Paška googlana i kako Vlada namjerava dovesti vodeće visokotehnološke tvrtke u Hrvatsku

Paška googlana i kako Vlada namjerava dovesti vodeće visokotehnološke tvrtke u Hrvatsku

U nizu zečeva hrvatske Vlade izvučenih iz šešira, došao je red na strane ICT tvrtke. Oracle, HP i ostali velikani IT biznisa će, drže Jadranka Kosor i ministri, pohrliti u Hrvatsku kako bi investirali milijarde dolara u novu info-meku Europe. U prilog tome ići će činjenica da ne moraju uposliti dosadašnjih 75 djelatnika kako bi došli do porezne olakšice, nego samo 50! Michael Dell vjerojatno već zadovoljno trlja ruke. Ili si barem tako nekako utvaraju premijerka i Domagoj Milošević - novi opunomoćenik za poduzetnička pitanja. Slijedom toga tijeka misli, naši vladajući zazivaju ni manje ni više, nego - Google. I slične visokotehnološke tvrtke.

U nizu zečeva hrvatske Vlade izvučenih iz šešira, došao je red na strane ICT tvrtke. Oracle, HP i ostali velikani IT biznisa će, drže Jadranka Kosor i ministri, pohrliti u Hrvatsku kako bi investirali milijarde dolara u novu info-meku Europe. U prilog tome ići će činjenica da ne moraju uposliti dosadašnjih 75 djelatnika kako bi došli do porezne olakšice, nego samo 50!

Michael Dell vjerojatno već zadovoljno trlja ruke. Ili si barem tako nekako utvaraju premijerka i Domagoj Milošević – novi opunomoćenik za poduzetnička pitanja. Slijedom toga tijeka misli, naši vladajući zazivaju ni manje ni više, nego – Google. I slične visokotehnološke tvrtke.

Što bi Google htio od nas?

Pustimo za trenutak na stranu činjenicu da Google nije tvornica hardvera niti pogon za proizvodnju solarnih panela. Što bi Google mogao raditi u Hrvatskoj, a da pri tome utoči u proračun nasušne milijune dolara? Otvoriti ured, kakve ima u primjerice, Ukrajini, Belgiji ili Grčkoj? Google Hrvatska već postoji, ali se radi o malenom zastupstu za oglašavanje.

Teško da u tome leže milijuni – radi se o manjem broju zaposlenih koji zapravo funkcioniraju kao sales office. Upravo kao u onoj slavnoj Irskoj koja se rado navodi kao uspješan primjer (prešućujući da je u njezin ekonomski uzlet uliveno šest milijardi engleskih funti iz europskih fondova).

Nada li se netko pri Vladi da Sergei i Larry jedva čekaju otvoriti data-centar na Pagu, još se ljuće se vara. Zašto bi ijedan investitor, a naročito onaj iz ICT sektora, pokretao gigantsku investiciju (prosječna cijena jednoga data-centra je oko 600 milijuna dolara) u zemlji gdje je zakonski okvir labaviji nego hlače štićenika doma umirovljenika, korupcija cvjeta na svim razinama a brzina birokracije čini svaki projekt zastarjelim već prije starta.

Kina, ali bliže

Žele li pak naši vođe preuzeti naslov informatičkoga Eldorada od Kineza? Teško, jer je naša radna snaga inertna i preskupa, ponajmanje svojom krivicom. K tome, na sreću hrvatskih građana, zakoni nas ipak kako-tako štite od 112-satnog radnoga tjedna i života unutar tvorničkoga kampusa zajedno sa par stotina tisuća neispavanih sunarodnjaka.

Svatko tko priželjkuje takve investicije se treba upitati bi li htio raditi na mjestu gdje je suicid u slučaju pogreške podnošljiva alternativa. No dobro, to opet nije briga ministra nego svakoga šljakera ponaosob, jel’da…

Pa kako ni Facebook još nije otvorio urede u Hrvatskoj?!

