Učimo o podcastu od domaćih snaga: Podcast inkubator i Surove strasti

Opasnost nije u novim stvarima, već u našem strahu da kad ne znamo - istražujemo, pitamo i učimo. Podcast je na naše prostore došao da ostane, samo je pitanje kada ćete vi naći vremena da saznate o čemu se tu zapravo radi.

Čuli ste za podcast, morali ste negdje. Iako su mnogi mišljenja kako se radi o novom medijskom obliku, kao sadržaj u formi audio snimke, podcast je poznat još od 80-ih. Popularizacija formata, u obliku kakvom ga i danas najčešće poznajemo, započela je tijekom 2000., u vrijeme širenja (širokopojasnog) interneta i prenosivih media playera, poput iPoda (po čemu je i skovan naziv). Od tada je prihvat formata pomalo rastao i prilagođavao se publici (video), jer se napokon moglo mnogo brže i jednostavnije pratiti i preuzimati omiljene naslove.

Što je tako zabavno u vezi podcasta, pitate se? Ako u danu ne potrošite barem sat vremena na vožnju, bilo u autu ili javnom prijevozu, na čekanja u redovima ili kućne poslove – nemam vam što objašnjavati. Naime, podcast je našao svoju nišnu publiku upravo u tim terminima.

Radite što hoćete (al)i slušajte podcaste

Krenimo prvo od podcast kulture – jer kod nas je nema. Jedna od najvažnijih činjenica koju znamo iz nedavnih istraživanja jest da je velika razlika između broja ljudi koji su čuli za ovaj pojam i onih koji ga zapravo slušaju. Postoji nekoliko razloga:

  • nisu baš sigurni što je točno podcast,
  • ne znaju kako slušati podcaste,
  • pitaju se gdje uopće početi s obzirom na to da ih ima već mnogo,
  • nemaju aplikaciju za slušanje podcasta i
  • boje se da će im slušanje podcasta pojesti internetski promet.

Trend “čuo sam, ali blage nemam” primjetan je i u Americi, gdje je tzv. podcast kultura itekako razvijenija. No, moj sugovornik Marko Petrak, jedan od osnivača Podcast inkubatora, sada već najvećeg primjera podcastinga u Hrvata, tvrdi da je to i dobra stvar:

Prednost toga da kod nas nije razvijena “podcast kultura” je da smo u relativno dobrom položaju – nismo prvi, ali smo blizu i stoga imamo rijetku priliku stvarati svoje slušateljstvo. Javljaju nam se slušatelji koji epizode slušaju u automobilu ili tramvaju dok putuju, dok peglaju, dok vježbaju, a s obzirom na doba dana slušanja kad imamo najveći promet, velik ih broj sluša i u uredu.

Kada nemate vremena pozornost usmjeriti na čitanje teksta ili gledanje televizije, audio snimke mogu “obogatiti” vrijeme potrošeno “u prazno”, kako objašnjava i moj drugi sugovornik na ovu temu, Saša Tenodi, profesor socijalne pedagogije i su-osnivač Surovih strasti:

Prije dvije godine svaka sam dva tjedna putovao na relaciji Zagreb-Split, što je cca 8 sati vožnje u oba smjera. Ivan Voras mi je poslao link na jedan podcast i oduševio sam se izborom epizoda/sadržaja i time da tako mogu “ubiti” 8 sati vožnje. Nakon što sam i ja postao fan podcast formata, na godinu dana sam u potpunosti zamijenio učenje iz knjiga učenjem iz podcasta.

Uskoro je, s kolegom Vorasom, došao na ideju pokretanja vlastitog podcasta pa su tako nastale i Surove strasti, koje se bave temama poslovanja, prodaje, marketinga, prezentacije i komunikacije, uz poneku lifestyle epizodu. Kako mi priča Saša, fokus je na gostima, redom stručnjacima, od kojih pokušavaju “izvući” obrasce njihovog mindseta kako bi ih slušatelji mogli s vremenom preuzeti.

Edukativni sadržaji, mindset stručnjaka? Što mi još i to treba?

Istina, bilo bi najbolje da i naučite nešto kad već pokušavate “vrijeme u prazno” pretvoriti u konstruktivno. Ipak, podcasti nisu samo slobodni razgovori i intervjui s ljudima koji vas trebaju učiti nečemu. Podcast je najlakše zamisliti kao izoliranu radijsku emisiju, za koju se, kao i kod drugih medijskih formata, teme i pristupi sadržaju granaju u razna područja.

