Plaće developera u Hrvatskoj 2019. - anketa Tomislava Grubišića

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Danas su objavljeni rezultati druge po redu ankete o plaćama developera u Hrvatskoj, a koju samoinicijativno provodi Tomislav Grubišić, CEO Bornfighta i Mediatoolkita. Pokrenutoj u travnju ove godine, anketi je pristupilo čak 3000 developera, tisuću više nego prošle godine. Ove godine Tomislav je anketu dodatno unaprijedio pitanjima kako bi dobio sveobuhvatniju sliku – ne samo koje su prosječne plaće developera ovisno o tehnologijama, već i ovisno o iskustvu, modelu rada te veličini tvrtke u kojoj rade.

Ako uzmemo u obzir da je prema DZS-u, ICT profesionalaca u zemlji u 2017. godini bilo oko 54 tisuće, od čega ih je oko 26.000 radilo u IT industriji – govorimo o natprosječno solidnom uzorku da izvučemo dobre i realne zaključke o trenutnoj situaciji developerskih plaća u Hrvatskoj. Tomislav procjenjuje da se oko 10.000 ljudi u Hrvatskoj bavi programiranjem što bi okvirno značilo da analiza obuhvaća 30% te populacije (inače, na razini sveukupne populacije Hrvatske istraživanja se provode na 1000 ljudi). Ovisno i o zastupljenosti developera prema tehnologijama u kojima rade, razumljive su razlike u broju ispitanika kao što je manja zastupljenost GO developera, kao i veća zastupljenost onih koji rade u .NET tehnologiji. Uz to, ove godine su u listu tehnologija dodani i WordPress i GO kao zaseban jezik.

Izuzev informiranja zajednice, developerske plaće posebno su važna tema s obzirom na aktualne rasprave o paušalnim obrtima, a koje mnogi poslodavci i zaposlenici u Hrvatskoj koriste upravo kako bi si smanjili namete odnosno osigurali veću plaću. Tomislav je u ovoj anketi u obzir uzeo različite modele rada poput redovnog radnog odnosa i paušalnog obrta, no u ovim rezultatima je isključio paušalce i sve koji rade remote za strane tvrtke. Ipak, kratko se osvrnuo na podatke:

U ovu kategoriju upalo je oko 5% ukupno svih ispitanih što mi potvrđuje i zaključak da je 5% u Hrvatskoj onih koji su u takvom radnom odnosu. Od tog dijela, 70% paušalaca su seniori i leadovi. Oni u neto iznosu zarađuju 30% više nego programeri zaposleni u radnom odnosu. Konkretno, prosjek senior i lead programera na ugovor o radu je 13.000 neto (brutto 2 za Zagreb je cca 24.000kn) a prosjek senior i lead programera koji radi preko paušalnog obrta je 17.000 neto.

Tko ima veću, a tko manju plaću?

Bez obzira na velike izdatke, kad gledamo sveukupne podatke, primjetan je rast developerskih plaća u okviru svih tehnologija. Ukupno gledano, prosječna developerska plaća, neovisno o tehnologiji, iznosi 9,932 kune, a u prosjeku se ostvaruje s 4 godine iskustva. U odnosu na prošlu godinu, za jednak broj godina znanja i iskustva to je povećanje za skoro 1.500 kuna (16%).

Ispod ukupnog prosjeka nalaze se PHP, Android, Javascript te WordPress plaće, a najveća prosječna plaća odlazi developerima koji su se posvetili iOS developmentu (izuzev još nedovoljno zastupljene developere programskog jezika GO).

Što se tiče najviše prosječne plaće prema tehnologijama, a u odnosu na godine iskustva, studenti će u prosjeku najviše početne plaće imati ako poznaju C/C++ ili .NET. Kao junior najbolje prosječne plaće imaju C/C++ ili iOS developeri, a i oni na middle poziciji imaju u prosjeku značajno bolje plaće kao iOS developeri. Za seniore se pak najviše isplati programiranje u GO-u, dok je na lead poziciji najisplativije onima koji su se posvetili Pythonu, a neće loše proći ni C/C++ developeri.

Međutim, Tomislav ističe kako i dalje na tržištu dominiraju tehnologije .NET i Java u kojima gotovo polovica svih programera i radi:

Druga zanimljiva stvar je što se plaća u svim tehnologijama kreće u prosjeku od 9500 do 10500kn. Prošlih godina je razlika ipak bila izraženija i neke tehnologije su “vrijedile više” od drugih.

