
Od inženjera do menadžera: “Biti dobar Ronaldo ne znači i biti dobar Mourinho!”
Uloga vrhunskog igrača zahtijeva skroz drugi set vještina od one vrhunskog trenera, a koje su to i kako ih steći saznali smo na prvom u nizu Photomathovih meetupa na temu Engineering Managementa.
Koji to set vještina treba za postati dobar voditelj tim(ov)a, kako ih razvijati, što rade i zašto su potrebni Engineering Manageri čuli smo od Photomathovog Marka Velića (Director of Engineering), na uvodnom meetupu posvećenom razvoju voditeljskih talenata u inženjerskim tvrtkama.
Miloš Kolarić, Agile Lead iz srpske tvrtke Hooloovo, ispričao je svoj put od programera preko lošeg do dobrog voditelja tima, a Ivica Vrančić, savjetnik za razvoj menažera, ispričao koje vještine i osobine dobar menadžer treba imati te kakve veze s tim ima emocionalna inteligencija.
Zašto nije dobro kad vođenje razvojnih timova “po inerciji” preuzimaju najiskusniji developeri koji vjerojatno ne znaju upravljati ljudima, zašto je potreban Engineering Manager te koje alate i procese ima na raspolaganju kako bi timu pomogao da budu zadovoljniji i efikasniji Velić je već objasnio kad smo najavljivali seriju Photomathovih meetupa, a detaljnije i u Netokracijinom podcastu.
Kako postati Engineering Manager otkriva Photomathov Marko Velić
“Do povjerenja članova tima nema prečaca”
U svojoj prezentaciji na meetupu kao korak dalje opisao je neke specifične izazove tog posla i koliko se razlikuje od inženjerskog i pozicije Tech Leada.
Tech Leadovi su uglavnom senior inženjeri koji okupljaju tim oko novih ideja i tehnoloških inovacija, dok se Engineering Manager bavi time da su članovi tima zadovoljni i produktivni. EM to radi kroz zapošljavanje dovoljno pravih ljudi, brigom o kvalitetnom onboardingu, raspisanim procesima, brigom da su sastanci smisleni i učinkoviti, planiranjem i upoznavanjem svih članova tima s roadmapom i planovima…
Cilj je zadobiti povjerenje članova tima, a do toga nema prečaca. Lako je reći da je potrebno uvesti sastanke 1 na 1. U praksi to znači imati vremena sa svakim članom tima razgovarati po pola sata i tako svaki tjedan – i zato je potreban Engineering Manager. I razgovarati o teškim temama, znati davati i primati, konstruktivan feedback, brinuti se za svakog čovjeka individualno.
Engineering Manageru radni dani i tempo izgledaju potpuno drugačije od inženjerskih:
Moj kalendar je prepun sastanaka i treba prihvatiti da je to takav posao, sa stalnim promjenama konteksta i s puno manje fokusiranog rada od inženjerskog posla.
Također, nema onog trenutnog zadovoljstva kao kad riješiš neki tehnički problem.
Osjećaj uspjeha je odgođen, ali baš zato stvari kojima se bavi Engineering Manager zovemo poluge, jer mali pomaci utječu na puno više od jednog čovjeka ili jednog problema i na duži rok.
Voditelj inženjera nije “baja koji sve zna i daje mi zadatke”!
Kako je izgledao taj put od inženjera do voditelja tima čuli smo iz prve ruke vrlo iskreno od Miloša Kolarića, Agile Leada u tvrtci Hooloovoo. Na pogrešnoj praksi da se za vođenje tima brine najiskusniji developer opekao se i kao programer i kad je taj lead bio on:
Dok sam bio programer, mislio sam da Lead treba biti senior developer. To je za mene bio neki baja koji sve zna, zadaje mi taskove i, ako zapnem, pomogne mi ih riješiti. Ali, često ne mogu do njega jer je stalno na sastancima.
