Plava Kamenica tvrdi da Pauza.hr kupuje pozitivne recenzije restorana

Je li studentski natječaj Pauza.hr-a zapravo kupovanje recenzija (kako tvrdi Plava Kamenica)?

U gastronomiji stručna Plava Kamenica prozvala je servis za naručivanje hrane Pauza.hr - i pokazala kako nije svaki natječaj za "influencere" zapravo kupovanje pozitivnih recenzija.

Vidjevši naslov “Pauza.hr studentima nudi besplatnu hranu i novac za pozitivne recenzije” na grupnom gastronomskom vodiču Plavoj kamenici, upitao sam se kako si je taj popularan servis – inače član grupacije Delivery Hero – mogao dopustiti takav potez.

Čitajući potom objavu na Facebooku Pauza.hr-a, na koju se Plava Kamenica poziva, shvatio sam da je, na žalost, naslov napuhan.

Traži se #gastrokritičar, ali svrha kampanje je nešto drugo

Pauza.hr je napravila natječaj kojim nagrađuje studente za objave na Instagramu, Twitteru i Facebooku pod hashtagom #gastrokritičar i uz tagiranje njih kao organizatora. Prilično tipičan natječaj ove vrste na društvenim mrežama, pri čemu ciljaju na studentsku populaciju kako bi u vrijeme dolaska novih brucoša na fakultete jednu novu generaciju naučili da naručuje putem Pauze.

Još nisi našao POSAO IZ SNOVA? Naš natječaj još uvijek traje! Student si koji bi fotkao hranu, ali jedeš samo u menzi?…

Geplaatst door Pauza.hr op Vrijdag 12 oktober 2018

Bi li organizatori vjerojatno voljeli da su objave pozitivne? Iako si ne čine uslugu napomenom da će objave biti “vjerojatno lijepe”, ne radi se o uvjetu natječaja, kako navodi Plava kamenica. Direktorica Pauza.hr-a Elmira Majerić, koju smo pitali da prokomentira svoj natječaj, za Netokraciju odgovara:

Naš post na društvenim mrežama i članak o njemu dvije su vrlo različite stvari i sretna sam odazivom populacije kojoj je namijenjen i koji su ga prepoznali točno onako kako je i namijenjen.

Riječ je o aktivaciji koja za cilj ima podizanje svijesti kvalitete usluge koju nude restorani i unaprjeđuje način davanja povratnih informacija na konstruktivan način. Ne loš ili dobar, već i loš i dobar, ali prvenstveno konstruktivan. Feedback iz kojega naši partneri restorani mogu učiti kako poboljšati svoju uslugu. Vjerujem da ćemo ovom aktivacijom potaknuti izražavanje pozitivnih komentara unatoč ljudskoj prirodi da češće izražavamo nezadovoljstvo. Uz to želimo poticati (mlade) ljude da na zanimljiv način podijele svoje dojmove koristeći društvene mreže i ovaj put radije biramo ovaj pristup koji ima autentičnu vrijednost i kvalitetan sadržaj koji generira sam korisnik. Ono što želimo jest da na kraju priče, naš korisnik bude zadovoljan što je primarni zadatak svake dobre ugostiteljske prakse i nas kao posrednika.

Plava kamenica vrlo svjesnim izborom riječi “recenzija” te povlačenjem paralele s objavom prve zatvorske presude za lažne recenzije pokušava insinuirati čitatelju da Pauza.hr kupuje lažne recenzije na vlastitom servisu za – restorane u vlastitoj ponudi. Istovremeno, u objavi Pauza.hr-a se takve recenzije ne spominju, niti se uvjetuje da restorani u objavama moraju biti njihov klijenti.

Praksa davanja popusta isključivo za pozitivne recenzije ili objave na društvenim mrežama zaista je problematična i tema je kojoj ćemo se posvetiti drugi put, ali to ne znači da je svaki natječaj u kojemu se daje benefit za objavu pozivanje na davanje lažnih recenzija. Ne morate se slagati s nagradom od četiri besplatna obroka mjesečno uz dodatak od 200 kuna kao iznos nagrade, ali tvrditi da se radi o potkupljivanju studenata – ne stoji.

Natječaj, a ne influencer marketing kampanja

Ponovnim čitanjem kritike Plave kamenice postaje očito da je i izbor hashtaga #gastrokritičar autora udario u očito osjetljiv želudac:

Studenti se mogu prijaviti hashtagom, pazite sad, #gastrokritičar i dovoljno je da imaju više od 250 followera da bi ušli u izbor. Prvo, pokrenuti javno ovakvu akciju – koja usput rečeno pokazuje poprilično nerazumijevanje fenomena Instagram influencera, ali i biznisa prodaje hrane – i još je nazvati ”gastrokritičar” – tužan je simptom zaostalosti velikog dijela restoranskog biznisa u Hrvatskoj….

Očito nitko tko nema više od 250 pratitelja i ne piše za Plavu kamenicu ne smije ni primirisati hashtagu koji implicira gastronomsku kritiku? Elmira dodaje sa strane Pauza.hr-a:

Ako smo na neki način uvrijedili bilo kojeg #gastrokritičara ovom aktivacijom, namjere za time nije bilo i iznimno cijenimo sve gastro stručnjake kao i njihovo školovanje i trud koji ulažu u svoj rad.

Plava kamenica se potom osvrće na pitanje “utjecaja” temeljem broja pratitelja na društvenim mrežama:

Drugo, ovdje nije ni riječ o angažiranju influencera, jer je donji prag broja Instagram followera i prijatelja na Facebooku 250, što osigurava neznatan doseg.

U ovom slučaju je autor/ca u pravu, jer se zaista ne radi o angažiranju influencera na društvenim mrežama, već natječaju na društvenim mrežama za studente koji nisu gastro kritičari.

Siguran sam da će Pauza.hr, kad bude angažirala utjecajne gastro kritičare, razmisliti o angažmanu Plave kamenice, ali sudeći po priličnom nerazumijevanju natječaja na društvenim mrežama, a kamoli influencer marketinga, ne bih preporučio posjetu ako na jelovniku očekujete teme vezane za društvene mreže i digitalni marketing.

Napomena: Pauza.hr je bila partner Netokracijinih konferencija, ali za dušebrižnike koji se boje da ih zbog tog razloga branimo, samo ću napomenuti da mi idu na živce anonimne, neargumentirane kritike kolega u digitalnoj industriji.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!