Osijek Software City meetUP 2: Pet tehnoloških tvrtki u potrazi za samozapošljavanjem

Osijek Software City meetUP 2: Pet tehnoloških tvrtki u potrazi za samozapošljavanjem

Na Eletrotehničkom fakultetu u Osijeku održan je drugi Osijek Software City meetUp koji je okupio gotovo 200 sudionika zainteresiranih za rad u ICT sektoru. Gotovo isto toliko je događaj pratilo putem live streama. Gorući problem nedostatka kvalitetnog IT kadra, osječani rješavaju suradnjom tvrtki i sveučilišta.

Foto: Daniel Antunović, Osijek031.com

Na Eletrotehničkom fakultetu u Osijeku održan je drugi Osijek Software City meetUp koji je okupio gotovo 200 sudionika zainteresiranih za rad u ICT sektoru. Gotovo isto toliko je događaj pratilo putem live streama.

Gorući problem nedostatka kvalitetnog IT kadra, osječani rješavaju suradnjom tvrtki i sveučilišta. Događaj je bio otvoren za sve zainteresirane, a tvrtke organizatori (Farmeron, K-informatika, Inchoo i Mono Software) predstavili su i novog sudionika – tvrtku Adcon iz Osijeka. Ovih pet tvrtki žele povećati atraktivnost programerske struke, povećati konkurentnost kadrova i potaknuti samozapošljavanje.

Gotov proizvod – programer spreman za rad

Jasmin Muharemović (Mono Software) izlagao je prvi i predstavio set znanja koje svaki programer mora imati. Naglasio je da pri zapošljavanju prednost daje onima koji znaju više, stoga konkurentnost ovisi isključivo o znanju i portfoliu koje donosite na razgovor u ovu tvrtku. Preporučio je što više učenja i rada na samostalnim projektima, makar oni bili i najjednostavniji kao “web stranica za susjeda frizera”. Unatoč znanjima koje potencijalni zaposlenici donesu u tvrtke, dodatna edukacija i prilagodba gotovo je uvijek nužna.

Na njegovo su se izlaganje nadovezali predstavnici ostalih tvrtki; Dejan Bešir (K-informatika), Zvonimir Radoš (Adcon), Matija Kopić (Farmeron) i Branko Ajzele (Inchoo), argumentirajući poželjnost samostalnih radova pri zapošljavanju. Dekan osječkog ETF-a Radoslav Galić, zahvalio se tvrtkama na željom za suradnju i naglasio kako ovaj projekt može poprimiti veće razmjere od očekivanih.

Kako započeti karijeru kao freelancer

Tomislav Bilić, vlasnik tvrtke Inchoo, predstavio je oDesk, servis za ponudu i potražnju poslova gdje je i sam započeo IT karijeru. Pokazujući ponudu i cijene rada za pojedine projekte izazvao je još veći interes sudionika, koji su ga po završetku meetUp-a zasuli pitanjima. Naglasio je važnost stvaranja osobnog profila, ispunjavanja testova i početka nadmetanja za poslove.

 #OSChackathon

Za kraj najavljen je i hackathon – programersko natjecanje koje će se održati sredinom travnja u Osijeku. Predviđeno je druženje u trajanju od 10 sati sa partyem na kraju za sudionike i tvrtke. Matija Kopić (Farmeron) i Dejan Bešir (K-informatika) istaknuli su da će natjecatelji projekte raditi od nule te da je cilj timski rad i realizacija dobrih ideja koje će možda rezultirati novim IT tvrtkama u Osijeku.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. goran

    goran

    27. 03. 2012. u 11:28 am Odgovori

    “Gorući problem nedostatka kvalitetnog IT kadra” čujem zadnje vrijeme često. 80% hrvatskih IT poslodavaca smatra da nema kvalitetnog kadra na hrvatskom tržištu.
    Hrvatski poslodavci bi da hrvatski programer ima prosječno znanje na svjetskoj razini prosječnog developera a da radi za “hrvatsku crkavicu”.
    Studenti su upoznati sa time što znaći biti developer u hrvatskoj i nemaju nekog prevelikog interesa baviti se time (najniži u rangu, plaća malo iznad prosjeka, velika odgovornost, stres, deadline je ipak na developeru a ne na direktoru).