Prije nego krenemo u detalje prema svih kategorijama, za razumijevanje podataka važno je znati i kako je definiran senioritet, odnosno razine iskustva developera. Nije u svim tvrtkama niti tehnologijama isti broj godina iskustva preduvjet za poziciju Juniora, Seniora ili Leada tako da je Tomislav odabrao centralnu vrijednost prema odgovorima ispitanika.

Za većinu tehnologija juniorska pozicija postiže se s 2 godine iskustva, za middle poziciju potrebne su 4 godine, za seniorsku poziciju najčešće 8 godina, dok je za lead poziciju potrebno u prosjeku 9.5 godina iskustva. Ipak, ovaj podatak je zanimljiv promatrati upravo zbog odstupanja, gdje možemo primijetiti kao se za određene tehnologije i puno ranije stiže na višu poziciju, što je pogotovo slučaj s mlađim tehnologijama, ističe Tomislav.

Prosječna plaća developera

Podaci o plaćama u istraživanju izraženi su u centralnoj (medijan) i prosječnoj vrijednosti, no radi preglednosti, u ovom prikazu korištena je samo centralna vrijednost koja reprezentira mnogo realniju sliku distribucije iznosa plaća. S iskazivanjem prosjeka developerske plaće, ne bi mogli računati na velika odstupanja u visini plaće koja su česta čak i kad je u pitanju ista tehnologija ili isti broj godina iskustva. Za detalje, svakako se konzultirajte s podacima iz objavljenih rezultata, a kojima možete pristupiti na stranici Developeri.plaće.

.NET

Za .NET developere prosječna plaća iznosi 10.058 kuna, što je povećanje od 17% odnosno skoro 1.500 kuna više od prošle godine. U odnosu na prošlu godinu najviše je porasla juniorska plaća koja iznosi 6.441 kunu, 21% više nego prošle godine, a prate ju i porast studentski. Na razini svih pozicija developerske plaće za .NET tehnologiju su znatno rasle.

Java

Java developeri prosječnom su plaćom bliski prosjeku svih developerskih plaća, a za Java developera ona iznosi 9.685 kuna. U porastu je za 17% od prošle godine kada su Java developeri u prosjeku imali plaću od 8.250 kuna. U odnosu na prošlu godinu vidi se podjednak porast (6%-9%) na svim pozicijama, dok su se leadovi koji programiraju u Javi zadržali na istome – u prosjeku to je iznos od 15.101 kuna.

Javascript

Prosječna plaća developera koji primarno radi u Javascript tehnologiji iznosi 8.135 kuna, što je 13% odnosno skoro tisuću kuna više nego 2018. godine. Za Javascript imamo nešto manje prosječne plaće po svim kategorijama iskustva, no dobro je što se ipak vide značajna povećanja rasta prosječne plaće na svim godinama iskustva. U odnosu na prošlu godinu najviše je porasla prosječna plaća osobe na lead poziciji, a koja iznosi 14.341 kunu, što je rast od čak 37%. Značajno su rasle plaće studenata i juniora koji rade u Javascript tehnologiji, dok su oni na middle i senior pozicijama uglavnom imali neznatan porast prosječne plaće.

PHP

Developer koji kodira u PHP-u imat će u prosjeku plaću od 8.251 kuna, što je 751 kunu više u odnosu na 2018. godinu. Studenti koji rade u PHP-u imaju najmanju prosječnu plaću u odnosu na one koji rade u drugim tehnologijama, no primijetan je značajan rast juniorske prosječne plaće u odnosu na prošlu godinu. Standardno, prema višim pozicijama nešto je manji postotak rasta prosječne plaće, no od juniora do leada, svima su rasle plaće preko 1000 kuna od 2018.

Python

Prosječna plaća developera koji primarno programira u Pythonu iznosi 9.685 kuna, što je 17% odnosno skoro 1.500 kuna više nego 2018. godine. Prosječno je najviše rasla plaća onima na middle razini, a koja parira i prosječnoj plaći .NET developera na middle poziciji. Ipak, kako je plaća za leadove koji rade u Pythonu do sada značajno rasla, ona trenutno stagnira u odnosu na prošlu godinu, kao i juniorska prosječna plaća.

C/C++

C/C++ developeri primaju veću plaću od ukupnog prosjeka, a ona iznosi 10.029 kuna. To je ujedno i tehnologija koja bilježi najveće povećanje prosječne plaće u odnosu na prošlu godinu, a koje iznosi 34% odnosno 2.500 kuna. Vidimo i najveća povećanja prosjeka plaća na razini studentske, juniorske i middle plaće, dok je očito stagniranje ili opadanje prosječne plaće developera na razini seniora i leada, a koji su već dostigli solidnih 11.838 kuna odnosno 15.373 kuna.

