Tko je osnivač Bitcoina Satoshi Nakamoto? Ne znamo.

Tko je osnivač Bitcoina Satoshi Nakamoto? Još uvijek ne znamo.

Jučerašnji je dan bio vrlo zabavan. Naime, australski biznismen Craig Steven Wright podijelio je na svom blogu hint kako se on krije iza nadimka Satoshi Nakamoto. Međutim, koliko ima istine u tome? Idemo provjeriti.

Slika: BTC Chain Flickr
Slika: BTC Keyhain Flickr

Satoshi Nakamoto nadimak je koji je svim ljubiteljima Bitcoina vrlo dobro poznat. Naime, s tim se nadimkom na Bitcoinovoj mailing listi predstavljao njegov originalni osnivač. Sama činjenica da se autor najrasprostranjenije virtualne valute sakrio iza pseudonima probudila je strast u svima. Tko je taj misteriozni Satoshi? Ovo smo pitanje postavljali sebi jako dugo. Već su se nekoliko puta našle alegacije da se ova ili ona osoba krije iza tog pseudonima, međutim svaki put su pale u vodu vrlo brzo. Ona najnovija alegacija, koju je napisao Craig Steven Wright, dogodila se jučer, a mediji su vrlo brzo zagrizli mamac.

Odlučio sam se igrati malo s ovom novošću. Oko 11 sati sam na svojoj Facebook stranici napisao jedan post u kojem sam objasnio glavni razlog zašto mislim da je izjava Wrighta izmišljotina i jednostavno čekao da naši mediji nasjednu na taj mamac.

U vrijeme dok ovo pišem, već je dobar broj medija iz regije nasjeo na glasinu da je Wright osnivač Bitcoina. Priču su prenijeli Radio Televizija Republike Srpske, Politika, Blic, Tanjug, Radio Televizija Srbije, Večernje Novosti, B92, Sputnik SrbijaAlo!, Index, N1, Telegram… Međutim, nitko nije prenio sumnje tehnološke zajednice u istinitost Wrightovih navoda. Tu stiže i pouka domaćim medijima koji su nasjeli na preuranjene reakcije – poželjno bi bilo ne širiti dalje vijesti prije nego što njihova istinitost ne bude konačno dokazana.

Je li digitalni potpis dovoljan dokaz?

Neki su pričali kako se Wright razotkrio sam, a neki kako su ga drugi razotkrili nakon te objave na svom blogu. Međutim, svi su napravili jednu drastičnu grešku: vjerovali su samo jednom izvoru. Naime, u toj objavi, Wright je podijelio svoj digitalni potpis:

MEUCIQDBKn1Uly8m0UyzETObUSL4wYdBfd4ejvtoQfVcNCIK4AIgZmMsXNQWHvo6KD
d2Tu6euEl13VTC3ihl6XUlhcU+fM4=

Međutim, doći do tog ključa sasvim je jednostavno. Sve što osoba treba uraditi je pregledati jednu Bitcoin transakciju za koju znamo da je došla od Satoshija. Uzet ćemo ovu za primjer.

Kada konvertiramo gornji potpis u heksadecimalni brojevni sustav, dobivamo sljedeći string:

3045022100c12a7d54972f26d14cb311339b5122f8c187417dde1e8efb6841f55c34220ae
0022066632c5cd4161efa3a2837764eee9eb84975dd54c2de2865e9752585c53e7cce01

Ovaj string potpuno je identičan potpisu koji je Wright koristio u članku koji je napisao na svom blogu.

Dakle, da bi došao do ovoga, sve što je trebao jest pogledati jednu Bitcoin transakciju koju je napravio Satoshi, kopirati potpis, konvertirati ga iz heksadecimalnog brojevnog sustava i postaviti ga na svoju stranicu. Ništa što netko s prvim razredom IT-orijentirane srednje škole ne bi mogao uraditi (ili netko tko pronađe neki od silnih online konvertera teksta u heksadecimalni niz, poput ovoga).

Međutim, poanta digitalnog potpisa nije da se postavlja javno. Poanta digitalnog potpisa jest da se s njime potpiše neka poruka. Kako su digitalni potpisi dovoljno jedinstveni da ne postoje dva jednaka, korisnici bi se preko digitalnog potpisa mogli uvjeriti da je poruka stvarno došla od osobe koja se tako predstavlja (u ovom slučaju, potpisana digitalna poruka značila bi da je poruka stvarno došla od Satoshija Nakamotoa). Postavljanje potpisa javno ne postavlja apsolutno nešto.

Kako je ovo praktički jedini dokaz svoje tvrdnje koju je Wright postavio, nije teško shvatiti zašto je čitava tehnološka zajednica vrlo skeptična da je tvrdnja koju je iznio Wright legitimna.

Što bi bio pravi dokaz

Pravi dokaz da se osoba krije iza aliasa Satoshi Nakamoto bio bi vrlo jednostavan: netko bi trebao privatno pričati s Wrightom i zamoliti ga da prebaci neku malu sumu sa svog Bitcoin računa na određeni Bitcoin račun. Bitno je da se ovaj dogovor izvrši privatno, jer, kako je ova priča zatekla na golemu reakciju medija, kako domaćih tako i stranih, postoji sumnja kako bi pravi Satoshi Nakamoto jednostavno odlučio nastaviti igrati ovu igru i namjerno poslati tu sumu na taj račun i time nastaviti ovu šaradu kako bi detaljno zameo trag svom pravom identitetu.

Međutim, postavlja se pitanje…

Zašto baš sada?

Bitcoin postoji još od 2008. godine. Zašto bi netko tko se toliko dugo (uspješno) krije iza nadimka odjednom odlučio svojom voljom izaći iz scene i otkriti svoj identitet? Vrijednost Bitcoina se već dosta dugo vrti na oko 400 dolara, bez naglih uspona ili padova. Ništa značajno u njegovoj vrijednosti nije se dogodilo još od 2013. godine, kada je Bitcoin doživio dvije nagle promjene vrijednosti: prvo pad na 110 dolara po Bitcoinu koji se dogodio nakon uhićenja Rossa Ulbrichta, vlasnika zloglasnog marketa za preprodaju ilegalnih sredstava pod nazivom Silk Road. Nekih mjesec dana nakon toga, vrijednost Bitcoina se lagano obnovila i skočila na preko 1000 dolara po jednom Bitcoinu.

Teško je za povjerovati da je netko tko je uspio preživjeti takav pritisak bez izlaska u javnost to odjednom odlučio uraditi sada, bez ikakvog posebnog razloga za to.

Znamo li tko je originalni autor Bitcoina?

Bojim se da je odgovor na ovo pitanje još uvijek – ne. Postavljanje digitalnog potpisa ne predstavlja ništa. Iako neki mediji poput BBC-a i The Economista tvrde da je Wright uspješno potpisao digitalne poruke i podijelio ih s njima, dok ne vidimo neku od tih poruka u javnosti, i dalje ćemo sumnjati u svaki članak u kojem se Wright spominje kao Satoshi Nakamoto.

Inače, naknadno sam iz teksta uklonio i Wrightovu titulu dr. Naime, čini se da ju Wright uopće nije stekao. Što nam to govori?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Karijere

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...