Otvorena mreža: Slobodan pristup internetu trebao bi biti osnovno ljudsko pravo!

Otvorena mreža: Slobodan pristup internetu trebao bi biti osnovno ljudsko pravo!

Zamislite otvoren i slobodan internet u vašem domu, kvartu, cijelome gradu, gdje god se nalazite… O, gle, ne morate zamišljati - tako nešto već postoji, samo se potrebno angažirati! Naime, projekt Otvorena mreža odlučio je upravo ideju o slobodnom internetu pretvoriti u stvarnost, pa tako njegovi članovi u zadnje dvije godine aktivno rade na tome da omoguće slobodan pristup internetu svima, bilo kada i bilo gdje.

otvorenamrezaZamislite otvoren i slobodan internet u vašem domu, kvartu, cijelome gradu, gdje god se nalazite… O, gle, ne morate zamišljati – tako nešto već postoji, samo se potrebno angažirati! Naime, projekt Otvorena mreža odlučio je upravo ideju o slobodnom internetu pretvoriti u stvarnost, pa tako njegovi članovi u zadnje dvije godine aktivno rade na tome da omoguće slobodan pristup internetu svima, bilo kada i bilo gdje.

No, cijela priča traje više od deset godina. Kako doznajemo od Valenta Turkovića, jednog od pokretača inicijative, sve je krenulo oko 2000. godine, ali tada nije postojala ideja o projektu koji danas živi, nego su po cijelome svijetu, a tako i kod nas, nastajale WiFi udruge, koje su povezivale ljude u manje i veće mreže, no primarno za gaming i p2p razmjenu datoteka. No poslije 2006., a pogotovo iza 2010., sve se svelo na nekolicinu osoba, jer je većina korisnika prešla na ADSL. Ideja se tada u potpunosti okrenula – želio se napraviti WiFi projekt, odnosno mreža, na koju se može spojiti bilo tko, a tada je nastalo sjeme ideje za Otvorenu mrežu.

Znao sam šetati po gradu i provjeravati koliko mreža mogu uhvatiti. Bilo ih je i po dvadesetak istovremeno, i razmišljao sam o tome – da se jedna od tih dvadeset otključa, cijeli bi se grad mogao pokriti besplatnim internetom.

No, u Hrvatskoj niti jedna od postojećih udruga nije dijelila tu viziju, ali se ostvarila suradnja sa projektom iz susjedne zemlje, Wlan Slovenija. Oni su još od 2008. radili upravo ono što je Valent pokušavao pokrenuti u Hrvatskoj, stoga nije bilo puno razmišljanja oko udruživanja. Samim time, prije dvije godine je u Osijeku pokrenuta prva točka. Sada je u Hrvatskoj najbolja pokrivenost upravo u Slavoniji, a Valent se nada kako će se mreža proširiti po cijeloj Hrvatskoj, a i dalje.

Zašto bi netko dijelio “svoj” internet s drugima?

Naravno, ekipa iz Otvorene mreže reći će da ne žele nagovarati nikoga tko to ne želi da otvori svoju vezu drugima, nego samo olakšavaju onima koji to žele da to i učine. Napominju kako prosječan korisnik interneta potroši oko 10% ukupne količine podatkovnog prometa koju njegova veza može propustiti tijekom jednoga mjeseca, stoga potiču da se taj “višak” podijeli s onima koji nemaju pristup internetu.

Ono što zna zabrinjavati zainteresirane je sigurnost, odnosno, legalnost svega. Naime, ukoliko netko tko se spaja na tuđu mrežu počini kakvu nelegalnu radu putem interneta, odgovoran je vlasnik mreže. No, Valent ističe da im je upravo zaštita sudionika od takve odgovornosti izuzetno bitna, stoga je njihova platforma koncipirana upravo s tim pristupom na umu.

Tehnički i pravni problemi odgovornosti riješeni su na način da se ne daje izravan izlaz s kućnog routera, nego im se omogućuje prolaz do centralnog servera otvorene mreže. Ta veza između centralnog servera i kućne mreže ostvaruje se postavljanjem dodatnog routera neophodnog za funkcioniranje otvorene mreže putem VPN tunela. Sav promet prvo putuje prema centralnom serveru, a izlazna IP adresa je ona od centralnog servera. Što se pravnog aspekta tiče, odgovornost za eventualno preuzimanje nedopuštenih sadržaja isključivo je na pružateljima usluge koji daju izlaz na Internet, dok korisnici i sudionici projekta ne preuzimaju nikakav rizik niti snose odgovornost.

Internet je prirodno beskonačan resurs

Valent smatra da bi pristup internetu trebao biti osnovno ljudsko pravo. Možda s nižom brzinom i kvalitetom, ali minimum bi trebao biti dostupan svima.

Internet je resurs koji je prirodno beskonačan, nepresušno vrelo, a ljudi ga čine ograničenim. Bitan je slobodan pristup informacijama i dijeljenje znanja. Upravo su zbog toga sve radionice koje održavamo besplatne, na njima prenosimo osnovne informacije, kako bi se znanje dalje širilo.

Postavlja se i pitanje koliko blagonaklono na cijeli projekt gledaju komercijalni davatelji internetskih usluga, no Valent kaže kako su im do sada bili dobra potpora, a neki od njih projekt podržavaju direktno, kroz sponzorstva.