Ironično, brojne domaće IT tvrtke i proizvođače softvera – male firme koje u pravilu broje daleko manje od 50 uposlenih, Vlada tretira jednako kao i tapetare, kovinotokare i pekare. A povrh svega toga, umjesto zapošljavanja tisuća domaćih IT-jevaca (za razliku od Francuske, Austrije, Njemačke ili Kanade, primjerice) državni aparat preferira nabavku softvera od goleme strane tvrtke sa desecima tisuća zaposlenih, kojoj svake godine izlijemo pozamašne milijune proračunskih kuna. Da ne spominjemo tihi oligopol na području javnih nabava…

Okrutna je zbilja ta da u Hrvatskoj već odavno postoji niz visokotehnoloških tvrtki koje uspješno brode (i prodaju svoje proizvode strancima) neplatišama, visokim porezima i stimulativnoj austrougarskoj legislativi unatoč. Onako nabrzaka napamet Polar, PandoPad, Pet minuta i Conmar. Zašto Vlada ne konzultira njih pri izradi zakonskoga okvira?

Ruku na srce, Hrvatska bi mogla uistinu biti atraktivna hi-tech kompanijama, ali u drugome smjeru: proizvodnji električne energije obnovljivim izvorima, poput vjetroelektrana i solarnih kolektora. Podatkovni centri i farme troše milijune skupih kilovata i jeftina struja im je svugdje na svijetu zanimljiva. Ali to je pak sektor na kojemu naš HEP drži svoje prstiće… Što vi mislite o Vladinim ambicijama i željama?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Barba

    Barba

    07. 02. 2011. u 11:23 am Odgovori

    Šteta što je danas 7. veljače a ne recimo 1. travnja. S obzirom od koga informacije stižu (Vlada RH) , čovjek bi se samo slatko nasmijao da nije onih 320 tisuća bez posla i još oko 100 tisuća onih koji rade a ne primaju plaću. Paški datacentar, genijalna fora 🙂

  2. Ivan Guštin

    Ivan Guštin

    07. 02. 2011. u 11:33 am Odgovori

    Potpisujem sve rečeno, a posebno poantu: “A povrh svega toga, umjesto zapošljavanja tisuća domaćih IT-jevaca (za razliku od Francuske, Austrije, Njemačke ili Kanade, primjerice) državni aparat preferira nabavku softvera od goleme strane tvrtke sa desecima tisuća zaposlenih, kojoj svake godine izlijemo pozamašne milijune proračunskih kuna.”

  3. Goran Radic (@goranapp)

    Goran Radic (@goranapp)

    07. 02. 2011. u 11:39 am Odgovori

    Uzmimo samo primjer njemackog Siemensa. On je otvorio jedan od najvecih poolova IT resursa u Hrvatskoj jos u drugoj polovici devedesetih. Broj ljudi dosegao je brojku od 800. Mnogi od tih strucnjaka bili bi nepovratno izgubljeni da ih Siemens nije zaposlio u Hrvatskoj jer je u to vrijeme prva pomisao vecine inzenjera bila otici u inozemstvo. Medjutim danas Siemens ne treba vise ove resurse u Hrvatskoj te im polako, ali sigurno smanjuje broj.

    Hrvatska je nekonkurentna u privlacenju investicija, ali trebalo bi vidjeti kako tu nekonkurentnost mozemo pretvoriti u sansu za Hrvatsku. Jer Siemens je s jedne strane pomogao da nam strucnjaci na odsele, ali je jednako tako trajno zarobio nasu poduzetnicki i proizvodni potencijal. Jednako tako bi to cinio i novi investitor. Bolje nam je da nemamo takve investitore, vec da pronadjemo investitore koji ce biti spremni uloziti u nase vlastite poslovne planove i tvrtke.

    Inace cemo se trajno pretvoriti u (IT) koloniju.