Kad je dobio priliku postati voditelj tima, Miloš je prihvatio misleći da je to šansa da riješi ono što je njemu smetalo dok je bio inženjer – činjenica da je rijetko bio upućen u širu sliku projekata na kojima radi, da nije dobivao povratnu informaciju kad bi nešto loše odradio i uputu kako je trebalo, nije točno znao što se od njega očekuje, zašto ostaje prekovremeno i koliko dugo će to trajati, nedostatak dokumentacije, loš onboarding…
Ali, ne može se preko noći prebaciti iz inženjera u menadžera! I zato sam i ja bio loš menadžer i napravio gotovo sve greške – od toga da sam davao preoptimistične procjene koliko treba da se nešto napravi do mikromenadžeriranja, preuzimanja tuđeg posla, loše vođenih timskih sastanaka…
Inženjeri mogu postati dobri menadžeri – uz razvoj i podršku
Tek kad je došao u Hooloovoo postao je uspješan voditelj zahvaljujući tome što tamo postoji kultura davanja podrške inženjerima koji prelaze na voditeljske pozicije, baš kao u Photomathu. (Naravno, ako to žele! Jedna od bitnih stvari je i ukidanje tradicionalnih koncepata da se napredovati može jedino prelaskom u menadžment – u Photomathu inženjeri mogu birati žele li se posvetiti vođenju timova ili tehničkoj izvrsnosti i oba karijerna puta imaju jednake mogućnosti za napredovanje, povišice i druge benefite).
Autor usporedbe iz naslova i, kako kažu za njega, guru za razvoj menadžera, Ivica Vrančić, poručio je da je menadžment zanat i da se može naučiti, ali da za dobrog voditelja tima treba biti i lider – a to je osobina i treba se razvijati. Za dobro liderstvo presudno je raditi na razvoju emocionalne inteligencije:
Vi ste inženjeri, odabrali ste taj posao da biste se bavili sistemima i brojkama, a ne ljudima. Dobra vijest je da nam emocionalna inteligencija, za razliku od kognitivne, nije zadana i može se razvijati. A kombinacija inženjerskog mozga i razvijene emocionalne inteligencije je dobitna kombinacija za šefove zbog kojih se ostaje u nekoj firmi!
Photomathov live meetup okupio je više od 100 sudionika, uz više od 220 prijavljenih. Na meetup su neki došli čak i iz drugih gradova slušati, a više od 95% prisutnih reklo je da će meetup preporučiti kolegama.
Što ne čudi, vođenje tehničkih timova i razvoj kvalitetnih voditelja na domaćoj tehnološkoj sceni je tema koja je još u povojima. I itekako potrebna, kako bi sljedeći korak privlačenja developera bili dobro posloženi i zadovoljni timovi te organizirani projekti.
Sljedeći u nizu meetupa posvećenih Engineering Managementu Photomath najavljuje za lipanj – pridružite se Engineering Managment Meetupu i saznajte sve novosti na vrijeme (a očekujte i više na Netokraciji). U međuvremenu, u galeriji pogledajte kako je bilo.
EDIT (2.5.2022.) Stigla je i čitava snimka meetupa za sve koji žele čuti detalje!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Marko Peric
11. 04. 2022. u 8:25 am
Trebali bi pripaziti na gramatiku i smanjiti upotrebu engleskih rijeci,tamo gdje jmamo dobru zamjenu u hrvatskom.
Vec na.pocetku – ‘drugi set vjestina’ moze biti ‘drugaciji skup sposobnosti’. Ovako izgleda ‘fake’, da upotrijebim vasu terminologiji
Antonija Bilić Arar
11. 04. 2022. u 9:07 am
Pozdrav Marko i hvala ti na komentaru!
Imaš pravo, taj set vještina stvarno nespretno zvuči. Zanimljivo, prvi si komentator koji kaže da bismo trebali smanjiti upotrebu engleskih riječi – inače nas kritiziraju kad tehnološku terminologiju ili zanimanja napišemo na hrvatskom!
Zanimljiv je taj odnos i korištenje engleskog i hrvatskog jezika kad se govori i piše o tehnologiji. Nisam za strogo prevođenje svega, nekad treba koristiti ono što koristi zajednica, ali ponekad postoji dobra hrvatska alternativa. Set vještina je dobar i legitiman hrvatski izraz.
Edgar Silković
11. 04. 2022. u 6:22 pm
Zašto nije sudjelovao glavni menađer Photomatha, Igor Strejček? Pa on je upravo sjajan primjer engineering manađera.
Jelena Jelušić
12. 04. 2022. u 10:53 am
Pozdrav Edgar,
Igor Strejček ne radi u Photomathu, već je direktor Microblinka 🙂 (a to su od 2014. dvije odvojene kompanije).