    Mi još nismo u potpunosti razvijena WWW zemlja i još uvijek poslodavci mogu za izrazito niske plaće dobivati djelatnike koji će zadovoljiti potrebe klijenta. Kod takvih poslodavaca potreba za “stručnim” kadrom niti nema. Oni koji traže “stručan” kadar su većinom oni koji su orijentirani na tržište izvan RH. Dali developeri imaju iste plaće kao i vani? Cijene mlijeka, benzina, autobmobila pa čak i kruha su iste.
    Zašto bi jedan “stručnjak” radio za hrvatskog poslodavca i imao barem (u startu!!!!) 3X manja primanja?
    Dali je to uzrok zašto fali taj stručan kadar!?

    Prosječan web developer za hrvatskog (čast iznimkama) poslodavca mora imati osiguran smještaj, mora biti u braku.
    Većina developera koja sam upoznao dolaze iz više srednje klase, nemaju motiva za daljnje usavršavanje i bave se tim poslom jer nemaju što pametnije za raditi a ono što je smješno dobar dio njih niti netreba uopće raditi. Dok je to profil ljudi na koji hrvatski poslodavci ciljaju onda im ne preostaje ništa drugo nego da se žale. Kad malo podignu “price range” plaće, stručnjaci će se pojaviti iz vedrog neba.

    Prvo treba tečaj kako preživjeti iz developerske plaće u RH, a onda može korak dalje:)

    • Toni Aničić

      Toni Aničić

      27. 03. 2012. u 12:09 pm Odgovori

      gorane,

      Place developera barem kod nas su daleko iznad hrvatskih prosjecnih placi.

      Sve firme u ovom projektu izvoze i rade za klijente izvan Hrvatske. Sto se tice:

      “Zašto bi jedan “stručnjak” radio za hrvatskog poslodavca i imao barem (u startu!!!!) 3X manja primanja?”

      Protupitanje:

      Zasto bi jedan UMETNI BILO KOJE ZANIMANJE U HRVATSKOJ radio za hrvatskog poslodavca i imao barem (u startu!!!!) 3X manja primanja?

      Zato što živi u hrvatskoj a ne u Njemackoj. Dakle to nije problem IT struke nego problem države. Ako misliš da nije fer i korektno što poticemo ljude da se educiraju za rad u struci gdje ce imati iznadprosjecnu placu, siguran posao, normalno radno vrijeme, fer i korektne uvijete, sve po zakonu, redovno i u roku, onda nemam pojma sto da ti kazem.

  2. goran

    goran

    27. 03. 2012. u 12:55 pm Odgovori

    Ne pričam ništa vezano za poticaje i evente, oni su uvijek dobrodošli već o tome što većina hrvatskih IT poslodavaca se žali na stručan kadar u HR (80%,). To je i navedno u samom početku u članku, “gorući problem po pitanju stručnog kadar”. Tko vidi taj problem? 500+ visokih inžinjera na burzi. Visokoobrazovani IT-evci ponekad rade radije kao konobari nego u struci.
    Zato je ovo dobro da takvim ljudima se objasni i da ima drugi put a to je rad na sebi.

    “Umetni bilo koje zanimanje” ima jedan uvijet, mora se moći raditi preko weba. A onda to više nije “bilo koje zanimanje” već zanimanje koje se može raditi preko weba.

    Ako hrvatsko tržište kvalitetne IT radne snage postoji. Pravo pitanje jest dali hrvatski poslodavac može biti konkurentan na tom tržištu. Ako može, onda jasno, u hrvatskoj postoji manjak stručnog kadra, a ako ne može biti konkurentan na tom tržištu kvalitetne IT radne snage, onda je krivac…., država!?

