Otvorena mreža: Slobodan pristup internetu trebao bi biti osnovno ljudsko pravo!

Zamislite otvoren i slobodan internet u vašem domu, kvartu, cijelome gradu, gdje god se nalazite… O, gle, ne morate zamišljati - tako nešto već postoji, samo se potrebno angažirati! Naime, projekt Otvorena mreža odlučio je upravo ideju o slobodnom internetu pretvoriti u stvarnost, pa tako njegovi članovi u zadnje dvije godine aktivno rade na tome da omoguće slobodan pristup internetu svima, bilo kada i bilo gdje.

otvorenamrezaZamislite otvoren i slobodan internet u vašem domu, kvartu, cijelome gradu, gdje god se nalazite… O, gle, ne morate zamišljati – tako nešto već postoji, samo se potrebno angažirati! Naime, projekt Otvorena mreža odlučio je upravo ideju o slobodnom internetu pretvoriti u stvarnost, pa tako njegovi članovi u zadnje dvije godine aktivno rade na tome da omoguće slobodan pristup internetu svima, bilo kada i bilo gdje.

No, cijela priča traje više od deset godina. Kako doznajemo od Valenta Turkovića, jednog od pokretača inicijative, sve je krenulo oko 2000. godine, ali tada nije postojala ideja o projektu koji danas živi, nego su po cijelome svijetu, a tako i kod nas, nastajale WiFi udruge, koje su povezivale ljude u manje i veće mreže, no primarno za gaming i p2p razmjenu datoteka. No poslije 2006., a pogotovo iza 2010., sve se svelo na nekolicinu osoba, jer je većina korisnika prešla na ADSL. Ideja se tada u potpunosti okrenula – želio se napraviti WiFi projekt, odnosno mreža, na koju se može spojiti bilo tko, a tada je nastalo sjeme ideje za Otvorenu mrežu.

Znao sam šetati po gradu i provjeravati koliko mreža mogu uhvatiti. Bilo ih je i po dvadesetak istovremeno, i razmišljao sam o tome – da se jedna od tih dvadeset otključa, cijeli bi se grad mogao pokriti besplatnim internetom.

No, u Hrvatskoj niti jedna od postojećih udruga nije dijelila tu viziju, ali se ostvarila suradnja sa projektom iz susjedne zemlje, Wlan Slovenija. Oni su još od 2008. radili upravo ono što je Valent pokušavao pokrenuti u Hrvatskoj, stoga nije bilo puno razmišljanja oko udruživanja. Samim time, prije dvije godine je u Osijeku pokrenuta prva točka. Sada je u Hrvatskoj najbolja pokrivenost upravo u Slavoniji, a Valent se nada kako će se mreža proširiti po cijeloj Hrvatskoj, a i dalje.

Zašto bi netko dijelio “svoj” internet s drugima?

Naravno, ekipa iz Otvorene mreže reći će da ne žele nagovarati nikoga tko to ne želi da otvori svoju vezu drugima, nego samo olakšavaju onima koji to žele da to i učine. Napominju kako prosječan korisnik interneta potroši oko 10% ukupne količine podatkovnog prometa koju njegova veza može propustiti tijekom jednoga mjeseca, stoga potiču da se taj “višak” podijeli s onima koji nemaju pristup internetu.

Ono što zna zabrinjavati zainteresirane je sigurnost, odnosno, legalnost svega. Naime, ukoliko netko tko se spaja na tuđu mrežu počini kakvu nelegalnu radu putem interneta, odgovoran je vlasnik mreže. No, Valent ističe da im je upravo zaštita sudionika od takve odgovornosti izuzetno bitna, stoga je njihova platforma koncipirana upravo s tim pristupom na umu.

Tehnički i pravni problemi odgovornosti riješeni su na način da se ne daje izravan izlaz s kućnog routera, nego im se omogućuje prolaz do centralnog servera otvorene mreže. Ta veza između centralnog servera i kućne mreže ostvaruje se postavljanjem dodatnog routera neophodnog za funkcioniranje otvorene mreže putem VPN tunela. Sav promet prvo putuje prema centralnom serveru, a izlazna IP adresa je ona od centralnog servera. Što se pravnog aspekta tiče, odgovornost za eventualno preuzimanje nedopuštenih sadržaja isključivo je na pružateljima usluge koji daju izlaz na Internet, dok korisnici i sudionici projekta ne preuzimaju nikakav rizik niti snose odgovornost.

Internet je prirodno beskonačan resurs

Valent smatra da bi pristup internetu trebao biti osnovno ljudsko pravo. Možda s nižom brzinom i kvalitetom, ali minimum bi trebao biti dostupan svima.

Internet je resurs koji je prirodno beskonačan, nepresušno vrelo, a ljudi ga čine ograničenim. Bitan je slobodan pristup informacijama i dijeljenje znanja. Upravo su zbog toga sve radionice koje održavamo besplatne, na njima prenosimo osnovne informacije, kako bi se znanje dalje širilo.

