Ova hrvatska rješenja za održivije sutra ušla su u finale prvog Pitch HGK-ovog natjecanja
Nanovlakna za zacjeljivanje rana, plutajuće stanice za skupljanje otpada, pošumljavanje s neba - sve su ovo rješenja finalista Pitch natjecanja HGK za zelene startupove i scaleupove.
Odabrani su finalisti prvog Pitch natjecanja Hrvatske gospodarske komore. Šest inovatora, startupova i scaleupova koji razvijaju rješenja za borbu protiv klimatskih problema pokazali su da je hrvatski ‘climate tech‘ globalno konkurentan i što se tiče inovativnosti, ali i što se tiče ‘futurističnosti’.
Za HGK-ov Pitch su se prijavila 24 startupa i scale-upa, a njih šest bori se za nagrade koje uključuju 5000 eura, studijski posjet Japanu i sastanke s ESG fondovima te stručne savjete i prilike za dodatno financiranje svojih projekata.
Pobjednici u kategoriji startupa i scale-upa bit će proglašeni drugoga dana međunarodne konferencije Podržimo održivo koja se održava u zagrebačkoj Laubi 9. i 10. rujna. Šesto izdanje te konferencije o održivosti nosi naslov RE:START, a ideja je otvoriti raspravu o nužnosti novog, jasnijeg, odlučnijeg pristupa održivosti.
Vodeći međunarodni stručnjaci govorit će o temama koje usmjeravaju fokus tamo gdje se inače nerado ide, najavljuju organizatori:
Umjesto ponavljanja poznatog, otvara se prostor za diskusije o tome gdje su stvarne granice održivosti i kakvu težinu ima odgovornost kada iza odluka stoji stvarni kapital.
Nanotehnologije, ekosolari i dron sjemenske bombe
Koliko znanstvenofantastično zvuče inovacije startupova pokazuju kandidati koji se natječu u kategoriji Najbolji zeleni startup.
U top tri izabran je zagrebački tim koji razvija NanoWeaver, prijenosni medicinski uređaj koji umjesto zavoja stvara biorazgradivu membranu od nanovlakana izravno na koži. Koristeći nanotehnologiju, njime smanjuju medicinski otpad, ubrzavaju oporavak od ozljede i na tržište stavljaju održivu alternativu klasičnoj njezi rana.
Iako je dizajniran za upotrebu u zdravstvu, uređaj ima i snažan potencijal za kućnu upotrebu.

Ništa manje inovativan nije ni projekt ECOcube iz Istre, riječ je o autonomnim plutajućim stanicama za prikupljanje otpadnih voda i krutog otpada s plovila. Na njima su solarni paneli zahvaljujući kojima su energetski potpuno samoodržive, a izrađene su od recikliranih i prirodnih materijala. Rješenje je to koje se može postaviti u marine, luke ili zaštićena morska područja kako bi očuvale more od onečišćenja.

U ovoj je kategoriji i zagrebački startup koji razvija ultratanke, lagane i fleksibilne solarne ćelije Luxyon. Primarno su osmišljene za dronove jer im vrijeme leta mogu produžiti i do 90 posto. Međutim, mogu se primjenjivati i u drugim područjima kao što su poljoprivreda i elektronika. Cilj ovog startupa je, među ostalim, proširiti upotrebu solarnih ćelija u svakodnevici.

Scale-upovi nisu ništa manje inovativni sa svojim rješenjima.
Tim iz Grubišnog Polja razvio je Project 02, rješenje je to za pošumljavanje opustošenih površina. Naime, to se čini dronovima i biorazgradivim “sjemenskim bombama”. Njihova misija je, kako kažu, vratiti šume Europi, uz pomoć tehnologije, lokalnih zajednica i partnerstava s javnim i privatnim sektorom.

Tu je i digitalna platforma Climatig riječke ekipe koja pomoću umjetne inteligencije predviđa dugoročne klimatske rizike poput poplava, požara i toplinskih valova u visokoj prostornoj rezoluciji. Rješenje već koriste osiguravatelji, nekretninski sektor i javne institucije.
Među scale-upovima je i zagrebački VeeMee, koji povezuje male proizvođače hrane s potrošačima i trgovcima, bez posredničkih provizija. Platforma je to koja pomaže u smanjenju otpada od hrane, ali pomaže i u povećanju transparentnosti oko podrijetla hrane.
Koja rješenja će pobijediti saznat ćemo 10. rujna, a detalje o ovogodišnjem programu potražite na službenoj stranici konferencije Podržimo održivo.
Konferenciju su podržale tvrtke i institucije koje vlastitim primjerom pokazuju kako održivost može biti sastavni dio poslovne strategije: Coca-Cola HBC Hrvatska i Erste banka kao platinasti partneri, Hrvatska poštanska banka kao zlatni partner te INA, JGL, ENNA, PBZ i VISA kao brončani partneri. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Europska investicijska banka, Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podržali su konferenciju kao institucionalni partneri, dok su prijatelji konferencije Badel 1862, E.ON, Croatia Airlines, Croatia osiguranje, CEMEX, Končar, Spring + Shift, ATD Solucije, Ericsson Nikola Tesla, MS Energy, UN Global Compact mreža Hrvatska, Zagreb plakat, ZG Holding i Prostoria.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.