Osijek Mini Maker Faire za ljubitelje DIY robotike

Što očekuje ljubitelje DIY robotike na regionalnom Osijek Mini Maker sajmu?

Inovativci, kreativci i sami-svoji-majstori sredinom svibnja okupit će se u Osijeku na Mini Maker Faireu. Prvi je to događaj ove vrste u Hrvatskoj gdje će se u kombinaciji sajma, konferencije i festivala predstaviti izlagači, tehnološki entuzijasti, hobisti, znanstvenici, umjetnici, koji će pokazati svoju kreativnost. Tim smo povodom porazgovarali s Denisom Sušcem, iz osječke softverske tvrtke Mono, koja je jedan od partnera događanja.

osijek mini maker faire

Mini Maker Faire, kao i dosta drugih aktivnosti vezanih uz tehnologiju u Osijeku, suorganiziraju udruga Osijek Software City te #labOs hacklab, koji je jedan od promicatelja kulture makera u ovom dijelu Hrvatske, ali i šire. Živi dokaz toga je i sutrašnje događanje u Osijeku, a riječ je o predavanju o otvorenom hardveru. Uređaji koji će tamo biti predstavljeni, plazma rezači, 3D printeri i slično, samo su jedan od pokazatelja kako su razvoj, ali i dostupnost tehnologije, utjecali na promjenu kulture makera – neke stvari koje su prije 10-15 godina bile u rangu znanstvene fantastike, danas su realnost, napominje to i naš sugovornik Denis.

Pojedinci i mali timovi tako sklapaju nuklearne fuzore i satelite ili se vrlo ozbiljno suočavaju s izazovima koje pred njih postavljaju projekti kao Google Lunar XPrize.

Duga tradicija kulture makera

Daje i smjernice za početnike – odlične online resurse kao što su Make, čiji je izdavač Maker Media pokrovitelj osječkog događanja, Instructables, Hackaday, Adafruit i mnogi drugi. A još je i bolje ako se ti resursi koriste s ostalima u zajednici i okupljaju se oko lokalnih organizacija – u Osijeku je to spomenuti #labOS, u Zagrebu imamo Radionu, a slična društva niču i u drugim krajevima Hrvatske, no nije slučajnost što se sajam-festival posvećen njima održava upravo u Osijeku.

Maker kultura kod nas postoji jako dugo, sjećam se projekata iz časopisa poput “Sam svoj majstor”, “ABC tehnike” i slično, a posebno velikih stvari koje su radili časopis “Galaksija” i “Računari” u vrijeme kad je do računala bilo vrlo teško doći. Današnjim je klincima teško objasniti da se prije dobrih 35 godina cijelo računalo radilo “od nule” od bazičnih komponenti u DIY aranžmanu, preko matične ploče do kućišta. Ovo što se sada zbiva je novi val, nošen medijskim potencijalom kojeg ima magazin Make i srodne publikacije, i temeljen na ogromnom tehnološkom napretku, dostupnosti jeftinih i moćnih komponenti te pojavi novih modela poput crowdsourcinga i crowdfundinga.

Ta je makerska vibra tradicionalno bila okupljena oko Centara za tehničku kulturu, dok se #labOS nalazi pod krovom Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije. Radi se o maloj, ali agilnoj ekipi predvođenoj Branimirom Valentićem i Valentom Turkovićem. To je početak, a Maker Faire jedna je od aktivnosti kojom želimo tu kulturu proširiti i dići na viši nivo – jako su nam bitne srednje škole, primarno matematičke gimnazije i elektrotehničke škole poput “emše”, kao i fakulteti poput ETF-a, Odjela za matematiku. Ne zaboravljamo ni osnovnoškolce – nakon projekta Hour of Code, Maker Faire je logičan nastavak i imat ćemo sadržaje prilagođene i njima.

Na širem planu također imamo bitne pomake, a svakako valja istaknuti i projekt Nenada Bakića Croatian Makers, dodaje.

Jedan od sudionika je Crobotix, tim koji se sastoji od Filipa Jakšića i Alberta Gajšaka, dva 17-godišnja učenika i tehnoloških entuzijasta koji kombiniraju 3-D printanje, Arduino, Raspberry Pi, puno žica, lemljenja i tisuće linija koda za svoje projekte,
Jedan od sudionika je Crobotix, tim koji se sastoji od Filipa Jakšića i Alberta Gajšaka, dvojice 17-godišnjih učenika i tehnoloških entuzijasta koji kombiniraju 3-D printanje, Arduino, Raspberry Pi, puno žica, lemljenja i tisuće linija koda za svoje projekte.

Inače, originalni Maker Faire održan je u San Mateu, u Kaliforniji, a prošle je godine proslavio desetu godišnjicu s više od 1100 izlagača i 145.000 posjetitelja. Detroit, Kansas City, Atlanta, Milwaukee, Orlando, Pittsburgh, San Diego, Silver Spring, Ottawa, Lisabon, Pariz, Rim, Berlin, Newcastle, Hanover, Oslo, Trondheim, Seul, Singapur, Taipei, Tokio i Shenzhen domaćini su “velikih” Maker Faire događanja, a osim njih, u svijetu trenutno postoji preko 120 manjih, neovisnih “Mini” događanja, kojima se pridružio i Osijek.

Zašto se softverska tvrtka uključila u projekt posvećen – hardveru?

radiona_resize
Radiona.org će na sajmu prezentirati proizvodnju uređaja, strojeva, holograma i DIY kitova.

Ne očekuje se tu samo revolucionarna tehnologija, nego se žele okupiti i ljudi koji se bave zanatima. Inovatori “starog kova” i neki novi klinci mnogu naučiti mnogo jedni od drugih, stoga se očekuju svi koje zanima makerska kultura, bez obzira na znanje i iskustvo.

Zanimljivo je, stoga, što se u sve uključila i tvrtka Mono, koja se primarno bavi izradom softvera. Denis objašnjava i zašto:

Klasična podjela na softveraše i hardveraše u doba IoT tehnologija polako nestaje. U tvrtki smo se nekad bavili hardverskim aspektima iz hobija, no to sad dižemo na viši nivo kroz nekoliko pilot projekta. Svima je nama iz Osijek Software Cityja cilj izgradnja jake zajednice, a mislim da nema boljeg i zabavnijeg načina za uvođenje novih snaga u nju od rada na robotima, dronovima, 3D printerima, i gadgetima svih vrsta i namjena. Klinci koji se na taj način “zaraze” makerskim “virusom” sutra će raditi s nama ili će osnivati svoje tvrtke, a uz poboljšanja obrazovnog sustava na kojem paralelno radimo, svi zajedno imamo šansu napraviti nešto veliko.

I, čuli ste, ako vas zanimaju robotika, mikrokontroleri, računala, elektronika, RC uređaji, virtualna stvarnost, 3D printanje, laseri, raketarstvo, avio, auto i ino modelarstvo, stari obrti, interaktivna umjetnost, zelena tehnologija, električni automobili, interaktivne igračke, sve vrste strojeva, održiva proizvodnja hrane, provjerite koje su mogućnosti za izlagače ili se jednostavno družite s kreativcima u subotu, 14. svibnja, u Elektrotehničkoj i prometnoj školi u Osijeku, od 10 do 18 sati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Karijere

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Kolumna

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.