Banke nisu spremne na izazove koje donosi otvoreno bankarstvo

Banke nisu spremne na izazove, ali i prilike koje donosi otvoreno bankarstvo

Što je otvoreno bankarstvo i kakvu disrupciju donosi? Što će otvoreno bankarstvo značiti za banke i fintech startupe? A što za krajnje korisnike? Teme su to o kojima sam razgovarala s Marcinom Dzienniakom iz poznate konzultantske kuće Boston Consulting Group.

Marcin Dzienniak jedan je od ključnih članova tima zaduženih za područje financijskih institucija i tehnološki napredne prakse u Boston Consulting Groupu, gdje je na funkciji ravnatelja podružnice u Varšavi, a prije BCG-a radio je kao stariji manager u tvrtki Accenture. Uspjeli smo razgovarati o jednoj od vrućih tema financijsko-tehnološkog sektora, otvorenom bankarstvu i promjenama koje će ono donijeti za same banke, fintech kompanije, ali i krajnje korisnike bankarskih usluga.

Otvoreno bankarstvo odgovor je na novonastala očekivanja potrošača

Otvoreno bankarstvo koncept je koji omogućava sigurnu razmjenu podataka o klijentima između banaka i trećih strana, u ovom slučaju poduzeća koja usluge pružaju kroz otvoreni API, objašnjava na početku razgovora Marcin. Klijentima banaka, odnosno korisnicima, ono pak omogućava da pristupe bankarskim uslugama izravno kroz aplikacije razvijene od trećih strana.

Istodobno, otvoreno bankarstvo odgovor je na novonastala očekivanja klijenata, odnosno potrošača o tome kako bi usluge i proizvodi trebali izgledati i kako bi ih se trebalo koristiti. Tu promjenu karakterizira povećani naglasak na digitalizaciji i konceptu ekonomije dostupnosti (access economy) koji su zajednički već transformirali mnoge industrije.

Primjerice, Amazon je disruptivno djelovao na knjižarski biznis, Spotifyu se pripisuje preporod glazbenog izdavaštva, YouTube je novi način distribucije medijskih sadržaja i najopasniji konkurent televiziji, WhatsApp je izmijenio telekomunikacije, Uber je izmijenio prijevoz, a Airbnb turistički smještaj. Mnoge tradicionalne organizacije koje nisu bile u stanju prilagoditi se tim novim kretanjima nestale su ili su im dramatično pali prihodi.

Dodaje kako je otvoreno bankarstvo velika šansa za fintech kompanije da disruptivno djeluju i preobraze današnje poslovne modele u bankarstvu.

Banke bi na otvoreno bankarstvo trebale gledati kao na prijetnju svojoj središnjoj ulozi u tzv. ekonomskom životu potrošača, ali i kao priliku da same osmisle nove modele poslovanja dok su još u dominantnom položaju.

U budućnosti, otvaranje i zatvaranje bankovnog računa bez naknade

Otvoreno bankarstvo u potpunosti će transformirati bankarsku industriju, vjeruje Marcin.

Marcin vjeruje kako će otvoreno bankarstvo u potpunosti transformirati bankarsku industriju, a da će se trenutno prevladavajući lanac vrijednosti u bankarstvu pretvoriti u specijalizirane pružatelje infrastrukture, proizvoda, usluga i korisničkih sučelja koji će se međusobno natjecati po potpuno drugačijim pravilima. A što će otvoreno bankarstvo značiti za fintech kompanije?

Fintech kompanije danas se pokušavaju uključiti u lanac vrijednosti tradicionalnog bankarstva tako što se koncentriraju na područja gdje se nalazi najveća vrijednost, poput plaćanja i zajmova ili istraživanjem bankarstvu bliskih područja poput peer-to-peer posuđivanja ili kriptovaluta poput bitcoina.

Transformacija otvorenog bankarstva nastavlja se, objašnjava, klijenti će biti u mogućnosti, primjerice, otvoriti i zatvoriti bankovni račun bez troška. To će, prema njemu, uzrokovati ratove cijenama i banke će morati dobro promisliti svoje poslovne modele i izabrati jednu od četiri osnovne mogućnosti budućeg razvoja – model bankarstva kao platforme, model specijalista proizvoda i usluga, model agregatora i model orkestratora ekosustava.