Projektu nije u cilju imati vezu s poslom kojega obavljaju davatelji internetskih usluga, niti smo im mi bilo kakva konkurencija. Telekomi su  možda počeli s omogućivanjem pristupa internetu, ali otišli su daleko od toga i nude mnoštvo usluga, poput televizijskog programa. Mi ne nudimo uslugu ni približnu telekomu, niti možemo dati korisničku podršku. Ne možemo niti želimo pokrivati cijela stambena naselja, nego otvorena područja. Jednostavno, želimo iz mjesta gdje ima puno širokopojasnog interneta dati tamo gdje ga nema.

Inače, u projekt je trenutno uključeno desetak aktivnih osoba, a još pedesetak povremeno surađuje. Idući korak je postavljanje senzora, za temperaturu, vlagu, buku i čistoću zraka, na postojeće routere, kako bi se išlo korak dalje prema kreiranju pametnog digitalnog grada. Također, u planu je i socijalna komponenta programa, odnosno omogućivanje pristupa internetu socijalno ugroženim obiteljima.

Ako vas zanima kako se priključiti projektu, inicijatori projekta vas na to svakako pozivaju, kao i da pogledate sve detalje na službenoj te Facebook stranici, a možete odmah i proučiti video upute za postavljanje prve točke.

[youtube]http://youtu.be/qwuEYThe5BI[/youtube]

ponuda

Komentari

  1. Anon

    Anon

    13. 07. 2016. u 9:28 am Odgovori

    Dotični gospodin ne zna ili nije svjestan o čemu priča kada izjavljuje “Slobodan pristup internetu trebao bi biti osnovno ljudsko pravo!”.

    Internet nije. ne može i nikad ne smije biti temeljno ljudsko pravo. Da ne ulazim tu u pravne rasprave i uvjeravanja u to koje su to besmislice – samo jedan primjer. Ako roditelj ne može priuštiti internet – velika vjerojatnost da će mu dijete biti oduzeto.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji?

Ako ste među onima koji se pitaju koji je pravi odgovor na pitanje iz naslova, preporučujem pozorno čitanje teksta do kraja.

Društvene mreže

Kako je Mislav Kolakušić uz Facebook i Google oglase postao najveće iznenađenje izbora za EP

Mislav Kolakušić zasigurno je jedno od većih iznenađenja jučerašnjih izbora za Europski parlament, a čini se da dobar dio svoje popularnosti, zahvaljujući kojoj je osvojio 68.882 preferencijalnih glasova, može zahvaliti pametnom korištenju društvenih mreža i online oglašavanja.

Novost

Mobilna banka Revolut od danas službeno podržava nadoplate u kunama

Od danas svoju Revolut karticu možete nadoplatiti u kunama!

Što ste propustili

Mobilno

Iako im digitalne usluge nisu strane, Hrvati još zaziru od online kupnje – donosi li rujan promjene?

Mastercardovo najnovije istraživanje donosi uvid u stavove građana prema digitalnim uslugama, digitalnom plaćanju i digitalnoj sigurnosti. U korištenju uslugama smo, čini se, jako dobri, no plaćanja nam baš i ne idu za što je navodno krivo veliko nepovjerenje građana kad je u pitanju sigurnost podataka. No, po svemu sudeći - ono nije opravdano.

Internet marketing

Obilježili smo #10GodinaNetokracije druženjem s našim digitalnim marketingašima!

10 godina proletjelo je kraj nas, a na jučerašnjem Marketing Meet Upu prisjetili smo se nekih od najboljih trenutaka proteklog desetljeća Netokracije i digitalne scene.

Intervju

Algebrine smo nastavnike i asistente pitali na čemu treba raditi student koji želi razvijati video igre

Svi vi koji razmišljate o studiju game developmenta ili vas jednostavno zanima trenutna situacija učenja o razvoju video igara - donosimo par uvida onih koji upravo game development i predaju.

Startupi i poslovanje

Infobip: Potrošači će radije kupovati kod brendova kojima mogu poslati poruku

Kako izbjeći kaos u omnichannelu i zašto su poruke ključ dobrog CX-a - od prve registracije do zadnje kupnje, saznali smo od Infobipovih stručnjakinja na nedavnoj CXZG konferenciji.

Startupi i poslovanje

Blockchain from the Bloc(k) 17: Spoj blockchaina i gaminga za igrače može značiti i zaradu od igranja

Zamislite da svoje igrače u Football Manageru ili epic opremu u World of Warcraftu možete prodavati za pravi novac bez po muke, u par klikova. E, pa, ne morate zamišljati - i za to blockchain ima rješenje.

Sponzorirano

Želiš postati developer? Prijavi se na 30.000 kuna vrijednu stipendiju za studij Računarstva na Aspiri!

Programeri će za nekoliko godina biti iduće "masovno" zanimanje, o tome nema neke velike dvojbe. Developera svih vrsta treba u gotovo svakoj instituciji, startupu ili agenciji, a čest je slučaj da upravo te firme ne mogu naći adekvatan kadar kako bi mogle popuniti svoje redove. Ova situacija odlična je za same programere, ali još i bolja za one koji to tek žele postati.