Kako mediji uz crvenu pulsirajuću boju dizajniraju ovisnost o panici

Kako mediji uz crvenu pulsirajuću boju dizajniraju ovisnost o panici

Ako dijelite imalo sličnosti sa suvremenim homo-sapiensom, vaše jutarnje buđenje, nakon što ste prvo ugasili alarm, vjerojatno izgleda po prilici ovako: Uzimate telefon u ruke i otvarate neku od omiljenih društvenih aplikacija (a možda i sve).

Slijedi brzinski scroll po feedu te potom klik na ikonice s crvenim notifikacijama kako biste provjerili i odgovorili na sve lajkove, shareove i komentare, provjerili najnovije storyje, videiće i štošta drugo. Nakon toga provjeravate mail (ili realno više njih) te potom pravac Chrome, Firefox ili Safari u potrazi za dnevnom dozom šokantnih vijesti: “Sin lokalnog moćnika pregazio pješaka pa otišao na studij u inozemstvo” ili “Nemilosrdni virus ne jenjava. Tisuće mrtvih posvuda u svijetu“.

Niste ni izašli iz kreveta, a glava vam već vrije kao islandski gejzir.

Uz sve veći arsenal informacijskih bombi kojima smo kontinuirano izloženi u dnevnoj konzumaciji novosti, od društvenih mreža do novinskih medija, čudi me da ljudi na početku dana i dalje trebaju kavu za buđenje. No, ne brinite se, ovo nije jedan od onih hejterskih članaka koji kritiziraju suvremeno društvo, a istovremeno su pisani na najnovijem iPadu s futrolom od indijskog kašmira. 

Kralj ovisnosti – dopamin

Većina nas teško više može zamisliti život bez telefona i online medija. Neka istraživanja pokazuju da telefone provjeravamo i više od 80 puta na dan, a 1 od 10 osoba to vjerojatno čini svakih 4 minuta. 33% ispitanika bi se navodno radije odreklo seksa na 7 dana nego telefona na jedan, a 31% ispitanika navodi osjećaj tjeskobe kada su odvojeni od telefona. “Phone separation anxiety” doista postoji.

Kakva je to onda magična sila koja nas tako efikasno lijepi za ekrane? Problem, naravno, nije u samim uređajima, već u načinu funkcioniranja našeg mentalnog sustava nagrada i motivacija. Naime, zadovoljstvo koje osjećamo u svakodnevnim online aktivnostima, provjeravanju notifikacija, pisanju i primanju mejlova, čitanju bombastičnih vijesti, davanju i primanju lajkova i slično, možemo zahvaliti jednom vrlo moćnom spoju kojeg naše tijelo redovito sintetizira kada je u pitanju nagrada ili njeno iščekivanje. Radi se, naime, o – dopaminu

Like na vaš FB post – dopamin. Follow vašeg slatkog francuskog buldoga na Instagramu – dopamin. Share vaših vege lazanji – dopamin. Vatrica na Snapu – dopamin. Vijest o ubojitom virusu – dopamin.

Za one koji su spavali na tom satu, dopamin je ono što nam, uz serotonin, počinje “nedostajati” u tijelu nakon solidnog partijanja dok doma “kljucajući” čekamo dostavu vitaminskog shakea jer smo previše lijeni sići do voćarne na uglu (ne pitajte kako znam). Drugim riječima, radi se o vrlo moćnom neurokemijskom hormonu koji se na mnogo načina može usporediti sa značajkama “jakih” droga, od kojih je želja za ponovnom konzumacijom (tzv. “hitom”) najvažnija. Kad netko kaže univerzalno dostupna, visoko ovisna, gotovo neograničena te besplatna supstanca – ja čujem, ovisnost. Cha-Ching!

Like na vaš FB post – dopamin. Follow vašeg slatkog francuskog buldoga na Instagramu – dopamin. Share vaših vege lazanji – dopamin. Vatrica na Snapu – dopamin. Vijest o ubojitom virusu – dopamin. Crveni kružić s novim mailom… shvatili ste. Dopamin.

Oboji me pulsirajuće crveno

No kakve veze dopamin sada ima s naslovom ovog članka, odnosno dizajniranjem ovisnosti? Vizualno oblikovanje tj. dizajn u kontekstu digitalnih medija najčešće se povezuje s idejom uljepšavanja stvari. No, iako je estetika neizostavan aspekt dizajnerske prakse, ona također može biti moćan alat u službi uvjeravanja te oblikovanja, ne samo sadržaja, već i ljudske svijesti, navika i stavova.

Pogledajmo malo kako to izgleda u praksi. U nastavku predstavljamo naslovnice četiriju domaćih, iznimno posjećenih, online portala. Primjećujete li neki zajednički dizajnerski nazivnik?

 

Pogađate, u sva četiri primjera imamo dominantno korištenje crvene boje. Crvena je boja visokog intenziteta i kao takva neizostavno privlači ljudsku pozornost. Ona asocira na energičnost, strast i uzbuđenje (sportski auti, donje rublje), opasnost i hitnost (crveni križ, hitna pomoć), naredbe (prometni znakovi, semafori itd.). Dizajneri ovo, naravno, dobro znaju (baš kao i oni koji ih zapošljavaju) te zato nije nimalo slučajno što gore prikazani portali izgledaju kako izgledaju. 