4 modela budućeg razvoja poslovnih modela banaka

Marcin podrobno objašnjava što možemo očekivati od svakoga od navedena četiri modela budućeg razvoja poslovnih modela banaka:

  1. Model bankarstva kao platforme. Pouzdaje se u osiguravanje bankarske infrastrukture, usluge kontrole rizika i pridržavanja regulativa za pružatelje fintech usluga koji često posluju bez dozvola za bankarsko poslovanje jer nisu banka u užem smislu riječi. Njihov će glavni biznis biti pružanje bankarskih usluga po principu trgovačke marke u maloprodaji. Riječ je o uslugama koje su tek u nastajanju, prihodi takvih kompanija u 2016. godini jedva su premašili četiri milijarde dolara. Tvrtkama koje su se odlučile na takav razvoj poslovanja i dalje nedostaje veličina i sofisticirana poslovna izvrsnost potrebna za jači poslovni zamah. Ipak, za očekivati je kako će svojim razvojem pomoći olakšavanju ulaska kompanija iz drugih industrija na tržište financijskih usluga. Dobar primjer ovog modela su njemačke Fidor Bank i SolarisBank te američki The Bancorp, CVBW Bank i MetaBank. U ovom modelu još prevladavaju niske marže i visoki obujmi poslovanja, što za opstanak zahtijeva dobro usklađene back-end operacije, vrhunske OpenAPI proizvode i velik broj poslovnih partnera i kupaca.
  2. Model specijalista proizvoda i usluga nadogradnja je modela bankarstva kao platforme, koji pruža inovativnu i visoko specijaliziranu ponudu. Ovdje su tradicionalne banke trenutno usredotočene na digitalizaciju svojih proizvoda, poput ponude kredita u stvarnom vremenu, online savjetovanja i mobilnih plaćanja, a fintech kompanije pokušavaju inovirati u bliskim područjima, poput peer-to-peer posuđivanja, automatiziranog savjetovanja i kriptovaluta.
  3. Model agregatora temelji se na pokušaju da se zaobiđe tradicionalno korisničko sučelje u distribuciji, obavještavanju i plaćanjima kombiniranjem više pružatelja usluga u jedinstveno, integrirano sučelje koje optimizira korisničko iskustvo i prihod koji se može ostvariti kroz više financijskih proizvoda. Modeli agregatora u značajnom su porastu, ali su tijekom 2016. godine u SAD-u ostvarili prihode od samo 8,2 milijarde dolara, što je tek frakcija prihoda američkog bankarskog sektora. Uz to, većina ovih kompanija nema sposobnost disruptivnog djelovanja na tržište niti kapacitet za dramatičan rast. Dok se banke usredotočuju na unaprjeđenje svojih digitalnih kanala i stvaranje mogućnosti kooptiranja drugih usluga, agregatori su usmjereni na usluge dodane vrijednosti ili licenciranje svoje tehnologije.
  4. Model orkestratora ekosustava omogućava klijentima pristup digitalnom ekosustavu, usklađuje financijske i nefinancijske proizvode i usluge i prilagođava ih potrebama pojedinačnog korisnika. To je jedan od najizazovnijih modela, koji od banaka zahtjeva da se transformiraju u interdisciplinarne divove usmjerene ne tehnologiju.

Bankarske usluge bit će jednostavnije, personalizirane i integrirane

Kad je riječ o tome kako će otvoreno bankarstvo utjecati na krajnje korisnike bankarskih usluga, Marcin ističe kako će ono promijeniti način na koji klijenti koriste bankarske usluge. Iskustvo korištenja bankarskih usluga postat će jednostavnije, personalizirano i intergirano. Stanje svih računa bit će dostupno putem mobitela na jednak način kao točno vrijeme ili metereološka prognoza.