Nekada je fokus na poduzetništvu, povijesnim događajima, osobnom napretku, tehnologiji, a nekada na stvarnim kriminalističkim pričama. Uostalom, bez obzira na to hoćete li otići putem Googlea tražiti podcaste na teme koje bi vas mogle zanimati ili ćete pretraživati baze poznatih aplikacija, poput Podcast Addicta, Pocket Castsa, iTunesa ili Overcasta, dočekat će vas izbora napretek.

Što se tiče pristupa sadržaju, podcast uvijek ima hosta, odnosno voditelja koji vodi razradu teme. On može biti sam ili uz kolegu, a nerijetko je tu i gost koji daje i primjere iz iskustva. Međutim, postoje i podcasti koji su nastali kao projekt neke utjecajne osobe u industriji. Recimo, podcast Setha Godina, Garyja Vaynerchucka ili Joea Rogana. Take vrste podcasta najčešće se tiču šireg spektra područja kojima se oni bave ili koje ovise o konkretnom gostu. Tako se i domaći Podcast inkubator razlikuje od epizode do epizode, kao i od voditelja koji su se posvetili različitim tematikama.

Zaključna točka – ako vas, kao i neke Amerikance brine internetski promet, epizode u trajanju od jedan sat imaju oko 60 MB, što je sitnica. Osim toga, većinu epizoda ne morate nužno streamati – možete ih preuzeti i spremiti za kasnije, ali za video ipak želite biti na WiFi mreži.

Da, hrvatska ima svoju podcasting scenu.

Podcast Inkubator

Podcast inkubator je projekt nekoliko entuzijasta, koji su prije nešto manje od dvije godine pokrenuli istoimeni YouTube kanal. Vjerujem da je mnogima već iskočio negdje na homepageu s obzirom na to da imaju preko 180 epizoda. Ugostili su do sada mnoge poznate ličnosti iz Hrvatske i regije, od sportskih imena kao što je Marko Filipović, političara Tomislava Karamarka, do profesora Tonija Miluna. Ipak, upozorenje, njihove epizode nisu malen zalogaj, traju od jednog pa do tri sata, stoga je logičan izbor bio krenuti i na nešto kraće oblike:

Odnedavno smo uveli i takozvane “Podcast Inkubator Clips”. Radi se o najzanimljivijim isječcima razgovora u trajanju od 3 do 10 minuta. Shvatili smo da je teško privući novu publiku razgovorom u trajanju od 3 sata jer je naš medijski eter potpuno izgubio kulturu razgovaranja i ljudi se “prestraše” kada vide koliko podcasti znaju trajati.

I naišli su na dobar prihvat, Marko tvrdi da gledatelji gotovo redovito pogledaju i čitav podcast ako im se isječak svidi. U planu imaju i druge servise i platforme, no s obzirom na to da im je prosječna publika između 18 i 42 godine, za mladu populaciju i još mlađe tržište, YouTube je sasvim dobar početak.

Ipak, njihovi kolege sa Surovih strasti se drže tradicionalnog pristupa. Glavna baza sadržaja im je njihova web stranica. Na njoj prenose sve audio snimke epizoda (video ne snimaju), a po vašoj želji i preferencijama, epizode možete naći i na već spomenutim podcast aplikacijama. Do sada su ugostili nekolicinu stručnjaka iz ICT industrije, tako da je dobro audio štivo za svakog poduzetnog digitalca.

Što čini dobar podcast i još boljeg gosta?

Iako vas distribucija sadržaja Podcast inkubatora, na platformi kojom dominira video, može zavarati, još smo u sferi podcastinga. Naime, iako je audio alfa i omega podcastinga, video se često vezuje uz njega kao dodatni paket. Neki to onda već svrstavaju pod vidcasting, no, sve u svemu, najvažnije je znati ako taj audio snimak ne funkcionira i bez videa – to nije podcast. Međutim, razloga za produkciju cjelokupnog audiovizualnog paketa ima nekoliko, objašnjava Marko:

Kada pokušavate nešto ponuditi publici koja se do sada nije susretala s takvim proizvodom, a naš Podcast inkubator nije ništa drugo do medijskog proizvoda, onda je bilo puno lakše krenuti s videocastom nego samo glasovnim podcastom. Razlog je taj što su ljudi u Hrvatskoj i regiji tradicionalno vezani za televiziju i podcast sa slikom im je bilo lakše prihvatiti i shvatiti nego samo glas.