Android development

Android developeri također su prosječnom plaćom bliski prosjeku svih developerskih plaća, a za njih ona iznosi 8.940 kuna. U porastu je za 8% od prošle godine kada su Android developeri u prosjeku imali plaću od 8.299 kuna. U odnosu na prošlu godinu plaće na većini Android pozicija su neznatno rasle ili stagnirale. Ipak, zanimljivo je istaknuti kako Android developeri puno prije od kolega stižu na više pozicije. Za juniora to je godina iskustva manje (od 2 u prosjeku), dok Android leadovi imaju tek 6 godina iskustva za razliku od prosječnih 9.5 za istu poziciju na drugim tehnologijama.

iOS developement – Swift

iOS developeri primaju najveću plaću u prosjeku, a ona iznosi 11.175 kuna. Prosječna plaća u porastu je za 40% od prošle godine kada su iOS developeri u prosjeku primali 7.998 kuna. Na razini godina iskustva zanimljive su oscilacije pa tako imamo stagnaciju seniorske plaće, ali je zato značajno porasla prosječna plaća za middle iOS developere, a nešto manje i lead. Kao što je slučaj s Android developerima, i iOS developeri mnogo ranije od svojih kolega zauzimaju više pozicije.

U prilog tome govori i poseban fenomen što iOS lead developeri imaju skoro istu ili nižu prosječnu plaću od seniora i middlea. Kako komentira Tomislav, “doslovno se tržište prepolovilo na to jesi li početnik ili znaš programirati u Swiftu i prema tome su se formirale i plaće.”

Node.js

Developeri koji primarno programiraju u Node.js u prosjeku primaju plaću od 9.797 kuna što je porast od 22% u odnosu na prošlu godinu odnosno povećanje za više od 1.700 kuna. S obzirom na 2018. godinu, plaće na većini Node.js pozicija su neznatno rasle, a ponajviše middle pozicija. Programeri koji rade u Node.js-u također ranije stižu na seniorske i lead pozicije, u prosjeku skoro s tri godine manje iskustva od kolega koje rade u drugim tehnologijama.

WordPress

WordPress developeri u prosjeku imaju najniže plaće u odnosu na druge tehnologije. Njihova prosječna plaća iznosi 7.937 kuna. S obzirom na to da prijašnje godine ova tehnologija nije bila uključena u anketu, podaci o postotku rasta nisu dostupni. Juniorska plaća u WordPressu tako iznosi 7.823 kune, dok će WordPress lead u prosjeku imati 11.622 kune plaću. Godine iskustva za navedene pozicije odgovaraju prosjeku.

GO

Developeri koji primarno programiraju u programskom jeziku GO imaju prosječnu plaću od 10.058 kuna. S obzirom na to da prijašnje godine ova tehnologija nije bila uključena u anketu, podaci o postotku rasta nisu dostupni. Iz tog razloga, ali i činjenici da je riječ o mladoj tehnologiji, razumljivo je da middle i senior developeri imaju po godinu manje iskustva od prosjeka za te pozicije, a sami seniori i skoro 5 godina manje iskustva, pola onoga što se inače traži.

Uz to, svakako je važno napomenuti da seniori koji programiraju u GO-u imaju najveću prosječnu plaću na razini svih tehnologija.

Ruby

Nema mnogo developera koji su se posvetili Ruby tehnologiji, niti su zastupljeni po različitim godinama iskustva. Jedina kategorija za koju postoje podaci su senior Ruby developeri koji u prosjeku imaju plaću od 12.360 kuna, što je druga najbolje plaćena tehnologija za developere s 8 godina iskustva.

ponuda

Komentari

  1. Toni

    Toni

    18. 09. 2019. u 3:53 pm Odgovori

    Što mislite da li ove brojke odgovaraju istini? Neke stvari nedostaju u ovom istraživanju:

    1. Nema raščlane po gradovima. Mislim da ima znatne razlike u plaćama u Zagrebu i ostatku države.

    2. Ne postavlja se pitanje prekovremenh sati. Netko radi svaki mjesec prekovremeno pa dobiva veću plaću zbog toga i onda on navodi prosječan iznos svoje plaće, ali to nije plaća za rad 8×5.