Putem mobilnog telefona primat ćemo informacije o najboljim mjestima za povoljnu kupovinu, temeljeno na našim potrošačkim navikama. Dobivat ćemo savjete o tome kako uštedjeti novac, uložiti ga ili posuditi pod najpovoljnijim uvjetima, sve bazirano na instant usporedbi svih ponuda na tržištu i bihevioralnog uvida u naše potrošačke preferencije. S bankom ćemo komunicirati putem messenger aplikacije ili chatbota koji će nas dobro poznavati i bit će naš financijski savjetnik.

Iskustvo korištenja bankarskih usluga bit će jednostavnije, personalizirano i integrirano, a još će veću ulogu u svemu imati pametni telefoni.

Dodaje kako će banke biti prisiljene podići svoje kapacitete za analitiku, skladištenje i upravljanje podacima te izgraditi zajednicu poslovnih partnera koji će korisnicima omogućiti pristup širem financijskom i nefinancijskom ekosistemu. Naime, u ekonomiji dostupnosti, mijenjanje banke bit će moguće svakog časa, zbog čega će banke okrenute klijentima morati svoj odnos s klijentom graditi do točke u kojoj korisnici više neće biti samo korisnici nego fanovi.

Ovo je i najteži dio procesa transformacije. Banke će morati redefinirati svoj DNK, smisliti potpuno novu ponudu vrijednosti za kupce i oko toga izgraditi zajednicu fanova. Apple je sjajan primjer te strategije: funkcionalnost njihovih proizvoda slična je konkurentskim proizvodima, ali kupci biraju iPhone jer vole brend, ideje i osnivača.

Zaštita podataka i otvoreno bankarstvo

Kao i mnoga druga područjima, tako i otvoreno bankarstvo otvara pitanje zaštite podataka i privatnosti korisnika. Kako će ti izazovi biti riješeni u otvorenom bankarstvu? Marcin podsjeća na legislativu PSD2 (Revised Payments Service Directive Europske komisije) i GDPR (General Data Protection Regulation) koje reguliraju zaštitu podataka i privatnosti u otvorenom bankarstvu.

Regulativa propisuje da će treće strane, u ovom slučaju developeri, morati ispuniti određene sigurnosne uvjete kako bi dobili pristup osjetljivim bankarskim podacima. Iako tim činom osiguravaju određenu razinu zaštite, jasno je da će banke trebati iznova procijeniti svoje sigurnosne protokole prije potpunog ulaska u otvoreno bankarstvo.

Otvoreno bankarstvo zahtijevat će još veću regulativu

Kako će se nacionalne banke kao regulatori nositi s ubrzanim razvojem otvorenog bankarstva, posebno u vidu adekvatnosti kapitala i tko će biti odgovoran za nadzor rizika koji dolaze od otvorenog bankarstva, uključivo s nadzorom kreditiranja? Marcin kaže da banke trenutno podržavaju vlade u njihovim naporima da otkriju pranje novca, prevare u prikupljanju poreza, sprječavanju financiranja terorizma i mnogim drugim regulatorinim aktivnostima.

Od banaka se očekuje i da se pridržavaju mnogih bankarskih pravila i regulativa. Otvoreno bankarstvo stvorit će mnoge nove prilike za klijente banaka, ali i za kriminalce, zbog čega očekujem da će regulativa bankarskog poslovanja postati još širom i dubljom, posebno u sferi otkrivanja cyber-kriminala. Ali, banke će biti u velikoj prednosti zbog svojih sposobnosti da upravljaju rizicima i pridržavaju se pravila.

Za par godina banke će morati dodatno ulagati u tehnološku infrastrukturu

Kad je riječ o tome rade li banke dovoljno da zainteresiraju zajednicu developera i što bi još mogle učiniti po pitanju, Marcin objašnjava da većina banaka prati razvoj situacije na fintech tržištu, a neke su počele organizirati i hackathone. Međutim, samo neke od njih osnovale fondove koji ulažu u fintech i Open API platforme koje će im omogućiti da stvore vlastitu zajednicu developera i partnera.