Njihova procjena se pokazala kao istinita. Naravno, uz video, i produkcijski zahtjevi su mnogo veći, no to donosi i više resursa – jer, kako Marko ističe, puno je više mogućnosti monetizacije ovakvog projekta kada je u pitanju i video zapis.

Surove strasti

Osim nekih tehničkih osnova koje se moraju zadovoljiti, možemo potvrditi kako su ljudi i njihove priče ipak najvažniji element dobrog i zanimljivog podcasta. Saša ističe kako stoga uvijek polaze od toga da pozivaju ljude koji su zanimljivi i njima samima. Uostalom, žele i izbjeći “dnevne teme” i posvetiti se pitanjima i odgovorima koji su materijal za evergreen sadržaj. Stoga Saša, za sve buduće goste, savjetuje da ne “prodaju” svoj proizvod, nego sebe:

Zanimljivi ljudi – što je naravno subjektivan kriterij, ali i vrlo koristan – će uvijek raditi zanimljive stvari. Naša publika će više naučiti slušajući o načinu na koji gost razmišlja nego iz toga kako je on točno nešto napravio – iako je naravno i ta informacija korisna, samo rijetko ju je moguće replicirati.

Jednaku slobodu u biranju gostiju ima i ekipa iza Podcast inkubatora, a evergreen se najčešće ostvari neobaveznim razgovorom kojim se dolazi do pravog karaktera iza imena. Tako i Marko objašnjava kako se za svoje podcaste gotovo nikada ne priprema, već s gostom priča kao da je na kavi, siguran da će ih razgovor odvesti na zanimljive teme koje publika još nije čula.

Najbolji marketinški pitch odradit će publika

Kako tehnološki zaostajemo za Zapadom, Marko naglašava da jednako kaskamo i u marketinškim trendovima, a ja bih dodala – i medijskim. Kada su se s Podcast inkubatorom pojavili na sceni, rijetko koja marketinška agencija je uopće bila upoznata s pojmom podcasta, navodi. Srećom, glas se pročuo, ali stare navike su ostale. Televizija još vlada oglašivačkim budžetima, iako svi indikatori pokazuju da publikom vladaju novi oblici medijskog sadržaja:

Ali, malo pomalo se to promijenilo jer su i oni shvatili da je ovo budućnost, a ovo što trenutačno prodaju već sada prošlost. Osim toga, i oni su svjesni prednosti reklamiranja u ovakvoj formi koja praktički nema ograničenja; niti vremenska, niti prostorna, niti tehnička, niti bilo koja druga… Imamo vlastitog prodajnog agenta koji je u kontaktu s najpoznatijim agencijama i za sada tako funkcioniramo. Tu je i direktna prodaja koja je neizostavna dok ne popunimo sve kapacitete.

Marketing je tu da popuni resurse i održi dobar sadržaj na životu. U početku je mnogima to samo hobi, kao što su Surove strasti za Ivana i Sašu, ali s vremenom, dobar proizvod nalazi svog kupca. Da bi se došlo do resursa, pak, ključan je broj očiju odnosno ušiju do koji ta poruka može doći. Najčešće put do te publike bude osobnim preporukama i dijeljenjem sadržaja. Tako i Saša ističe da ne plaćaju reklame za same proizvode već se oslanjaju na word-of-mouth, preporuke ljudi koji vole njihov sadržaj i koji će ga podijeliti s ljudima sličnih interesa.

Tako i Marko dodaje kako raste pozornost za podcastima te se primjećuje općenito više interakcije oko tematike. Sigurno da je i prelazak Podcast inkubatora od unaprijed produciranih snimki, u emitiranje uživo, tome pomoglo:

Kada je nešto LIVE, onda je to aktualno, popularno i puno zanimljivije nego da se radi o snimci. To je nekakav dojam kod ljudi jer realno govoreći u samom sadržaju nema neke razlike. Više se radi o razlici u imidžu. Tu je i kontakt forma (pitanja, nagradne igre, direktan diskurs s gledateljima) koja je moguća samo ako idete uživo. Za sada tek 5 posto naše publike podcast gleda uživo. Ostali ga pogledaju u snimci, kada stignu. Uostalom, to je i ideja podcasta: bilo kada i bilo gdje…

Kamo nas vode novi podcast valovi?