    3. Neke firme daju da učiš nove tehnologije u sklopu radnog vremena, a neke očekuju da za učenje koristiš svoje slobodno vrijeme. To je kao da radiš prekovermeni broj sati bez da ti se plati.

    3. Neki idu po terenima i dobivaju naknadu za terenski rad. Nema pitanja o tom segmentu pa će netko upisati pod plaću ukupni iznos bez obzira što mu je plaća viša zbog čestih terena.

    4. Nema pitanja tipa: “Na koju ste plaću prijavljeni”. Na transparentno.hr se može vidjeti da mnoge frime koje se hvale visokim plaćama zapravo prijavljuju ljude na niske plaće. Znači razliku im daju na crno. Takav radnik ima poveći iznos na ruke, ali kad otiđe na bolovanje, onda tek vidi koliko doista ima. Provjerio sam poveći broj softverskih firmi na transparentno.hr i imao sam što vidjeti.

    Stoga mi se čini da metodologija ovog istraživanja nije valjana, a samim tim su i podaci manjkavi.

    Što mislite vi ostali koji ovo čitate, da li su ove brojke realne?

    • ludi panj

      ludi panj

      19. 09. 2019. u 9:46 pm Odgovori

      lijepo popisani nedostaci ankete, koja je inače odlična.
      brojke mi se čine realne ali sigurno je velika razlika u iznosima po regijama,

      obzirom da je median prilično blizu prosjeku čini se realno da ako bi izuzeli Zagreb prosjek bi sigurno bio ispod 8000 kuna, a to mijenja cijelu sliku.

      Pitati ću Tomislava ima li i rasčlandbu po lokacijama, to bi bilo zanimljivo.

  2. Marko

    Marko

    20. 09. 2019. u 9:12 am Odgovori

    Koliko smo mi u banani govori da je PHP plaćeniji od javascripta koji je vani na samom vrhu, a javascript je plaćen 2000 Kn manje od .net što je još apsurdnije kada usporedimo sa vani. Javascript je jedan od najsloženijih jezika za naučiti ali kod nas nema potrebe za tim jer se rade uvijek iste stare stvari sa starim tehnologijama.

    Također iOS koji drži samo još 12% tržišta plaćen je daleko bolje od Androida koji drži ogromnu večinu tržišta. Jedino me čudi da wordpress kao najjednostavniji jezik za naučiti nije plaćen najviše, da apsurd bude podržan.

    Zemlja apsurda pa tako i u IT-u. Nije čudo da ljudi odlaze.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Tehnologija

Cenosco: Nizozemska tvrtka koja iz Pule i Zagreba putem softvera, VR-a i AR-a sprječava eksplozije na naftnim platformama

Aplikacije koje kontroliraju rad naftnih platformi i postrojenja za preradu derivata direktno su zaslužne za sigurniji i čišći svijet, a jedna od najboljih stvara se velikim dijelom u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako bi Rimac, Bakić, Car i drugi hrvatski poduzetnici uložili 100.000 kuna da imaju startup?

Good Game Liftoff startup natjecanje prošle je godine u žiriju okupilo poznate hrvatske poduzetnike i stručnjake, a koji su tada prepoznali potencijal mladog tima iza društvene igre Mundus. Ususret novom izdanju Lifoffa vraćamo se do Mundusa i žirija po par dobrih savjeta.

Startupi i poslovanje

Primjer za Hrvatsku: Srbija predstavila olakšice za zapošljavanje ‘paušalaca’ i test samostalnosti

Porezne olakšice za zapošljavanje donedavnih paušalaca, jasan test samostalnosti... Što Hrvatska može naučiti iz srpskog primjera, komentiramo u novoj epizodi Netokracijinog podcasta.

Izvještaj

Kako se gradi konzultantska karijera otkrili smo uz prvi Tech Consultant Meetup u Zagrebu

Što ljudi misle da konzultanti rade, a što im je zapravo posao? Zagrebački meetup tražio je odgovor upravo na pitanje kako postati tech konzultant i što očekivati ako se odlučite za konzultantsku karijeru, a dobre primjere čuli smo kroz razgovore i predavanja mStartovih stručnjaka.

Najava

EBZG otvara David Bizer koji je vodio Googleovu strategiju regrutiranja na društvenim mrežama

Kako iskoristiti blog, društvene mreže, nativno oglašavanje, ali i direktora svoje tvrtke za 'employer branding'? Otkrijte na regionalnoj konferenciji Employer Branding Zagreb koju će 15. 11. otvoriti David Bizer, osoba koja je postavila strategiju regrutiranja putem društvenih mreža za Google!

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.