Usponi i padovi Sonyja

Sony: Od malog dućana preko elektroničkog giganta do spašavanja od ‘utapanja’

U drugom TechWoku analiziramo što se događa s kompanijom za koju smo svi ne samo čuli, nego zasigurno u nekom trenutku života posjedovali barem jedan od njenih proizvoda. Je li to bio radio, walkman, video player, ‘old school’ televizor ili je to bila Bravia, PlayStation, Vaio - riječ je, naravno, o japanskom gigantu imena Sony.

Srećom, Sony pravi vodootporne mobilne uređaje.
Srećom, Sony pravi vodootporne mobilne uređaje.

Od malog dućana do ‘multinacionalke’

Sony je kao tvrtka s radom krenuo za vrijeme i pri kraju Drugog svjetskog rata kao mali dućan u sklopu robne kuće. Od početnih osam zaposlenika u poslijeratnom je periodu brzo rastao do međunarodnog elektroničkog konglomerata kojeg poznajemo danas i tako postao jedan od glavnih uspjeha nevjerojatne transformacije Japana – od razorenog gubitnika do svjetske ekonomske velesile u svega nekoliko desetljeća.

Danas je Sony konglomerat sa 140 tisuća zaposlenih, koji je prošle godine uprihodio nešto malo manje od 65 milijarde dolara, ali svejedno posluje s preko milijarde dolara gubitka (usporedbe radi, hrvatski BDP je u 2013. bio 58 milijarde dolara). Ali stvari se nisu naglo pogoršale u godinu ili dvije. Sony muku muči od kraja 20. stoljeća, pa je tako od 1997. na ovamo pao s 30. na 105. mjesto Fortune 500 kompanija, a pad se čini konstantan. Kako usporiti, zaustaviti i preokrenuti taj trend?

Nemojte se zavarati uzlaznom putanjom. U ovom je slučaju ona loš znak.
Nemojte se zavarati uzlaznom putanjom. U ovom je slučaju ona loš znak.

Reforme – rješenje problema ili trzaji?

Sonyjev CEO, Kaz Hirai, nakon dolaska na tu funkciju 2012. prvotno je najavio unificiranje djelatnosti pod geslom ‘One Sony’, ali izgleda da se od toga plana polako odustaje (tada je podijeljeno 10 tisuća otkaza). Prošle je godine odvojena proizvodnja Bravia televizora, a popularna marka laptopa Vaio prodana je jednom japanskom investicijskom fondu (uz neizostavne rezove od oko 5000 radnih mjesta). Prošli je mjesec Hirai pak najavio i odvajanje audio-vizualnog odjela u zasebnu jedinicu koja uza sav potencijal i tradiciju tog odjela ne predstavlja ohrabrujuće vijesti za Sony. Bez AV odjela japanski se (ne)elektronički gigant svodi na tri sektora:

  • PlayStation (jedini sektor gdje Sony uvjerljivo dominira)
  • Sony Entertainment (super popularan u Sjevernoj Koreji)
  • Image Sensors (senzori koji se koriste u iPhoneu, ali što ostavlja Sonyjev model visoko zavisnim od Applea)

Pokušali su i sa strukturalnim reformiranjem i seljakanjem šefova odjela i iz jedne divizije u drugu krajem 2014., ali ni od tih se poteza ne naziru pozitivniji pomaci. U posljednjih nekoliko godina nisu prezali ni od prodaje svojih vrijednih nekretnina pa su tako 2013. prodali svoje sjedište u New Yorku, a kasnije i novoizgrađenu dvadesetipeterokatnicu u Tokiju. Tu istu zgradu sad iznajmljuju.

Sony – pogled u budućnost

Sony je nedavno predstavio novi tablet, Xperia Z4
Sony je nedavno predstavio novi tablet, Xperia Z4

Promjene koje je najavio Hirai nisu donijele neke pozitivne šokove, što ukazuje da su problemi vrlo vjerojatno više prisutni u samom u sustavu nego u manjim zastajanjima. Iako se nešto i pokreće, i uz Xperia mobitele koji su vrlo kvalitetni i hvaljeni, ali ipak zaostaju miljama za Samsungom i Appleom i u crvenome su, Sony je nedavno predstavio novi tablet Xperia Z4. Kvaliteta je uvijek bila na prvom mjestu za ovaj neizostavni brend, ali u današnje vrijeme treba više od toga. Fokus, pozicioniranje i agilnost vrline su koje i najveće kompanije moraju postaviti kao svoj način života.

Mislim da je Sony, kao i mnoge druge japanske kompanije, napokon shvatio da mora zaposliti mnogo više mladih, raznolikih i inovativnih ljudi i dopustiti im da razviju sav svoj potencijal i iskoristiti ih kao nadogradnju na sedam desetljeća tradicije uspjeha. Uz to preuzeti i malo više rizika, biti odlučan i zacrtati si viziju kao i neke kompanije s druge strane Pacifika. Je li sada već malo prekasno, vidjet ćemo zasigurno kroz sljedećih desetak godina, ako ne i prije.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Eleven Ventures vraća se sa 60 milijuna eura, dio žele potrošiti na hrvatske startupe

Jedan od prvih fondova koji je ulagao u Hrvatskoj, i s hrvatskim osnivačima prije gotovo 10 godina prolazio prve nespretne startup korake, vraća se dubljeg džepa.

Društvene mreže

Kako se s generacijom Z izborila senzacionalna CM-ovka, Kristina Ilić?

CM-ovi, danas je vaš dan, čestitamo! Kako je već postao običaj, na ovaj dan razgovaramo s najboljima od najboljih, vašim kolegama koji su osvojili SoMo nagradu za CM-a godine, 2021. ta je titula pripala Kristini Ilić od koje smo štošta naučili.

Startupi i poslovanje

Jesu li jednorozi doista bijeli?

Prvi pa drugi jednorog.... Opet jedna mala Hrvatska postiže velike stvari! I prije nego što smo napravili uvjete da postanemo konkurentni u pravom smislu riječi, skočili smo na te jednoroge kao spasitelje IT industrije, ali ubrzo će otkucati ponoć...

Startupi i poslovanje

Kako se prijaviti za EU sredstva u 2022. (i zašto zagrebačke tvrtke možda neće moći)

Hoće li prijava za EU sredstva za hrvatske tehnološke tvrtke biti laka ili teška ovisi o prijedlogu koji HGK, HUP, CISEx i CroAI pripremaju ovih dana, a sve o njemu raspravili smo s predsjednikom ICT udruge HUP-a, Hrvojem Balenom.

Intervju

Što na internetu radi i voli: Vuk Vuković

Ekonomist i poduzetnik čija tvrtka se bavi politčkim i tržišnim predviđanjima otkrio nam je sve o svojim online navikama - omiljena javna osoba koju prati je Nassim Taleb (koji i prati njega!), obožava memeove, skoro je kupio Dogecoin zbog Elona Muska, želi više followera na Twitteru, na Instagramu ima gastro profil cookwithvuk!

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...