  3. Sanja Vidić

    Sanja Vidić

    27. 03. 2012. u 3:47 pm Odgovori

    Gorane,

    jedno su “stručnjaci” na burzi, a drugo su ljudi kakve ove tvrtke trebaju. Činjenica je da radna mjesta postoje, ali da nema ljudi koji ih mogu popuniti. Činjenica je da postoje pojedinci koji ponešto i znaju i da bi se njihovim umrežavanjem mogao dobiti timski skill set koji može rezultirati dobrim projektima. Ljudi nisu upoznati sa mogućnostima rada kao freelancer i sa još mnogo toga što će nakon ovog projekta znati.
    Ljudima na burzi i studentima koji će to (vjerojatno) postati se želi ukazati kakve su potrebe na tržištu rada i što trebaju učiti kako bi bili konkurentniji. Situacija u Hrvatskoj nije idealna niti za jednu struku, a ovaj projekt može samo poslužiti kao primjer tvrtkama iz drugih djelatnosti. Kada bi svaka tvrtka uspostavila suradnju sa sveučilištem i otvoreno prikazala koje vještine traži od budućih zaposlenika, to bi pomoglo mnogima. Pitajte nezaposlene žele li znati kakve zahtjeve tvrtke imaju prije im se pruži prilika prijaviti na oglas i što moraju učiti kako bi imali veće šanse. Sumnjam da bi itko razuman odgovorio negativno.

  4. goran

    goran

    27. 03. 2012. u 8:43 pm Odgovori

    Pisao sam na jednom forumu nedavno da fakulteti trebali pripremiti IT-evce da su radna snaga na dnu lanca a ne da su projektanti informacijskih sustava. I ovo je dosta dobra stvar u tom smjeru.
    Tvrdnja koja visi u zraku da u HR nema dovoljno kvalitetnog IT kadra na tržištu jest mišljenje debele većine IT poslodavaca i povlači se već neko vrijeme.

    Država je u posljednjih 7-8 godina pokupila dosta kvalitetne radne snage sa tržišta IT. Koliko to možda smješno zvučalo ljudi su spremni raditi u IT sektoru za državu i za puno manje novce.

    Sa druge strane strane imamo inozemne tvrtke koje rade outsourcing u HR i plaćaju ne previše u većini slučajeva ali onaj najkvalitetniji kadar prima vanserijske plaće.

    Znaći nije baš situacija da su hrvatski IT poslodavci jedini izbor. Možda su jedini izbor za onog na burzi..,
    I taj problem koji postoji a znam da postoji jer sam u par firmi radio i u svakoj su tražili nove djetanike i uvijek su nastali problemi, nije rezultat ne postajanja kvalitetnog kadra, već što kvalitetan kadar ima svoju cijenu, jel onda u novcima, uvijetima ili nečem trećem.

    A znam za jednog takvog lika i prvo se okušao u svojem biznisu pa otišao raditi za državu. Mogao raditi bilo gdje…, mogao uzeti putovnici i otići (višestruko nagrađivani student, i to nagrađivani njegovi projekti, a ne nekavi seminari!) Privatni poduzetnici ga nisu zanimali.

  5. Damir2

    Damir2

    28. 03. 2012. u 10:40 am Odgovori

    Gorane malo pretjeruješ. IT stručnjak u RH mora znati jednako kao i onaj u Americi, kao što i pilot u RH mora jednako dobro voziti avion svugdje u svijetu. Oni koji misle da su potplaćeni uvijek mogu otići u Ameriku gdje će im konkurenti biti Indijci za 3x manju plaću.

    Oni koji su dobri vrlo su dobro plaćeni u Hrvatskoj i teško ih je naći. Oni koji su prosječni također su dobro plaćeni, lako ih je naći i nema baš neke koristi od njih. Stvar je u osobnom pristupu a ne plaći. Ako voliš to što radiš sam ćeš se usavršiti i ‘dobra plaća’ već će te sama naći 😉

  6. goran

    goran

    28. 03. 2012. u 11:40 am Odgovori

    Ne mogu se složiti, niža razina osvještenosti o webu od klijenata je glavni razlog zašto “prosječni” hrvatski developer ne mora biti na razini “prosječnog” iz zapadnog svijeta.
    I zašto bi morao otići u Ameriku, znam dva linux admin 3 razine (neka njihova interna spika) koji su na 15000kn+ rade iz stana u Zagrebu. Ne treba im daleka Amerika.
    Sad uzmi da ta dva top linux admina rade za hrvatske firme, ta firma bi za njihove plaće morala izdvojiti preko pola milijuna kuna, za dva kvalitetna čovjeka.