    E sad, posve je druga stvar kako to objasniti nasoj Vladi i moze li se od toga napraviti neki primjenjivi SPIN.

  4. Emanuel Blagonić

    Emanuel Blagonić

    07. 02. 2011. u 11:59 am Odgovori

    Odličan članak. Mišljenja sam da bi Vlada trebala poticati upravo tvrtke koje izvoze softverske proizvode – dakle izvoze “znanje” ljudi koji rade kod njih a koji su ostali u RH. Primjer PandoPad, Pet minuta, Polar a ima ih još – Swing Software, PHPAnywhere (Procedo) itd.

    Ali ne vjerujem da je najveći problem u domaćem IT sektoru to što državni aparat preferira nabavku softvera od goleme strane tvrtke 🙂 – na kraju krajeva bitna je produktivnost, a ako će ljudi biti produktivniji sa tim softverom – ja sam za. Međutim, tu se onda postavlja pitanje produktivnosti koja je na niskoj razini (evo, ja sam sada bio na sastanku u kafiću, kao i 10ak radnika/radnica pregolemog državnog aparata – dok sam ja razgovarao o poslu, oni su prepričavali jutrošnje novine – dovoljno sam rekao). Eh da, postavlja se i pitanje viška zaposlenih. Maknemo li 20% zaposlenika koji su sigurni višak u državnoj upravi, uštedjeli bismo puno više novaca, a imali bi i produktivniji “aparat” koji bi se počeo bojati za svoja mjesta…

    GO IT 😉 !

  5. Goran Radic (@goranapp)

    Goran Radic (@goranapp)

    07. 02. 2011. u 12:07 pm Odgovori

    Hrvatska pošta u ovom trenutku ima raspisan natječaj za strani softverski proizvod u trenutku kada jedna zapadnoeuropska pošta kupuje naš domaći sličan proizvod s kojim se eto na domaći natječaj nećemo ni javljati.

  6. Ranko

    Ranko

    07. 02. 2011. u 12:31 pm Odgovori

    Disclaimer: moja plaća trenutno ovisi o MS stacku.

    Vlada bi mogla uložiti u otkrivanje tople vode i razmisliti zašto sve Rusija ide u OS. I onda:
    1. Organizirati se da postoji jedna (1) krovna organizacija za IT u javnom sektoru koji će voditi i ganjati cijelu priču.
    2. Go Russia. Sa strogim pravilima da se uključe dodatne struke (dakle, van inžinjera, programera, i prevoditelji, UX dizajneri, itd.)
    3. Napraviti sve to pametno i histerično brzo, pa još organizirati sve one gospodarske misije da pomognu lokalnom ITu, sada orjentiranom na OS, sa ulaskom na Rusko (time i Kinesko) tržište.

  7. ToniDugum

    ToniDugum

    07. 02. 2011. u 1:12 pm Odgovori

    Ma strašno – naša Vlada kao da nije svjesna da u Hrvatskoj odavno posluje i Microsoft, i IBM i Ericsson i hrpa drugih IT velikana. Konkretno, samo IBM je prisutan u Hr još od sedamdesetih. A možda zbilja ne znaju…

  8. Zarko Pintar

    Zarko Pintar

    07. 02. 2011. u 1:32 pm Odgovori

    Dapače! 🙂

    Samo na Pagu umjesto datacentra treba graditi tematski park za zabavu našem i tuđem narodu.
    Kad već nema kruha, da je bar igara.
    Ako su glavna TV preokupacija sapunjare, onda bi tematski luna-park baš dobor sjeo našem narodu.

  9. marijan

    marijan

    07. 02. 2011. u 3:36 pm Odgovori

    u sektoru u kojem nezaposlenosti prakticno i nema, umjesto da se potice domaca proizvodnja sad ce i dodatno diskriminirati domaceg prozivodjaca u odnosu na toga tzv. “ulagaca u proizvodnju”.

    drugi par cipela je sto oni uopce ne kuze da bi google hrvatska bio usluzna firma.