Podcasting je Hrvatsku zahvatio prije nekih dvije godine. Kako navodi Marko, od početka 2017. do danas scena je zapravo prilično narasla. Trenutno imamo petnaestak hrvatskih podcastova, a ima ih još priličan broj i u Srbiji, uglavnom se svi emitiraju na YouTube kanalu. Pa evo, i mi na Netokraciji volimo reći za naš YouTube serijal –  Digitalna Kava, da je “podcastičan” (ako nam već to ne pali, vjerujte da žarko želimo jednom doskočiti na scenu s legitimnim primjerkom).

Vrijeme će tako pokazati i što nas čeka dalje, ponajviše kada je u pitanju populariziranje podcasta kod nas i šire, zaključuje Marko:

Podcast scena će u Hrvatskoj biti razvijena tek kada podcast postane nešto što nije rezervirano samo za profesionalce (mi smo novinari po zanimanju) nego kada svoj sadržaj počnu emitirati komičari, glumci, političari, znanstvenici, sportaši… Svi oni koji smatraju da imaju što ponuditi medijskom eteru. E to je prava poanta podcasta – da se izbjegne medij kao posrednik između autora i publike.

Upravo je ta poanta tako strana našim poimanjima medijskog sadržaja, pa kako i industrija, tako i publika, još zaziru od iskušavanja tog sadržaja. Ipak, na ambicioznim podcasting projektima je da mijenjaju mišljenja dobrim primjerom. Do sada se pokazalo da itekako mogu, a sretno im i dalje.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Zašto više nije dovoljno biti dobar developer u Hrvatskoj (i zašto ‘freelance’ nije rješenje)

CEO-i Rentlija, Neuralaba, Bornfighta i Locastica u Labinu su razgovarali o tome kako učiniti zaposlenike sretnima, ali i o freelancerima te - podjeli zarade.

Analiza

PSD2: Banke, ‘fintech’ i tehnološki giganti upravo su u utrci života

Tko će prvi prijeći preko svih prepreka regulacija i standarda do otvorenog bankarstva?

Sponzorirano

Osvoji 50.000 kuna vrijednu stipendiju za studij programiranja!

Svake godine pojave se nove statistike - koliko programera nedostaje u Hrvatskoj i Europskoj uniji i koliko će taj broj porasti. Za sada se taj nedostatak već broji u stotinama tisuća.

Što ste propustili

Društvene mreže

Twitter zbunjuje one koji ga ne koriste, zato opaska ‘retweets ≠ endorsements’ nije dovoljna

Mnogi korisnici Twittera u svoju biografiju dodali su objašnjenje “retweets ≠ endorsements”. No, u pojedinim slučajevima, posebice ako je politika upletena, to neće biti dovoljno da se ogradite od sadržaja koji dijelite - posebice ako taj sadržaj dođe pred oči onih koji Twitter ne koriste.

Prikaz

Za moje sestrične: Dan u životu community managera u Remedy Entertainmentu

"Vida, ne možemo vjerovati da si već deset mjeseci u Finskoj, a mi još uvijek nemamo pojma što ti zapravo radiš", rekle su mi sestrične. Za njih, a i za sve ostale, slijedi moj tipičan radni dan u Remedy Entertainmentu.

Društvene mreže

Roditelji su nam preuzeli Facebook (i zato Facebook Portal ima smisla)

Dok ‘našu’ društvenu mrežu odbacuje Generacija Z, nasljeđuju je - naši roditelji.

Internet marketing

Je li studentski natječaj Pauza.hr-a zapravo kupovanje recenzija (kako tvrdi Plava Kamenica)?

U gastronomiji stručna Plava Kamenica prozvala je servis za naručivanje hrane Pauza.hr - i pokazala kako nije svaki natječaj za "influencere" zapravo kupovanje pozitivnih recenzija.

Kultura 2.0

Da, #PrekinimoŠutnju, ali bez ‘influencera’ Kujundžić bi se opet oglušio na mučnu istinu

Kampanja #PrekinimoŠutnju, koju je pokrenula udruga RODA - Roditelji u akciji još prije četiri godine, ovih je dana oživljena i višestruko pojačana zahvaljujući jednoj utjecajnoj ženi - saborskoj zastupnici Ivani Ninčević Lesandrić, koja je o svom mučnom iskustvu progovorila javno. I pokrenula lavinu koja se ne stišava.

Tehnologija

Treba li vam uopće televizor pogonjen Androidom?

Iako Android u televizorima nije novost, mnogi se prilikom kupovine novog TV-a i dalje pitaju - što on točno donosi i isplati se uopće izdvojiti više novca za uređaj pogonjen tim sustavom?