No, banke još nisu spremne za izazove koji se pred njima nalaze. Većina njih je još uvijek usredotočena na digitalizaciju trenutnog modela poslovanja. No, tijekom sljedećih nekoliko godina, definitivno će biti prisiljene ulagati u proširenje trenutne tehnološke infrastrukture kako bi omogućile primjenu otvorene API arhitekture.

‘Banke su u strahu i znaju da nisu spremne’

“Banke su već vidjele kako je ekonomija dostupnosti transformirala druge industrije i svjesne su toga da nisu spremne.”

Također, u razgovoru s Marcinom zanimalo me kako gleda na otvoreno bankarstvo u SAD-u i EU, posebno s obzirom na činjenicu da će članice EU do 2018. morati implementirati direktivu PSD2 u svoja nacionalna zakonodavstva i pravilnike. Marcin ističe:

Banke su u strahu. Do sada su već vidjele kako je ekonomija dostupnosti transformirala druge industrije i svjesne su toga da nisu spremne. Najjednostavnije bi im bilo da developerima blokiraju pristup financijskim podacima korisnika.

Objašnjava kako se u SAD-u banke već kreću u smjeru zabrane pristupa trećih strana bankovnim podacima zbog straha od ugrožavanja sigurnosti. Također, u Europskoj uniji, pod regulativnom PSD2 pokušalo se trećim stranama zabraniti pristup bankarskim podacima, a iako te zabrane nisu u cijelosti uspjele, djelomice su smanjile opseg podataka koje je moguće dijeliti. Međutim, Marcin dodaje da s druge strane, postoji malen broj velikih banaka koje ne žele čekati regulatore i već su počele s implementacijom modela otvorenog bankarstva.

Španjolska banka BBVA dobar je primjer: ove su godine nakon godinu dana testiranja lansirali svoj Open Market API, a osam su svojih API-ja stavili na tržište po prvi put. To znači da sad treće strane poput developera mogu graditi nove usluge i proizvode pristupanjem i integriranjem nekih bankarskih usluga i podataka u svoje aplikacije. Dobri primjeri iz Sjedinjenih država su CapitalOne i CitiBank koji su lansirali svoje portale gdje developeri imaju pristup otvorenom API-ju, uključujući registraciju, okruženja za testiranje usluga, dokumentaciju, kodove i aplikacije za referenciranje s uzorcima koda.

5 godina za transformaciju financijskog sektora

Za kraj razgovora, Marcin ističe kako smatra da je usvajanje otvorenog bankarstva neizbježno i da to mišljenje dijele i njegovi kolege u bankarskom i fintech sektoru. Znači li to da ćemo uskoro vidjeti široku primjenu otvorenog bankarstva?

Financijskom će sektoru trebati oko pet godina da se transformira kako bi u potpunosti mogao primijeniti koncepti otvorenog bankarstva. Prema riječima Billa Gatesa: “Uvijek preuveličavamo promjene koje će se dogoditi u sljedeće dvije godine, a podcjenjujemo one koje će se dogoditi kroz deset godina. Nemojte se uljuljkati i ostati pasivni promatrači”.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mario

    Mario

    17. 07. 2017. u 10:17 pm Odgovori

    Članak je maglovit kao i cijeli bankarski sektor, kako što više zakomplicirati jednostavne stvari. EU je donijela tipično traljav zakon koji tobože liberalizira bankarstvo ali nitko zapravo ne zna čemu on služi. Potpuno je besmisleno pristupati putem API-ja podacima banke, koga je uopće briga za njihove podatke.

    Ljudi traže jednostavno bankarstvo, kliknem uplatu i ti dobiješ lovu odmah, bez magle i posrednika. Ali to nitko ne nudi jer bi se morali odreći vrtenja uplaćene love i zarade 2 dana od dana uplate kao što je danas.

    Meni se čini da će sve njih u velikom luku zaobići Facebook, Amazon i slični koji će poput Ubera ponuditi svoje bankarstvo bez dodirnih točaka sa ovim besmislenim zakonima. Dovesti će ih sve pred svršen čin

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?