno plaćaju minimalni porez a svu zaradu čudnim metodama iznose van. Kako to da Apple legalno plaća 2% poreza u Irskoj, da Amazon skoro uopće ne plaća porez u EU, da Gooogle poznato je plaća najminimalniji mogući porez.

      Kako nam to objasniti bez da dobijemo dojam da smo budale, mi se držimo poštenja dok ‘oni’ za sebe znaju bolje.

  2. Gamer

    Gamer

    26. 10. 2017. u 9:50 am Odgovori

    Porez treba platiti ali veliki digitalni igrači vani prirodom posla koji je vangraničan odavno posluju preko registracije firme u državi sa niskim porezom, potpuno legalno. Jedino što vlasniku ostaje da matičnoj državi plati porez na svoj osobni prihod, ako taj prihod i ostane nakon što kompanija poplaća troškove (ukoje ulazi puno toga). Dakle uvijek su veliki iskorištavali mogućnosti a mali su punili kasu. Sve je isto kao i politika. I zato ‘domaće’ strane banke u RH plaćaju minimalni porez koristeći se svim mogućim cakama ali mali youtuberi će morati nadokanditi taj manjak u porezu.

  3. Ante

    Ante

    26. 10. 2017. u 10:10 am Odgovori

    Jazavče, nije točno to što govoriš. Ako imaš registriranu djelatnost, onda naravno da imaš pravo na priznavanje troškova. Drugi je problem što tada moraš plaćati knjigovodstvo, parafiskalne namete i doprinose (doprinose ne moraš ako si već osiguran po drugoj osnovi).

    Stara je priča da veliki igrači kradu pa zašto onda naplaćuju porez malim igračima. To nema previše smisla komentirati. Ja nisam superhik koji štiti bogate, ali reci ti svoju priču nekom vodoinstalateru ili kopaču kanala koji naporno radi i plaća poreze. Reci to i svim radnicima koji rade kod gazde za malu plaću pa im još država popase za poreze i doprinose.

    Ovo za offshore neću komentirati jer to je prekompleksna tema da bi je se obradilo u ovoj poruci. Mogu ti samo reći da se u to ne upuštaš jer nisi zasad u toj poziciji.

    Naravno da poreze treba plaćati, ali onda ova hebena država mora naći opciu za mikro poduzetnike, da ne moraš plaćati 1900 kn doprinosa + čitav niz drugih stvari.

    Otvoriš obrt i uspije ti posao, zaradiš puno i onda ti država ukrade skoro 75% para. Otvoriš d.o.o. da izbjegneš prevelike poreze kao kod obrta, ali onda plaćaš komplicirano dvojno knjigovodstvo i druge navedene stvari pa te održavanje firme (bez da imaš ikakvu zaradu) košta 4000+ kn mjesečno ili 50 000 kn godišnje. A ti tek počeo posao i zarađuješ malo.

    Dakle, prije nego država krene u masovnu hajku na sitne internetlije, trebali bi nekako riješiti problem legalne naplate (a samim tim i prijavljivanja i plaćanja poreza) za mikro poduzetnike.

  4. Robert Paulić

    Robert Paulić

    26. 10. 2017. u 10:32 am Odgovori

    Mislim da nije toliko sporno što treba plaćati porez na dohodak, bez obzira na vrstu dohotka, koliko neplanirani ulazak u obavljanje samostalne djelatnosti – neregistrirano. Posljedica toga su veliki porezi i doprinosi temeljem svake primljene uplate na bankovni račun u Hrvatskoj.
    No da iste te fizičke osobe registriraju svoju djelatnost, u skladu s očekivanjima ili kratkoročnim planom, vrlo jednostavno mogu poslovati legalno i “jeftino”… ili barem jeftinije usporedno s nasumičnim prihodima koji na 10.000,00 kn primljenih traže uplatu još 6.663,59 kn djelomično nepovratnih davanja.
    Uzmite u obzir da se temeljem osobnog odbitka, koji nije iskorišten kroz nesamostalni rad, esport contender ili instagram influencer ima pravo na povrat poreza na primitke ispod 45.600,00 kn (osnovnih). Te da bi uplate u MIO II stup trebale biti štednja pojedinca, koju može isplatiti nakon 50 godina… no, da, trebale biti 🙂

  5. NoTax!

    NoTax!