    Kod nas su top developere koji napredno koriste tuđi software za razvoj, a u svijetu su top developeri koji taj software razvijaju. Znaći već tu postoji ta razlika što je developerska elita kod nas a što vani.

    Ako je “elita” različita onda su vjerovatno i druge granice (tipa prosječnosti) pomaknute.
    I znam da hrvatska ima developere u toj eliti ali i znam da ne rade kod nas.
    I to ono što našim poslodavcima fali su ti prosječni developeri u nekim globalnim (ne lokalnim) okvirama.

    I pošto si naveo usporedbu sa pilotima (vjerovatno namjerno) , pilotske plaće u RH su od 30 do čak 40.000 kuna, Zašto pilotima može a developerima (pod developer ne mislim samo na programere već sve uključene u proces izrade software) ne?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Tehnologija

Tidal stigao u Hrvatsku – audiofili jedva dočekali, ali isplati li vam se ako ste prosječan slušatelj?

Prošle godine su nam u Hrvatsku stigli Spotify i Apple Music, a od prije već imamo Deezer i YouTube Music... eto sada i Tidala. Što još jedan glazbeni servis može ponuditi novoga uz ovakvu konkurenciju?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Infobip akvizirao Shift: Ivan Burazin će kao član uprave jačati odnose s developerima

Ovom akvizicijom Shift postaje podbrend Infobipa i nastavlja rasti i razvijati se unutar domaće tehnološke tvrtke - ali što Infobip zapravo planira sa Shiftom i koju ulogu u svemu ima sam Ivan Burazin?

Kultura 2.0

Future of Work: Luka Kladarić će nam pojasniti kakav “remote” kaos nam tek slijedi

Kaotična 2020. mnogima je promijenila radne navike, ali oni koji rade od kuće već godinama nedvojbeno su bolje podnijeli krizu od osoba koje prije pandemije nisu izlazili iz ureda.

Startupi i poslovanje

U Visage Technologiesu monotono ne postoji: Radi se u industrijama od kozmetičke – do automobilske

Tehnologija praćenja, analize i prepoznavanja lica može se primijeniti na mnoge industrije, a švedsko-hrvatski Visage Technologies fokusirao se na dvije specifične. Saznali smo kako ih je to usmjerilo na dva poslovna modela - agencijski i proizvodni te kako unutar njih izgleda razvoj "cutting edge" rješenja iz područja računalnog vida.

Startupi i poslovanje

GNK Dinamo prvi je partner aplikacije Sportening Ivana Klarića!

Aplikacija koja spaja navijače s njihovim najdražim klubovima danas je predstavila partnerstvo s GNK Dinamom, prvo ove vrste u domaćem sportu. Što to donosi za njih, ali i navijače?

Vodič

Spremate se za Job Fair Meetup? Poslodavci, studenti – poslušajte savjete organizatorica!

Planirate li već pripremu za Job Fair Meetup? Ako niste, evo vam poticaja da krenete na vrijeme. Uz organizatorice poznatog sajma poslova saznali smo što kod studenata prolazi, a što ne.

Startupi i poslovanje

Uz SofaScore Editor pratite rezultate “beton lige” kao da je Liga Prvaka

Rezultati malih lokalnih liga i natjecanja do sada su bili nepravedno zanemareni od strane aplikacija za praćenje sportskih rezultata. Uz inovativno rješenje SofaScorea možete sami unositi rezultate svoje lokalne lige - što već rade igrači u više od 180 liga diljem svijeta!