Postavlja se i pitanje koliko blagonaklono na cijeli projekt gledaju komercijalni davatelji internetskih usluga, no Valent kaže kako su im do sada bili dobra potpora, a neki od njih projekt podržavaju direktno, kroz sponzorstva.

Projektu nije u cilju imati vezu s poslom kojega obavljaju davatelji internetskih usluga, niti smo im mi bilo kakva konkurencija. Telekomi su  možda počeli s omogućivanjem pristupa internetu, ali otišli su daleko od toga i nude mnoštvo usluga, poput televizijskog programa. Mi ne nudimo uslugu ni približnu telekomu, niti možemo dati korisničku podršku. Ne možemo niti želimo pokrivati cijela stambena naselja, nego otvorena područja. Jednostavno, želimo iz mjesta gdje ima puno širokopojasnog interneta dati tamo gdje ga nema.

Inače, u projekt je trenutno uključeno desetak aktivnih osoba, a još pedesetak povremeno surađuje. Idući korak je postavljanje senzora, za temperaturu, vlagu, buku i čistoću zraka, na postojeće routere, kako bi se išlo korak dalje prema kreiranju pametnog digitalnog grada. Također, u planu je i socijalna komponenta programa, odnosno omogućivanje pristupa internetu socijalno ugroženim obiteljima.

Ako vas zanima kako se priključiti projektu, inicijatori projekta vas na to svakako pozivaju, kao i da pogledate sve detalje na službenoj te Facebook stranici, a možete odmah i proučiti video upute za postavljanje prve točke.

[youtube]http://youtu.be/qwuEYThe5BI[/youtube]

ponuda

Komentari

  1. Anon

    Anon

    13. 07. 2016. u 9:28 am Odgovori

    Dotični gospodin ne zna ili nije svjestan o čemu priča kada izjavljuje “Slobodan pristup internetu trebao bi biti osnovno ljudsko pravo!”.

    Internet nije. ne može i nikad ne smije biti temeljno ljudsko pravo. Da ne ulazim tu u pravne rasprave i uvjeravanja u to koje su to besmislice – samo jedan primjer. Ako roditelj ne može priuštiti internet – velika vjerojatnost da će mu dijete biti oduzeto.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

EU fondovi pozdravljaju startup scenu u Hrvatskoj sa 150 milijuna kuna

Europskim fondom za regionalni razvoj osigurano je 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja su isključivo namijenjena novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Kolumna

Zaposli, umreži, zadrži: Novi pristup zadržavanju zaposlenika

Najbolja praksa zadržavanja zaposlenika nije stalna nabava novih igračaka za vaše zaposlenike. Neće vas spasiti novi stol za ping-pong. Spasit će vas strategija "hire & wire": zaposli, umreži i zadrži.

Kultura 2.0

Tonči Huljić, Pitbull i ništavilo osrednjosti iliti zašto Zapad prihvaća promjene, a Balkan ne.

Digital Shapers konferencija iz glazbenog aspekta. Tonči Huljić i Christopher Ludwig o prilikama i neprilikama novih digitalnih promjena u industriji.

Što ste propustili

Intervju

Krk i Zagreb među pametnijim su gradovima u Hrvatskoj, a i Europi

Hrvatski gradovi sve su pametniji, a tehnološke inovacije i rješenja u Krku i Zagrebu prepoznata su i na sajmu Smart City Expo u Barceloni.

Internet marketing

Priča o Ani Zibar: Kako je jedna influencerica postala utjecajna

Prašina oko influencera se ne stišava, posebice nakon što je nekolicina njih u prije nekoliko dana gostovala u popularnoj emisiji Nedjeljom u 2. Otvorilo se tu ponovno mnogo pitanja, ali i pokazalo koliko ima nepoznanica, pa i predrasuda. Mnoge od njih rasvijetlit će put jedne influencerice: upoznajte Anu Zibar.

Izrada web stranica

WordPress 5 i njegov editor Gutenberg podijelili su WordPress zajednicu

WordPress 5 dolazi, bolje se pazi? Prva nadogradnja WordPressovog editora u dugo vremena podijelila je zajednicu, ali što nam on uopće donosi i treba li vam uopće?

Startupi i poslovanje

Nakon 10 godina i više od 100.000 isporučenih ‘capricciosa’, Pauza.hr je doživjela redizajn

Ogladnjeli ste i u tražilicu ovih dana ukucali pauza.hr, a dočekalo vas je iznenađenje?

Startupi i poslovanje

Autonomni roboti Gideon Brothersa za blagdane će pomagati radnicima Atlantica, Orbica i Tokića

Tvrtka Gideon Brothers predstavila je u Zagrebu svoj prvi komercijalni proizvod, ali i partnerstva te investitore.

Kultura 2.0

Budućnost ne mora biti mračna; Red Bull Futur/io nastoji pronaći njezine pozitivne strane

Vladavina megakorporacije, distopijski scenariji, klimatski problemi - što nas čeka za 100 godina i da li postoji pomoć? Živjeti svaki dan kao da je posljednji nije uvijek najbolje rješenje za neizvjesnost budućnosti.