Zašto nas pametni televizor želi 'prisluškivati'?

Zašto nas pametni televizor želi ‘prisluškivati’?

Svjetski tehnološki mediji ovih su se dana narogušili na Samsung i njegove pametne televizore kojima se može upravljati glasom. No, da bi to bilo moguće, uređaj nas mora neprestano "slušati", a prema uvjetima korištenja, čini se da se informacije koje "čuje" pohranjuju i šalju vanjskim servisima, što su pojedini usporedili s radnjom u Orvelovoj 1984. No, je li vrijeme za paranoju?

Samsung Smart TV
Dok s jedne strane histerija oko narušavanja privatnosti podataka vjerojatno nije nužna, s druge trebamo jasno znati što dijelimo, s kime i kada.

Ako se prisjetimo svih naših omiljenih znanstveno-fantastičnih knjiga, serija i filmova, pa uzmimo i možda najpoznatiji primjer – računalo iz Zvjezdanih staza, naići ćemo na slične servise koji su nas oduševljavali. No, dok smo se zabavljali mišlju da upravljamo sustavima oko sebe glasom, zaboravili smo što sve to donosi sa sobom. Znači li to da sustav “sluša” apsolutno sve što govorimo?Bilježi? Analizira? Na koje smo ono uvjete korištenja pristali?

Nije ovo prvi slučaj uređaja i servisa koji nas “slušaju” – Facebook je prošle godine otkrio da može prepoznati koji zabavni sadržaj njihovi korisnici gledaju i slušaju, kako bi to mogao podijeliti s našim prijateljima (ako želimo), a možda i s oglašivačima. Amazon je predstavio Echo, povezane zvučnike s glasovnim asistentom, koji može za nas obavljati i kupovinu, ako mu to kažemo. Googleove naočale aktiviramo riječima OK Glass, Google Now aktiviramo s OK Google, Appleovu Siri možemo dozvati s Hey Siri… No, sve to još nije toliko zabrinulo korisnike, koliko je Samsungov pametni televizor, i to zbog uvjeta korištenja u kojima stoji:

Možete kontrolirati svoj SmartTV i koristiti mnoge opcije uz pomoć glasovnih naredbi. Ako omogućite prepoznavanje glasa, možete upravljati pametnim televizorom koristeći samo glas. Kako bismo vam omogućili prepoznavanje glasa, neke od glasovnih naredbi mogu biti prenesene (uključujući i informacije o uređaju) vanjskim servisima koji pretvaraju glas u tekst. (…) Dodatno, Samsung smije prikupljati i vaš uređaj smije bilježiti glasovne naredbe i povezani tekst kako bismo omogućili i poboljšali opcije upravljanja glasom. Imajte na umu da ako izgovorene riječi uključuju osobne ili druge osjetljive informacije, one će se nalaziti među zabilježenim podatcima i također će se prenijeti vanjskim sustavima kroz prepoznavanje glasa.

Mediji su brzo prenijeli tvit koji uspoređuje Samsungove uvjete korištenja s knjigom 1984:

Mnoge korisnike ovakvi uvjeti korištenja iznimno zabrinjavaju jer je iz njih teško iščitati koje se to informacije mogu podijeliti s tvrtkom čiji smo proizvod kupili, a i s nekim vanjskim servisima – i kojima. Naravno, u većini se slučaja ove opcije mogu deaktivirati, ali time se gubi onaj set primamljivih usluga zbog kojih smo možda uređaj i kupili, a čini se da se i dalje skupljaju pojedine informacije u svrhu poboljšanja usluge.

Samsungov odgovor

Samsung se oglasio rekavši kako vrlo ozbiljno shvaćaju korisničku privatnost te da je prepoznavanje glasa opcija koju korisnik može aktivirati ili deaktivirati, a uvijek se može odspojiti s WiFi-ja:

Ako se zadrži opcija prepoznavanja glasa, glasovni podatci sadrže se samo od naredbi za TV ili rečenica za pretraživanje. Korisnici mogu lako prepoznati je li opcija aktivirana, jer se na ekranu tada prikazuje ikona mikrofona.

Što se tiče otkrivanja podataka vanjskim servisima, Samsung naglašava da se u takvim slučajevima glasovne informacije šalju serveru, koji pretražuje traženi sadržaj i vraća ga TV-u.

Iako ovo donekle ublažava početnu histeriju, čini se da ćemo sve češće nailaziti na slične slučajeve. Kako trend Internet of Things postaje sve rašireniji, svaka “stvar” spojena na internet prikupljat će podatke i nekamo ih slati. Jesmo li spremni za proučavanje svih uvjeta korištenja i pronalaska začkoljica u njima koje bi nas trebale brinuti? Dok jedne strane tehnološkim tvrtkama nije u cilju da korisnici izgube povjerenje u njih, korisnici zasigurno ne žele sa sobom voditi odvjetnika kad kupuju televizor, mobitel ili aktiviraju kakvu novu uslugu. Transparentniji i jednostavniji uvjeti korištenja mogli bi biti dobar početak raspetljavanja ove zavrzlame.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.