  10. Miroslav Varga

    Miroslav Varga

    07. 02. 2011. u 9:57 pm Odgovori

    Članak je odličan.
    Dodao bih nekoliko crtica. Kada sam otišao u HZZZ Osijek i pitao imaju li neka sredstva za izobrazbu informatičkih stručnjaka (ne trebam poticaj ni subvenciju ni olakšicu – samo trebam, ako plaćam porez da mi od mog novca ne školuju trilijun frizera i pravnika neko stručnjaka kakvog trebam) rekli su mi da je ostalo još samo nešto novaca za izobrazbu tesara.
    Kako ne nađoh novaca za RH stručnjaka – uzeli smo 3 developera iz srbije. Još smo i zaradili više, ali žalosno je kako je glupa vlada na čelu jadne države. Biti će još jadnija.

  11. ToniDjugum

    ToniDjugum

    08. 02. 2011. u 9:41 am Odgovori

    Osobno sam čuo od jednog lokalnog dužnosnika da “on ne bi komplicirao” sa uvođenjem Open Officea/Abiworda umjesto jednog komercijalnog proizvoda, jer “ko će sad komplicirat ljudima”…
    komentar na činjenicu da bi grad uštedio nekakve stotine tisuća kuna nije dao…

  12. Dražen

    Dražen

    13. 02. 2011. u 10:58 am Odgovori

    “…Ruku na srce, Hrvatska bi mogla uistinu biti atraktivna hi-tech kompanijama, ali u drugome smjeru: proizvodnji električne energije obnovljivim izvorima, poput vjetroelektrana i solarnih kolektora. Podatkovni centri i farme troše milijune skupih kilovata i jeftina struja im je svugdje na svijetu zanimljiva….”
    Kako ne vidite vezu?!? Na Pagu već postoje vjetroelektrane. Logičan nastavak je datacentar s pogonom na vjetar. Posada datacentra će imati 4 smjene. Tri su u rotaciji na datacentru, a četvrta smjena čuva ovce oko vjetrenjača.
    Genijalnooo!!!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Intervju

Tena Turčinović preuzima poziciju Marketing Managera u Wolt Hrvatska

Tena Turčinović, donedavno Client Partner Manager u Httpoolu Hrvatska, od početka 2022. preuzima marketing Wolta u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Oglasio se Google: “Analytics nije ilegalan, ali neka EU i SAD što prije dogovore pravila”

Sporna mogućnost da digitalni servisi američkim tajnim službama moraju otkriti osobne podatke građana EU, zbog koje navodno krše GDPR, tek je teoretska i Google u 15 godina, koliko nudi Analytics, nije primio niti jedan takav zahtjev - tvrdi njihov glavni pravnik Kent Walker.

Digitalni marketing

Željka Košanski postaje Head of People Operations za Mediatoolkit i Bornfight

U 2022. godini Željka će pomoći u zapošljavanju 80 kolega u obje kompanije što je rast od 50% u Bornfightu, i čak 80% u Mediatoolkitu.

Analiza

Je li moguće? Hrvatski developeri zadovoljni su selekcijskim procesima, daju im ocjenu 7,6

Prijatelji, poznanici i kolege developerima su najčešći izvor informacija o otvorenim pozicijama i uvjetima rada u drugim tvrtkama. Juniori posao traže i na društvenim mrežama, a midovi gledaju i portale za zapošljavanje. U oglasu bi trebala biti navedena plaća, a na intervjuu budući šef.

Istraživanje

Za povećanu online kupnju u 2021. najviše su zaslužni – pripadnici “Boomer” generacije!

Mogli smo očekivati kako će online kupnja rasti, ali koja kategorija proizvoda bilježi najveću kupnju, kolika je prosječna vrijednost kupnje i koje generacije dominiraju u online shoppingu?