Naprotiv, nećete puno pogriješiti ako pretpostavite da niti jedan vizualni element na ekranu nije slučajno takav kakav je, već je pažljivo oblikovan kako bi što efikasnije doveo do strateškog cilja. A cilj je, naravno, podizanje i/ili održavanje posjećenosti, kroz provociranje emocija (kako pozitivnih, tako i negativnih), generiranje straha i tjeskobe te osjećaja opasnosti, što rezultira dopaminskim “udarima” te s vremenom u nama, kao u pravim ovisnicima, stvara trajnu naviku da što češće navraćamo po našu dnevnu dozu (ili više njih).

No, korištenje boja nije jedini dizajnerski trik kreiranja emocija. Tu su i ostali više ili manje suptilni načini kao što je to korištenje trepereće (pulsirajuće) točkice, koja odaje dojam “odbrojavanja” i hitnosti (uz prigodni tekst “Iz minute u minutu” koji dodatno dramatizira čitavu stvar), ili prikazivanjem “satića” u kutu banera prigodnog naziva “Korona Kriza”, a kojemu glavna funkcija, budite uvjereni, nije obavijestiti vas o točnom vremenu jer su satovi na web stranicama izašli iz popularnosti na prijelasku stoljeća.

Korištenje boja nije jedini dizajnerski trik kreiranja emocija – to može biti pulsirajuća točkica koja odaje dojam odbrojavanja i hitnosti ili sat u kutu banera kojemu nije glavna funkcija obavijestiti vas o točnom vremenu.

Poveznica između straha i umanjenih kognitivnih sposobnosti, kao što su kritičko razmišljanje (ili uopće razmišljanje kao takvo), je poznata stvar u psihologiji. U situacijama visokog stresa i straha, upravljačko kormilo našeg života preuzima “reptilski” dio našeg uma, ili točnije dio mozga pod nazivom amigdala čiji je jedini posao (pojednostavljeno rečeno) pripremiti tijelo za borbu ili za bježanje. U tom stanju sva je naša pažnja usmjerena ka preživljavanju, naše uobičajene ograde se spuštaju, sposobnost apstraktnog i kritičkog rezoniranja opada te postajemo prijemčljiviji prema svemu onome što bi nam iole moglo pomoći u borbi s opasnosti. Upravo iz ovog razloga ono što bi se u “normalnom” stanju činilo kao iracionalno ponašanje (kao nedavno masivno kupovanje toalet papira), u stresnom stanju počinje izgledati kao vrlo logično ponašanje.

U svijetu online i društvenih medija gdje je uspjeh velikih korporacija poput Facebooka, Googlea i drugih neraskidivo vezan za prihode od oglašavanja tj. uspješne konzumacije oglasa, ne treba stoga čuditi što se stvari ne prepuštaju slučaju. Previše je toga na kocki. Uspjeh tih poduhvata direktno ovisi o učestalosti naših posjeta, odnosno stupnju naše ovisnosti o dopaminu

Najsnažnija valuta našeg doba nisu ni dolari ni euri ni bitcoini, već naši klikovi i naša pažnja. Jedino ono što našu civilizaciju može zaustaviti na putu ispunjenja Orwellovog distopijskog proročanstva i kolektivnog dopaminskog ovisništva upravo je očuvanje sposobnosti trezvenog, racionalnog razmišljanja. Stoga sljedeći put kada se ujutro probudite i ugasite alarm, dobro razmislite kako ćete taj dan potrošiti vaš dragocjeni dopamin. Možda ste upravo time spasili svijet, a da to ni ne znate. 

Dodatno za čitanje:

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    23. 04. 2020. u 8:43 am Odgovori

    @Gasper je u pravu, već odavno mediji nisu sredstvo izvještavanja nego organizacije koje koriste vijsesti samo kao usputno sredstvo da zarade na čitateljima. Pri tome nije jako bitno da li je vijest istinita ili je interpretirana ispravno, bitno je da privuče šim više klikova. Sličan psihološki princip koriste i Facebook i druge mreže koje stvaraju osvisnost o lajkovima i objavama koje također luče dopamin i ovisnost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Tehnologija

Može li popravi.to, najnovija platforma za prijavu štete u gradovima, zaživjeti na razini cijele Hrvatske?

Dobili smo još jednu servisnu aplikaciju za prijavu štete u našem gradu, ova je izgrađena na open-source tehnologiji, za cijelu Hrvatsku, nastala volonterskim radom udruge Code for Croatia. Hoće li joj to pomoći da zaživi?

Što ste propustili

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Startupi i poslovanje

Otvoren najmoderniji podatkovni centar u regiji vrijedan 11 milijuna eura

Drugi po redu podatkovni centar A1 Hrvatska diči se sa čak šest ISO certifikata.

Društvene mreže

Zašto svaki brend, koji želi mjeriti uspješnost na Facebooku, treba odraditi Brand Lift studiju?

Ako ljudi koji su izloženi oglasu zapamte brend ili njegovu poruku više od onih koji nisu bili izloženi, znamo da kampanja ima učinak. No, kako to mjeriti?