    03. 02. 2018. u 12:22 pm Odgovori

    Apsolutno nije potrebno plaćati harač lopovima i njihovim uhljebima!
    Otvori se firma vani ionako plača dolazi iz vana, stoga primanja ostvarujete vani ne u HR!
    I oslobođeni ste plaćanja harača! Vani se registrira firma i troši novac ovdje kao domaći “turist”. 😉
    Ako ništa drugo Netokracija bi mogla napisati detaljan članak kako se otvara offshore biznis i štiti svoj kapital od legalnih lopova. Jer postoje legalni načini obrane od tih lopova.

    Porez je ionako osmišljen da krade male i siromašne! Ako radite svoj biznis onda ste valjda odlučili da niste ta budala!

    YouTube, Instagram i sl. ionako uplate dolaze iz Irske u € a ne iz HR u kn! Stoga NE morate plaćati porez lopovima koji vas obmanjuju!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Zašto više nije dovoljno biti dobar developer u Hrvatskoj (i zašto ‘freelance’ nije rješenje)

CEO-i Rentlija, Neuralaba, Bornfighta i Locastica u Labinu su razgovarali o tome kako učiniti zaposlenike sretnima, ali i o freelancerima te - podjeli zarade.

Startupi i poslovanje

Taxify, konkurent Uberu, stiže u Hrvatsku: Traže se vozači i Country Manager

Taxify je aplikacija za naručivanje taksi prijevoza, porijeklom iz Estonije, a danas dostupna u gotovo 30 zemalja u Europi, Africi, Južnoj Americi te Australiji. Sudeći prema aktivnim oglasima za posao, uskoro stiže u Hrvatsku.

Digitalni mediji

Učimo o podcastu od domaćih snaga: Podcast inkubator i Surove strasti

Opasnost nije u novim stvarima, već u našem strahu da kad ne znamo - istražujemo, pitamo i učimo. Podcast je na naše prostore došao da ostane, samo je pitanje kada ćete vi naći vremena da saznate o čemu se tu zapravo radi.

Što ste propustili

Društvene mreže

Po Instagram profilu Josipa Budimira nikad ne biste zaključili da je on – gradonačelnik

OK, dobro, možda i biste, jer mu upravo to stoji u biografiji. Ali i usprkos tome, prije biste zaključili da je riječ o jednom od onih pokušaja humora kada neki pametnjaković u biografiju stavi da je direktor Facebooka. Što zapravo i nema smisla ako ste na Instagramu.

Novost

Zbog promocije softvera za varanje u Fortniteu dobili tužbe u stvarnom svijetu

Epic Games se ne šali, u stvarnome svijetu tuži osobe za varanje u video igri, a podrška zajednice za ovo je ogromna.

Startupi i poslovanje

Peter Looker uz 30-godišnje iskustvo i veze u SAD-u želi pomoći hrvatskim tvrtkama u usponu

On je američki poduzetnik čiji su proizvodi u 30 godina obišli mnoge strane svijeta, ali se sa svojim iskustvom i znanjem odlučio smjestiti u Europu. Što je Petera namamilo u našu regiju?

Sponzorirano

Studija slučaja: Kako po prvi put organizirati studentsku praksu u manjoj tvrtki?

Nije jednako organizirati studentsku praksu u timu od stotinu ljudi i u malim tvrtkama gdje često ne postoji jedna osoba ili cijeli tim koji će se samo praktikantima baviti cijelo ljeto.

Društvene mreže

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Mnogi korisnici Twittera u svoju biografiju dodali su objašnjenje “retweets ≠ endorsements”. No, u pojedinim slučajevima, posebice ako je politika upletena, to neće biti dovoljno da se ogradite od sadržaja koji dijelite - posebice ako taj sadržaj dođe pred oči onih koji Twitter ne koriste.

Prikaz

Za moje sestrične: Dan u životu community managera u Remedy Entertainmentu

"Vida, ne možemo vjerovati da si već deset mjeseci u Finskoj, a mi još uvijek nemamo pojma što ti zapravo radiš", rekle su mi sestrične. Za njih, a i za sve ostale, slijedi moj tipičan radni dan u Remedy Entertainmentu.